JadranVeć smo pisali o svim putešestvijama kroz koje je prolazilo izglasavanje ZERP-a (zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa) u Hrvatskom saboru. Prvo se spominjao isključivi gospodarski pojas, no nakon što je zbog same mogućnosti da bi se na tako nešto Hrvati sa svojim morem i obalom usudili učiniti, Račanova je vlada dobila «packe» od Europe i promijenila ploču. Tad nam se pokušala uvaliti priča o tome kako između gospodarskog pojasa i ZERP-a i ne postoji neka velika razlika. Da to nije i ne može biti tako znaju već i ptice na grani pa razlike u smislu mogućnosti suverenog raspolaganja morskim dobrima, na ovom mjestu ne ćemo ponovno obrazlagati. Nakon toga, na scenu stupa vlada Ive Sanadera, koji je, dok je bio u opoziciji oštro kritizirao politiku vlasti po tom pitanju, da bi svoje stavove nakon pobjede na izborima promijenio za 180 stupnjeva. Pa su tako pregovori vođeni u strogoj tajnosti, informacije su curile na kapaljku, spominjao se pojas koji će se zvati gospodarski, ali s drastičnim ustupcima Italiji i Sloveniji koji predstavljaju teški presedan u Međunarodnom pravu. No, hrvatska je politička elita na takve devijacije koje se odnose na načela međunarodne «pravde» kad je o Lijepoj Našoj riječ, već navikla slegnuti ramenima. Tko zna, možda bi se, samo za primjenu na ovim našim prostorima trebala ustanoviti neka druga pravila koja će vrijediti samo za ovaj mali dio svemira. Knjiga bi se ionako već mogla sastaviti od nevjerojatnih presuda Haaškog suda koje teško da se mogu temeljiti na standardnim i uvriježenim institutima međunarodne pravde. No izgleda, da Europi po pitanju pritisaka prema Hrvatskoj - nikad nije dosta. Najnoviji primjer, iako je u zadnje vrijeme teško uopće držati korak sa šokovima koje nam međunarodna zajednica priređuje - jest izjava predstavnika Europske komisije u ponedjeljak u Bruxellesu da bi aktiviranje ZERP-a koji je Hrvatska napokon proglasila u Jadranu od 1. siječnja 2008. godine mogao imati negativan utjecaj na hrvatsko pristupanje EU.(mmb)
Add a comment        
 

 
Kolinda Grabar KitarovićKoliko se hrvatski predstavnici shvaćaju ozbiljno pokazuje žalostan primjer o kojem pišu hrvatski mediji prenoseći dio komentara Mark Mardella koji je 8. rujna on napisao na svom blogu pod nazivom Euroblog. Mark Mardell BBC-ov je urednik za europske teme, i kao takav upućen u mnoge detalje koji prate sastanke na razini Europske Unije. Opisujući razne probleme s kojima se suočava zajednička europska vanjska politika, na kraju se prisjetio i Hrvatske: "Ali ima i jedna dobra vijest za zemlje koje se nadaju pristupiti EU. Jedan muški ministar vanjskih poslova iz zemlje osnivačice EU gurkajući kolegu primijetio je kako bi pozdravio znatno prisnije bilateralne odnose s hrvatskom ministricom vanjskih poslova". Uz ovaj tekst dodana je i slika ministrice Kolinde Grabar-Kitarović.
Add a comment        
 

 
Donosimo vijest Hine u kojoj se navodi izjava njemačke kancelarke Angele Merkel kako je Njemačka impresionirana s onim što je ostvarila Sanaderova vlada. Ne možemo odoljeti i ne komentirati  kako smo i mi impresionirani. 
Add a comment        
 

 

Premijer Ivo SanaderHina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".

Add a comment        
 

 
Europski parlamentPrenosimo vijest s nešto više pojedinosti o rezoluciji o Hrvatskoj koju se sprema prihvatiti Europski parlament. U njoj će Hrvatska biti pozvana da učini sve "kako bi provela potrebne reforme s ciljem da na vrijeme završi pregovore kako bi Europski parlament dao svoj pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine". Osim spominjanja 2009. kao konkretnog vremenskog okvira, Europski parlament sprema se navesti i više uvijeta koje Hrvatska još mora ispuniti, počevši od međugraničnih pitanja, pa do suradnje s Haagom.
Add a comment        
 

 

KornatiIz Hrvatskog slova prenosimo članak koji obrađuje temu raspodjele vlasništva nad zemljom u raznim zemljama. Mi posebno izdvajamo dio koji se odnosi na važno pitanje prodaje nekretnina strancima: "Mnogima je poznato da države članice EU-a zakonskim odredbama štite svoje vlasništvo, osobito zemlju (ili zemljište). Želim da čitatelji shvate pravu bit problema i koje posljedice mogu proizaći ako država ili građani kao vlasnici zemljišta budu prodavali zemlju strancima nekontrolirano, bez ikakvog ograničenja. Naime, zbog ulaska u EU, Hrvatska će morati "potpuno otvoriti tržište nekretnina za strance." Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama i suvlasnik agencije Kastel-Zagreb d.o.o. u razgovoru za Poslovni dnevnik (9. veljače 2006.) naglasio je između ostalog slijedeće: ,,U pregovaračkom timu imamo ljude koji su u stanju ponuditi kvalitetna rješenja za Hrvatsku. Trebaju postići što duži period odgode mogućnosti kupnje poljoprivrednog i šumskog zemljišta i posebno zaštititi nacionalne parkove, kulturna dobra i stare gradske jezgre.".

Add a comment        
 

 
Vincent DegertNakon jasne izjave njemačke kancelarke Angele Merkel po kojoj Hrvatska bez novog ustava ne može biti primljena u Europsku uniju, bilo bi normalno da se među našim političarima i u medijima malo ozbiljnije rasprave posljedice ovakvog stava EU. No, što se spomenutih tiče kao da se ništa nije dogodilo. Slično vrijedi i za Vincenta Degerta, šefa Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, koji je na okruglom stolu u Zagrebu povodom 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora izjavio: "Imamo razloga za slavlje!". Što se Hrvatske tiče teško je naći i jedan razlog za slavlje. Naime, nakon nebrojenih ustupaka naših političara koji su već učinjeni ili koji su u najavi saznajemo da je rok u kojem bi Hrvatska bila primljena u EU ne postoji. Nešto više o tome tko je i zašto slavio s Vincentom Degertom može se saznati iz članka kojeg prenosimo iz Vjesnika.
Add a comment        
 

 
Hido BiščevićDržavni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Hido Biščević na temu Zaštičenog ekološkog ribolovnog pojasa (ZERP) u Jadranu izjavio je prošli tjedan sljedeće: "S partnerima i susjedima nastojimo naći modalitet optimalne primjene ZERP-a u Jadranu na načelu nediskriminacije i s temeljnim ciljem zaštite Jadrana. Nediskriminacija znači da će u hrvatskom dijelu Jadrana ista prava i zabrane imati hrvatski ribari kao i ribari zemalja EU." Iako bi po našem mišljenju nakon ove izjave Hido Biščević trebao po brzom postupku biti razriješen dužnosti jasno nam je da se to ne će dogoditi. A što o tome misli Milan Ivkošić može se pročitati u nastavku ove vijesti.
Add a comment        
 

 

Ivo SanaderHina donosi izjavu kaju je danas u Berlinu hrvatski premijer Ivo Sanader dao komentirajući činjenicu da se proširenje EU ili Hrvatska uopće ne spominju u deklaraciji koju će čelnici zemalja članica usvojiti u nedjelju u Berlinu povodom 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora. Dakle, izjava glasi: "To što se proširenje ne spominje to je za Hrvatsku najbolja vijest. Mislim da je bolje da nas se ne spominje nego da nas se spominje, jer se podrazumijeva da će Hrvatska biti 28. članica EU-a". Sadržaj ove izjave je takav da bi u normalnim okolnostima ona ostala upamćena još godinama. Nažalost, kod današnjih hrvatskih političara ovakve su gluposti postale uobičajeni dio njihovog komuniciranja s hrvatskom javnošću, tako da ih skoro više nitko ni ne primjećuje.

Add a comment        
Pet, 24-01-2020, 11:56:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.