Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2009.

Danas je predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman uputio otvoreno pismo predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor u kojem se još jednom zauzeo za pravo hrvatskih građana da, slično kao što to sada čine slovenski, na referendumu odluče jesu li za arbitražu ili smatraju kako bi se problem granice trebao rješavati isključivo  na temelju međunarodnog prava. "Jeste li svjesni da pristajući na arbitražu a ne primjenu međunarodnog prava, Hrvatska može izgubiti suverenitet na dijelu teritorija čime preuzimate odgovornost za nesagledive posljedice za hrvatsku državu i njezine državljane? Ovim Vam se pismom obraćam, samom činjenicom da sam bio prvi koji je zatražio očitovanje o ovom prevažnom pitanju hrvatske državljane putem referenduma."

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2009.

Nakon silne buke koju je izazvalo objavljivanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom u četvrtak, gdje je ova tema bila najkomentiranija na svim portalima, znate li s kakvom je naslovnicom Jutarnji list izašao u petak? Ne znate - bez i jednog slovca o ovoj temi. No, što očekivati od novina koje mnogi doživljavaju SDP-ovim dnevnikom, kada predsjednik te stranke tijekom četvrtka više puta promijenio mišljenje, pa je bio malo za, pa onda malo protiv sporazuma, i tako nekoliko puta. Iz vrha SDP-a jedino konkretnog se moglo čuti kako se za sličan sporazum Račana zvalo izdajnikom, a da se sada tvorci novog sporazuma pojavljuju kao spasioci. Zaista, koja nepravda! Samo nije jasno što je točno za SDP nepravedno, to što se Kosoricu ne zove izdajnikom ili to što se Račana nije zvalo spasiocem. Pa ćemo si mi dozvoliti ispraviti tu nejasnoću i reći da svatko tko drugoj zemlji ustupa teritorij veleizdajnik. Štoviše, čudi nas što to ljudima u vrhu SDP-a maglovito kada je mudrostima tipa "Tuđe ne ćemo, svoje ne damo!" sve narode i narodnosti učio još Milanoviću drag pokojni drug Josip Broz Tito.(mm)

Detalji

Objavljeno: 31. listopada 2009.

Donosimo izjavu komisije „Iustitia et pax“ Hrvatske biskupske konferencije o hrvatsko-slovenskom razgraničenju. "Komisija smatra da je hrvatska javnost duboko frustrirana i opravdano ogorčena tajnom diplomacijom koja dovodi javnost pred svršen čin. Pri tome ona konstatira da i Europska komisija EU nadilazi svoja ovlaštenja miješajući se u bilateralna pitanja dviju država i potičući na opasni presedan kršenja europskog i međunarodnog prava. Hrvatska javnost ne zna zašto njezina vlada nije formulirala amandmane na posljednji prijedlog europskog povjerenika, kad je slovenska strana to bila učinila unoseći svoje pretenzije na hrvatski teritorij. I, na koncu, hrvatska javnost tek 30. listopada saznaje što sadržava posljednji nacrt sporazuma o arbitraži i koje su sve strane sudjelovale u tome."

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2009.

Danas je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izdalo priopćenje u dva reda po kojem je sada napokon jasno kako je Vlada Jadranke Kosor pristala pregovarati sa Slovenijom na osnovu prijedloga Olija Rehna od 15. lipnja 2009., dakle prijedloga koji Hrvatska tada nije prihvatila i koji nije u skladu s onim što je prihvatio Hrvatski sabor. To je izravno u suprotnosti s onim što je još jučer izjavila premijerka Jadranka Kosor, odnosno kako sve što je dogovoreno piše u njezinom pismu Predsjedništvu Europske unije. Gotovo je nevjerojatno kako je o zadnjim pregovorima izvještena hrvatska javnost, kao što je nevjerojatno da Hrvatska nakon svega teritorijalnim ustupcima kupuje članstvo u jednoj međunarodnoj organizaciji, ma koja ona to bila. Koliko je nama poznato, na ovaj razvoj događaja prvi je i valjda jedini reagirao predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman, a u nastavku priopćenje njegovog stožera od 14. rujna prenosimo u cijelosti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2009.

Kako javlja Hina, ugledni međunarodni stručnjak za pravo mora dr. Davor Vidas smatra kako je od najveće važnosti da se preostala neriješena granična pitanja među državama nastalima u raspadu bivše Jugoslavije, uključujući i granični spor između Hrvatske i Slovenije, urede temeljem međunarodnog prava. U otvorenom pismu hrvatskim i slovenskim političarima, naslovljenu "Odgovornost za granice" koje donosi najnoviji broj Katoličkog tjednika "Glasa Koncila", Vidas upozorava na njihov visok stupanj odgovornosti "za postizanje trajna i stabilna rješenja graničnog spora". - Slovenija neće dokazati svoje 'europejstvo' utjerivanjem razgraničenja s Hrvatskom koje bi bilo tek u skladu s njezinim željama, ali ne i utemeljeno na međunarodnom pravu, a Hrvatska neće osigurati uvjete za članstvo u EU popuštanjem pred nelegalnim i politički nelegitimnim zahtjevima i blokadama - napominje Vidas.(Hina)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2008.

Tridesetak članova slovenske udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" koju vodi predsjednik Slovenske nacionalne alijanse (SNZ) Marjan Podobnik prosvjedovalo je ispred hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani, noseći slovensku zastavu i transparent "Joško Joras nije čudak nego junak". Prosvjednici su od slovenske vlade zatražili da ne pristane na arbitražu o graničnim pitanjima s Hrvatskom, o čemu su se još lani na Bledu načelno dogovorili premijeri Janez Janša i Ivo Sanader. Podobnikova udruga ne slaže se s granicom na rijeci Dragonji, a njezin je član kontroverzni Joško Joras kojega je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nedavno apostrofirao kao "čudaka" koji možda diktira ponašanje slovenske politike kad se radi o graničnim pitanjima. Podobnikova udruga najavila je da će u četvrtak prosvjedovati i ispred slovenskog parlamenta, u vrijeme kad bi parlamentarni odbor za vanjsku politiku prema najavama trebao raspravljati o otvorenim pitanjima s Hrvatskom. Da se bolje razumije kontekst cijele situacije vrijedi podsjetiti da ovo nije "soliranje" nekog "zavoda" jer ih je pred medijima posjetio i državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova i dao im podršku. Ukratko, oni govore ono što većina Slovenaca (prema istraživanjima) i misli i zato zaslužuju pažnju.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 13. ožujka 2008.

Kao što se i očekivalo, nakon duge rasprave Hrvatski sabor do daljnjega ("do postizanja zajedničkog dogovora u europskom duhu") odgodio je primjenu ZERP-a na članice EU-a. Ovaj prijedlog dobio je podršku 77 zastupnika, odnosno odlučivao je tek jedan jedini glas koji su osigurali zastupnici SDSS-a, nakon što su se HSS odlučio glasovati protiv odgode ZERP-a. S ovim velikim ulogom premijer Sanader požurio je u Bruxelles gdje ga je primio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Nakon razgovora čuo se niz optimističkih izjava, pa je tako i Jose Manuel Barroso obećao "da će u jesenskom paketu Komisija predstaviti ciljni vremenski raspored za tehničko završavanje pregovora do jeseni 2009. godine, odnosno do kraja mandata ove Komisije, pod uvjetom da Hrvatska ispuni određene uvjete". U nastavku prenosimo vijest Hine s nešto više podrobnosti o zadnjim bruxelleskim druženjima, koja će zasigurno donijeti novi vjetar u krila Sanaderovoj politici.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2008.

Jutarnji list piše kako je Slovenija izazvala frustriranost ostalih članica EU jer je predsjedavanje Unijom iskoristila da na dnevni red ovotjednog Vijeća EU progura spor s Hrvatskom oko ZERP-a. Objavio je to u srijedu britanski Financial Times u kojem stoji da je Slovenija zbog načela solidarnosti među članicama EU dobila potporu na posljednjem sastanku Vijeća EU. Ministri su, piše FT, držeći se tog načela solidarnosti, dali potporu Sloveniji, a ne Hrvatskoj koja tek treba postati članica. Pozivajući se na neimenovanoga europskog diplomata, FT piše kako se s “negodovanjem gleda na to da se članstvo u EU koristi za postizanje vlastitih nacionalnih interesa, a još više negodovanja izaziva korištenje predsjedništva za postizanje svojih interesa”. FT je objavio i kako su zaključci Vijeća EU nešto blaži od onih koje je predlagala Slovenija. Bez obzira na to svima poznato stanje koje je već nekoliko puta i potvrđeno od eminentnih svjetskih medijskih agencija, dio hrvatskih političara kao da čitavu problematiku gleda iz neke druge perspektive i kroz drugačije naočale i potencira ta europska «upozorenja» kao nešto vrlo ozbiljno, dok im je glavna namjera zapravo iskoristiti bilo što što im dođe pod ruku, pa tako i problematiku ZERP-a za vlastite unutarpolitičke obračune. U takvim okolnostima izgleda da je trenutno smjer kojim hrvatski brod plovi više određen voljom vjetra i morskih struja, nego čvrstim kormilom u sigurnim rukama kapetana plovidbe.(mmb)