Detalji

Objavljeno: 05. veljače 2008.

Nazočnost Vladimira Drobnjak u HDZ-u pobudila je znatiželju novinara jer je za glavnog pregovarača izabran kao nestranačka osoba. No, on je objasnio da je povremeni gost i u drugim stranačkim središnjicama, poput SDP-a i HSS-a, jer smatra da ljudi koji donose odluke moraju znati pravo stanje stvari. A pravo je stanje stvari takvo da hrvatski pregovori s EU nisu blokirani, nego su od 2006. zakočena tri poglavlja. Zašto već dvije godine domaća javnost nema informaciju o slovenskoj blokadi? Drobnjak objašnjava da je to zbog toga jer se diplomatskim aktivnostima, koje podrazumijevaju diskreciju, nastoji riješiti problem. Ta je zemlja, kaže, ostala osamljena i ostale članice EU trude se uvjeriti je da treba omogućiti otvaranje pregovora o spornim poglavljima kaže Drobnjak.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2008.

Trenutačno stanje pregovora Hrvatske s Europskom unijom nije zadovoljavajuće i ne odražava stvarna postignuća Hrvatske, ustvrdio je u četvrtak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. "Pregovori o pristupanju Europskoj uniji izgubili su na dinamici i mi nismo zadovoljni trenutačnom situacijom u pregovorima zbog toga što ona, gledano statistički, brojevima poglavlja koja smo otvorili i zatvorili i mjerilima koja smo formalno ispunili, ne odražava sav posao, trud i postignuća koja je Hrvatska do sada ostvarila", kazao je Drobnjak u izjavi za novinare. "Mi smo zadovoljni onim što je ostvareno do sada, ali nismo zadovoljni kako se stvari ovoga trenutka razvijaju", rekao je, komentirajući nedavnu izjavu izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode da je završetak pregovora s Hrvatskom do 2009. i njezin ulazak u EU 2011. sve nerealniji. Problemi koji su djelomično prije, a djelomično nakon izbora u obliku europskih pritisaka snašli premijera Sanadera i njegovu staro-novu Vladu, najbolji su indikator trenutnoga raspoloženja međunarodne zajednice spram Hrvatske. Najjasnije se to vidi iz svakodnevnih pritisaka u smislu obustave primjene ZERP-a. Nije potrebna velika mudrost da bi se zaključilo da većinu zemalja EU-je taj isti ZERP uopće i ne zanima. Jedine države kojih se njegova primjena realno izravno dotiče jesu Slovenija i Italija. No voda u ovom trenu svakako ide upravo na njihov mlin, ali iz najvjerojatnije posve drugih razloga. Ono što se u posljednjih nekoliko godina uporno, gotovo šablonski ponavlja jest jedna te ista priča, s unaprijed poznatim završetkom. Tako svakoga puta kad Hrvatska dođe u situaciju da se malo «ojuši» i krene naprijed, odnosno «dobije krila», iz Europe odmah stižu reakcije i mjere kojima se ta ista krila vrlo sustavno i ekspeditivno podrezuju.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 12. siječnja 2008.

Alessandro Pignatti Morano di Custoza, talijanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, u razgovoru za Jutarnji list odgovorio je na više pitanja koja se tiču Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a). Dajući podršku Republici Hrvatskoj u pregovorima za pristupanje Europskoj Uniji - "Italija u potpunosti podržava nastojanja Hrvatske da što prije postane članicom EU" - talijanski veleposlanik ipak je jasno dao do znanja kako Italija podržava politiku ucjena - "Italija potpuno podržava stav Europske komisije o tom pitanju. Podržavamo izjavu Ollija Rehna da se od Hrvatske očekuje ponašanje u skladu sa zaključcima Vijeća ministara EU od 10. prosinca te da se od nove Vlade, čim se konstituira, očekuje rješenje pitanja ZERP-a". Podsjećamo, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je sljedeće: "Vjerujemo da će Hrvatska djelovati u dogovoru i da ne će primjenjivati nijedan aspekt ZERP-a za zemlje članice EU-a od 1. siječnja 2008. godine… Bitno je da se rješenje za ZERP pronađe odmah nakon što se formira nova vlada u Hrvatskoj kako bi se izbjegle negativne posljedice u pristupnom procesu Uniji."(mm)

Detalji

Objavljeno: 11. listopada 2007.

Dok se hrvatski političari svakodnevno bave politikantskim podmetanjima i grčevitom borbom da zadrže svoje udobne fotelje, mimo njihovih «umnih» i «učenih» glava neopaženo prolaze stvari koje im, da se zaista brinu o državnim interesima, nikako ne bi smjele promaknuti. Svima nam već na uši izlazi dogma koju već godinama nameću hrvatski političari o ulasku u EU i NATO, kako bi se iza nje sakrili svi neriješeni problemi unutar države, koje na svojoj koži svakodnevno najbolje osjeća običan mali čovjek. No, razmotrimo li cijelu situaciju malo pobliže, ono što jedino možemo zaključiti jest – da nam se svim skupa ne piše ništa dobrog. Jer, ta ista Europa nas već godinama, a tako će biti i u dogledno vrijeme, po tom pitanju kao nekakvo ne željeno dijete (kako se nas Hrvate oduvijek i tretiralo) drži na sporednom kolosjeku i iz petnih se žila trudi baciti nam pod noge što više klipova kako bi onemogućili da do nje uopće dođemo, i kako bi pritom izgledali što je moguće smješnije i jadnije. Kakva je situacija s NATO-m? Pa pogledajmo. Iz zrakoplovne baze Zemunik u srijedu su uzletjeli MiG-ovi-21, koji su u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva prvi put sudjelovali u borbenoj operaciji u sklopu NATO-ove vježbe “Noble Midas 07“. Voditelj vježbe, brigadir Dražen Šćuri ostao je vidno zbunjen, nakon što su ga novinari upitali zašto je na karti područje leta preko hrvatskih otoka označeno Jugoslavija. Rekao je samo kako je to karta NATO-a, izrađena u Napulju za potrebe vježbe. Što reći? Može li nas više zasmetati činjenica da su izrađivači spomenute karte kronično površni i neinformirani, da ne kažemo nekako drugačije, ili to što nitko od prisutnih hrvatskih vojnika na tako nešto nije reagirao, čija je to vojska i smeta li to njih uopće?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2007.

Već smo pisali o svim putešestvijama kroz koje je prolazilo izglasavanje ZERP-a (zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa) u Hrvatskom saboru. Prvo se spominjao isključivi gospodarski pojas, no nakon što je zbog same mogućnosti da bi se na tako nešto Hrvati sa svojim morem i obalom usudili učiniti, Račanova je vlada dobila «packe» od Europe i promijenila ploču. Tad nam se pokušala uvaliti priča o tome kako između gospodarskog pojasa i ZERP-a i ne postoji neka velika razlika. Da to nije i ne može biti tako znaju već i ptice na grani pa razlike u smislu mogućnosti suverenog raspolaganja morskim dobrima, na ovom mjestu ne ćemo ponovno obrazlagati. Nakon toga, na scenu stupa vlada Ive Sanadera, koji je, dok je bio u opoziciji oštro kritizirao politiku vlasti po tom pitanju, da bi svoje stavove nakon pobjede na izborima promijenio za 180 stupnjeva. Pa su tako pregovori vođeni u strogoj tajnosti, informacije su curile na kapaljku, spominjao se pojas koji će se zvati gospodarski, ali s drastičnim ustupcima Italiji i Sloveniji koji predstavljaju teški presedan u Međunarodnom pravu. No, hrvatska je politička elita na takve devijacije koje se odnose na načela međunarodne «pravde» kad je o Lijepoj Našoj riječ, već navikla slegnuti ramenima. Tko zna, možda bi se, samo za primjenu na ovim našim prostorima trebala ustanoviti neka druga pravila koja će vrijediti samo za ovaj mali dio svemira. Knjiga bi se ionako već mogla sastaviti od nevjerojatnih presuda Haaškog suda koje teško da se mogu temeljiti na standardnim i uvriježenim institutima međunarodne pravde. No izgleda, da Europi po pitanju pritisaka prema Hrvatskoj - nikad nije dosta. Najnoviji primjer, iako je u zadnje vrijeme teško uopće držati korak sa šokovima koje nam međunarodna zajednica priređuje - jest izjava predstavnika Europske komisije u ponedjeljak u Bruxellesu da bi aktiviranje ZERP-a koji je Hrvatska napokon proglasila u Jadranu od 1. siječnja 2008. godine mogao imati negativan utjecaj na hrvatsko pristupanje EU.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 11. rujna 2007.

Koliko se hrvatski predstavnici shvaćaju ozbiljno pokazuje žalostan primjer o kojem pišu hrvatski mediji prenoseći dio komentara Mark Mardella koji je 8. rujna on napisao na svom blogu pod nazivom Euroblog. Mark Mardell BBC-ov je urednik za europske teme, i kao takav upućen u mnoge detalje koji prate sastanke na razini Europske Unije. Opisujući razne probleme s kojima se suočava zajednička europska vanjska politika, na kraju se prisjetio i Hrvatske: "Ali ima i jedna dobra vijest za zemlje koje se nadaju pristupiti EU. Jedan muški ministar vanjskih poslova iz zemlje osnivačice EU gurkajući kolegu primijetio je kako bi pozdravio znatno prisnije bilateralne odnose s hrvatskom ministricom vanjskih poslova". Uz ovaj tekst dodana je i slika ministrice Kolinde Grabar-Kitarović.

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Hina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".