Razgovor s Vincentom Degertom, šefom delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj

 

Može li se Glavašev štrajk glađu protumačiti kao pritisak na pravosudni sustav?

Ni ja, ni Europska komisija nismo pozvani to komentirati, ali pratimo slučaj kako bi vidjeli na koji način pravosudni sustav djeluje i kakvi će biti rezultati. Slučaj Glavaš, kao neki drugi slučajevi, zanimljivi su iz više razloga, ali prije svega jer se bave ratnim zločinima. Prije nekoliko dana s povjerenikom Ollijem Rehnom bio sam u Vukovaru posjetili smo Ovčaru na kojoj su se dogodili zločini za koje su počinitelji kažnjeni dosta visokim kaznama. Nadam se da će svi slučajevi ratnih zločina biti isto tako adekvatno kažnjeni. Nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže na sudu, ali da bi se to dogodilo mora se naći na sudu.

Zatražili ste izvješće o slučaju Glavaš od Županijskog suda u Zagrebu. Jeste li dobili odgovor?

U ponedjeljak sam poslao dopis sudu i bio sam jako zadovoljan kad smo već dan poslije dobili sve dosadašnje odluke vezane za taj slučaj. Prije svega smo sagledavali razloge svih tih odluka te obrazloženja odnosno pravne temelje donesenih odluka.

Smatrate li onda da je za prekid postupka dovoljno obrazloženje liječnika da optuženi Glavaš leži i ne komunicira?

Kada bih na to odgovorio, umiješao bi se u postupak koji traje pred sudom. Državno odvjetništvo je, koliko mi je poznato, uložilo žalbu na takvu odluku suda u kojoj upozorava da su medicinske procjene Glavaševe zdravstvenog stanja utemeljene samo na posjetu liječnika, a ne i na pravom pregledu kojim bi se moglo procijeniti zdravstveno stanje optuženika. Odvjetništvo, dakle, pred sudom obavlja svoj dio posla, a Komisija će i dalje pratiti tijek slučaja.

Hoće li procjena napretka hrvatskog pravosuđa ovisiti i o ishodu slučaja Glavaš?

Ta će procjena ovisiti i o brojnim drugim faktorima. Promatramo rješavanje zaostalih slučajeva i trajanje postupaka pred sudovima gdje je Hrvatska napravila pomak, ali ima još puno posla. Tu je i pitanje funkcioniranja sustava te okruženja u kojem suci i tužiteljstvo djeluju. Želimo vidjeti veću neovisnost, nepristranost i odgovornost unutar pravosudnog sustava. Kako bi se mogli vidjeti napreci morate voditi računa o empirijskim dokazima, a to su konkretni slučajevi koji se trenutno vode pred sudovima. Jedan od njih je i slučaj Glavaš.

U Hrvatskoj jednom godišnje netko od pritvorenika ili zatvorenika štrajka glađu. Jedino je Glavašu pošlo za rukom da ga se pusti iz pritvora.

Slučaj Glavaš važan je zbog pitanja ratnih zločina, ali i zbog pitanja zaštite svjedoka kao i zbog pitanja diobe vlasti između zakonodavne i sudske. Naravno tu je i pitanje kako pravosudni sustav reagira na štrajk glađu kojeg je optuženik sam sebi nametnuo. U ovom je slučaju sudac odlučio prekinuti proces zaključivši kako Glavaš nije u stanju pratiti tijek procesa, da bi potom odlučio pustiti ga iz pritvora. To je njegova prosudba koju moramo poštivati, ali i dalje pratimo razvoj događaja. U jednom od procesa protiv Glavaša, treba reći, postoje i drugi osumnjičenici koji su još uvijek u pritvoru, a tereti ih se za iste zločine.

Dio stručnjaka smatra da proces protiv Glavaša nije trebao biti prekinut jer tijekom ispitivanja svjedoka nije bilo nužno njegovo sudjelovanje.

Postoje bolji sugovornici za tu temu. Komisija ima samo ulogu promatrača. No, dobro je da se o takvim pitanjima raspravlja u javnosti. Ne treba zaboraviti suštinu slučaja i činjenicu da je riječ o optužnici za ratne zločine, o smrti dviju osoba u jednom i sedam osoba u drugom slučaju. Imam dojam da se povremeno to izgubi iz vida. Napredak u reformi pravosuđa

Gdje Komisija vidi prioritete i nedostatke kad je riječ o hrvatskoj pravosudnoj reformi?

Problem je još uvijek golemi broj neriješenih slučajeva iako se on smanjio za 25 posto što je već veliki napredak. Dugotrajnost postupaka pred sudovima i dalje je prisutna. U reformi moraju sudjelovati svi segmenti pravosudnog sustava inače ona neće uspjeti. Njihov je interes imati dobar sustav, većina ih to shvaća i zato je važno da one koji loše rade pravovremeno i adekvatno sankcioniraju. Sustav napredovanja i imenovanja sudaca također se treba poboljšati, a nužna je i racionalizacija broja sudova jer preveliki broj sudova rezultira njihovom smanjenom učinkovitošću zbog koje ispaštaju građani.

Tina Lakić
Jutarnji list

{mxc}

Sri, 19-02-2020, 01:11:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.