Evica Penavić: "1992. četvorica Srba su me silovala, tukla i prijetila smrću"  

 

Procjene kažu da je tijekom agresije na Hrvatsku silovano oko tisuću žena, mahom u logorima na okupiranim područjima i u logorima na području Srbije. Jedna od rijetkih žrtava ratnih silovanja koja je o svom bolnom iskustvu spremna govoriti u javnosti danas je 65-godišnja Evica Penavić iz sela Berak kod Vukovara. 10. prosinca 1991. godine silovali su je pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Beli orlovi. Kao i većina ratnih silovanja, slučaj Evice Penavić u to doba nije prijavljen mjerodavnim institucijama, nikad nije došao do suda i vrlo je izgledno da će zločin ostati bez kazne. Kao i mnogi njeni suseljani, Evica je nakon okupacije ostala u svojoj kući, u uvjerenju da joj, kao civilu, ne prijeti neposredna opasnost.

- No, mjesec dana nakon okupacije Berka, sve su nas zatvorili u hangar. Smjeli smo izaći samo kad je trebalo nahraniti životinje i to pod prijetnjom oružja. Treći dan su nas prebacili u kuću. Tada su počeli odvoditi skupine ljudi, koji se više nikad nisu vratili. Odveden je i moj suprug Bartol. Tako je nestalo 46 ljudi. Jednog dana obratio mi se susjed Dušan Poštić: “Lavice, dokle ćeš ti hodati po selu uzdignute glave. I tebi ćemo stati na kraj!” - sjeća se Evica.

Nekoliko dana kasnije, Evica Penavić je oteta. S povezom na očima odvedena je u prostoriju u kojoj je tijekom noći prebijana i više puta silovana.

- U kući sam čula muški glas: “Evo, dovodim vam lavicu.” Mislim da je to bio isti taj susjed koji mi je prijetio, premda zbog poveza ništa nisam vidjela pa na sudu to ne bih mogla mirne duše tvrditi. Silovala su me četvorica muškaraca. Prijetili su da će me ubiti, udarali su me nogama. Kad su sa mnom završili, izbacili su me iz kuće. Do jutra sam očajna lutala poljima - kaže Evica.

Pitanje ratnih žrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj otvorila je presuda vukovarskog Županijskog suda od 8. ožujka, kojom je silovanje mlade Hrvatice u okupiranom Vukovaru 1992. godine osuđeno kao ratni zločin protiv civila. Nekako u isto vrijeme, švedska zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe tražila je da se istraži sudbina žrtava silovanja tijekom sukoba na Balkanu.

Nema preciznih podataka o tome koliko je žena u Hrvatskoj silovano tijekom rata. Nije poznato ni koliko je dosad izrečeno sudskih presuda u kojima je silovanje u ratnim okolnostima proglašeno ratnim zločinom.

U Državnom odvjetništvu spominju još jedan slučaj iz Vukovara, u kojem su dvojica policajca okupacijskih snaga u odsutnosti osuđena za ratni zločin silovanja. Na temelju podataka iz višegodišnjih istraživanja žrtava seksualnog nasilja u ratu, koja je za niz međunarodnih institucija provodio psihijatar Mladen Lončar iz Medicinskog centra za prava čovjeka, procjenjuje se da je tijekom rata u Hrvatskoj silovano oko tisuću žena. Dr. Lončar, međutim, ističe da su žrtve seksualnog nasilja bili i muškarci.

- Žene su silovali u logorima. U Begejce kod Zrenjanina bilo je deportirano 30 do 50 žena i među njima je bilo silovanih. Žena je bilo i u logoru u Srijemskoj Mitrovici. Kao žrtve silovanja žene su stradavale i na okupiranim područjima. Kao i stariji ljudi, neke su žene ostajale na svojim imanjima u naivnom  uvjerenju da će se sukobi riješiti kroz nekoliko mjeseci te da oni nisu u opasnosti jer nisu pripadnici postrojbi - ističe Lončar. U ratnim uvjetima, veliki broj žena nije ni pomišljao prijaviti silovanje mjerodavnim institucijama.

Tako je bilo i s Evicom Penavić. Na pitanje je li prijavila silovanje, odgovara da je te noći bila sretna što je preživjela. Danas je, međutim, spremna svjedočiti o tome što joj se dogodilo. - Ne očekujem da će se počinitelji silovanja ikad pronaći, premda znam da nisam jedina žena iz Berka kojoj se to dogodilo. Ali želim da se zna istina i nikad neću prestati o tome govoriti - kaže Penavić.

Sociologinja i aktivistkinja Vesna Kesić ističe da se s brojem žena žrtava silovanja tijekom rata manipuliralo, a, nakon što je sukob završio, nestao je i interes za njih. Krajnje je vrijeme da Državno odvjetništvo izvuče i objavi podatke o silovanjima - smatra Kesić.

Oko 4000 muškaraca bilo je zlostavljano u zatočeništvu

Još veći zavjet šutnje, ističe Lončar, vlada glede muškaraca koji su u ratu bili žrtve seksualnog nasilja. 

- Vjerujem da je slučajeva seksualnog zlostavljanja muškaraca moglo biti oko 4 tisuće. U najvećem broju slučajeva nije riječ o klasičnim silovanjima, nego o drugim oblicima zlostavljanja. Muškarce su u logorima tjerani na oralni seks, gurali su im predmete u intimne dijelove tijela. Takvi su slučajevi dokumentirani, ali se o tome, također, uglavnom šuti iz straha od stigmatizacije - zaključuje Lončar. 

Orlanda Obad
Jutarnji list

{mxc}
Ned, 17-11-2019, 05:36:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.