Nekoliko novih naznaka u procesu pridruživanja novih članica EU mogu se naslutiti iz izjava sudionika rasprava u tijelima EU, te odgovarajućih komentara izvjestitelja u javnim medijima. Sigurno je jedno: dosadašnja procedura je odbačena, a nova još ne postoji. Glede Hrvatske stavovi nisu usuglašeni, ali se Hrvatska promatra kao posebni slučaj, koji bi još nekako mogao "proći“ uz dobru volju članica. Ne znamo da li  kod svih članica  postoji volja za takav tretman Hrvatske.  Zanimljiv je međutim decidirani nastup Francuske i Austrije.  Zato  je prikazan kratki izvadak te problematike iz dnevnika Der Standard.

U nastavku su navedeni izvaci i komentari izvjestitelja na relativno malom, ali indikativnom, uzorku iz nekoliko novinskih članaka.

EU- Povjerenik Rehn traži "novi konsenzus“ za proširenje EU

(Der Standard od 13. prosinca 2006.)

Olli Rehn upozorava da se pri raspravama o sposobnosti EU glede proširenja ne treba stvarati "umjetne zapreke“. Parlamentarci EU–a zastupaju stav da  "nema budućeg širenja bez Ugovora o ustavu“ (kakav je to Ugovor i što bi on sadržavao nema naznaka).

Glede Ustava postoji konsenzus članova o tome da se postojeći predložak ne može prihvatiti bez promjena, no taj predložak ipak sadrži "maksimum supstancije“ izjavljuje Schüssel.

Olli Rehn je ponovno tražio konsenzus pri tom procesu. Sposobnost prihvata mora biti usklađena sa strateškim interesima EU.

Zastupnik Španjolske, Inigo Méndez de Vigo: "Ne može biti budućih uključivanja bez Ugovora o ustavu“.

Austrijski SP-poslanik u EU parlamentu, Hannes Swoboda: "Ustav ne mora biti upravo  prema sadašnjem predlošku, ali njegovi najvažniji elementi moraju biti primijenjeni“.

Inigo Méndez de Vigo: "Proširenje je bez sumnje nešto pozitivno. Ipak moramo načiniti najprije red u kući, prije nego pozovemo goste.“

Poslanik Swoboda: "Ne možemo govoriti za sve, ako ne pronađemo zajednički jezik. Potrebno je isto tako osigurati financiranje. Ovo ne treba shvatiti kao zapreku, nego kao preduvjet daljnjeg širenja.“

Poslanici Brok i Swoboda naglašavaju alternativu punom članstvu.  U politici prema susjedima i pri multilateralnom udruživanju mora se razviti više fantazije, kako bi narod pojedine zemlje već sada nešto dobio, ne moraju se sve nade usmjeriti na puno članstvo.

Jacques Chirac: Pristupanje Turske u EU radi stabilnosti regije

(Der Standard, 15.12.2006.)

Chirac je izjavio da će pregovori s Turskom biti "dugi i teški" zato što Ankara mora tek provesti važne reforme, koje je EU zahtijevala. Ističe da će Francuska, nakon prijama Hrvatske, za svako daljnje proširenje održati referendum.

"Legitimno je da se o tom pitanju dobije stav naroda". Chirac ne vjeruje da bi to moglo predstavljati neki problem Makedoniji, koja već ima status kandidata. Makedonija je "simpatična zemlja", koja se ne treba bojati francuskog javnog mnijenja.

 Proširenje: razlike ostaju, čelnici EU država su se rastali bez nove strategije o pridruživanju

(Der Standard, 16.12.2006., Michael Moravec i Christoph Prantner)

Sastanak na vrhu EU zemalja završen je opušteno, iako po pitanju pridruživanja nema konsenzusa. Njemačko predsjedanje mora savladati vrlo ambiciozni program.

EURazlike nisu uočljive samo između zemalja članica nego i unutar pojedinih vlada. Čini se da je  Zajednici vrlo daleka os nekog "novog konsenzusa", kako je to prikazao i tražio Olli Rehn.

Ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik je izjavila da su zaključci i klima u raspravama pokazali kako je EU "jedna organizacija, koja je sposobna učiti“. Za buduće proširenje moraju se pronaći posebni odgovori za svaki pojedini slučaj i za svaku pojedinu zemlju. Austrijski put "permanentnog traženja izuzetaka i permanentnog uvođenja sigurnosnih stavaka“ nailazi na sve veće razumijevanje.

Za gđu. Plassnik bilo je važno poslati Srbiji pozitivni signal. Najnovijom potvrdom perspektivi pridruživanja Beograda to je i uspjelo. To Srbiju ne oslobađa od suradnje sa Tribunalom u Haagu. Za Hrvatsku ostaje da je proces pridruživanja odvojen od onoga s Turskom. Proces pregovaranja (s Hrvatskom) može biti glatko zaključen, "uskoro će biti 20% poglavlja na stolu“, rekao je Schüssel.

 

Pitanja i dileme 

Između ostaloga, indikativna je izjava gđe. Plassnik o "organizaciji koja uči“, kao i značenje "permanentnog traženja izuzetaka i permanentnog uvođenja sigurnosnih stavaka“. To ukazuje na nesigurnost i improvizacije, a prema tome i vremensku nepredvidljivost procesa pregovaranja i za Hrvatsku. Postavlja se pitanje: što tu treba učiti, što treba osigurati, od koga? Ako postoji jasna slika o procesu usklađivanja koje je u tijeku, i ako je jasno koje uvjete treba ostvariti, nema se što učiti, to treba obaviti, a potom možda i priključiti. Uz referendum ili bez njega, na hrvatskoj strani? Posljednje pitanje je koliko će nova CEFTA u tom procesu pomoći ili odmoći?

I. S.

{mxc} 


Pon, 24-02-2020, 05:37:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.