U ovotjednom komentaru u svezi suđenja za akciju u Medačkom džepu već smo konstatirali kako se ono pretvorilo u čisti politički obračun. Dio časnika Hrvatske vojske koji su svi redom prije toga bili oficiri JNA uvjerava hrvatsku javnost kako su tijekom Domovinskog rata postojale dva zapovjedna lanca. Nije teško pogoditi da su po toj teoriji upravo oni činili legalni zapovjedni lanac, a njihovi politički neistomišljenici drugi, odmetnuti i zločinački. Dojam koji se stječe nakon ovakvih iskaza je da je Domovinski rat dobiven pukom srećom, odnosno da sve to skupa nije vrijedilo ni pišljiva boba. Ružniju sliku o Domovinskom ratu ne bi vjerojatno ni oni najekstremniji s kojima smo ratovali mogli zaželjeti. A što je s navodnim zločinima, odnosno okolnostima pod kojima su poginuli oni zbog kojih je optužnica podignuta, kao da više nikog ni ne zanima. Tek je jučer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo u svom svjedočenju pokrenuo krajnje nejasno pitanje uloge kanadskog bataljuna Unprofora: "Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila". No, da ovu krajnje šokantnu podudarnost hrvatski sud želi rasvjetliti, onda ne bi još u lipnju odbilo uvrstiti u postupak dokumente o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.

M. M. 

 

Lošo: Nisam zapovijedao u akciji Medački džep, nego samo sugerirao 

Nezamislivo je da se ne može utvrditi tko je zapovijedao akcijom Medački džep, dajte to bilo kojem stručnjaku i on će to utvrditi u 24 sata. Izjavio je to umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo svjedočeći u procesu koji se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi protiv Rahima Ademija i Mirka Norca zbog zločina u Medačkom džepu 1993. godine.

Lošo kaže kako je jasno da je zapovijedao Ademi, da su mu podređeni bili Norac sa 9. gardijskom brigadom te Mladen Markač s policijskim specijalcima.

Odluka Bobetkova

Odluku o akciji u Medačkom džepu donio je tadašnji načelnik Glavnog stožera general Janko Bobetko, a Ademi, Norac, Markač i drugi surađivali su na planiranju, predlažući Bobetku varijante operacije, ispričao je Domazet. I njemu su Ademijevi branitelji pročitali naredbe iz ratnog dnevnika, prema kojima je Domazet u akciji dao zapovijed za cijeli niz napada, te izvještavao o svemu načelnika glavnog stožera Bobetka.

– Nisam zapovijedao, nego samo sugerirao što da se učini, i to zapovjednik nije morao poslušati, no ne znam zašto je zabilježeno kao zapovijed. To je dio mog posla, a mnoge su moje sugestije prihvaćene – izjavio je Lošo. Na kraju njegova iskaza prvooptuženi Ademi izjavio je da to nije točno, nego da je Domazet zapovijedao taktičkom operacijom Džep '93. po ovlaštenju načelnika Glavnog stožera generala Bobetka. Domazetu je odvjetnik Čedo Prodanović pročitao i Stipetićev iskaz, u dijelu kad je rekao da je Domazeta sam jednom vidio u Gospiću pri povlačenju.

Ima časnika i časnika

– To nije istina. Zajedno smo radili, zajedno smo spavali u hotelu Velebno i zajedno se vozili u operativni centar akcije – izjavio je Domazet.

– Dvostruka crta zapovijedanja nije moguća, to je interpretacija časnika koji su došli iz JNA – rekao je Domazet, na što ga je predsjednik sudskog vijeća Marin Mrčela podsjetio da je i on došao iz JNA.

– Jesam, ali nismo svi isti, ima časnika i časnika, a jedan mali dio njih nije mogao shvatiti da je sad vojska u demokratskom sustavu – objasnio je Domazet. Kaže i da je baš on nakon svega izlagao analizu akcije, a ne zapovjednik Ademi, zato što se on bavi vojnom znanošću.

Negirao je i da je, kao što je to dan prije rekao umirovljeni general Petar Stipetić, on odnio dio dokumentacije o akciji Džep. U trenutku akcije, u rujnu 1993. godine, Domazet je bio po činu kapetan bojnog broda, a admiral je postao na proljeće iduće godine, 28. svibnja 1994. godine, objasnio je odgovarajući na pitanje suca.

Srbe ubili Kanađani

Posebne zaključke iznio je Domazet o ulozi kanadskog bataljuna Unprofora.

– Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila – zaključio je umirovljeni admiral, dodavši kako ima informaciju da je u tom bataljunu bilo dosta vojnika srpskog podrijetla, a i da je sin generala Jeana Cota boravio na tom području prije akcije.

Silvana Perica
Večernji list

 

Stipetić: Markačevi ljudi su me namjeravali likvidirati

General Petar Stipetić u Gospić je došao na dan kad je u Zagrebu potpisao sporazum o povlačenju HV-a iz Medačkog džepa, samo šest dana nakon akcije.

- Htio sam obići teren, no Mladen Markač mi je rekao da ne idem u njegovu zonu, jer bi me specijalci mogli likvidirati - rekao je Stipetić, bivši načelnik Glavnog stožera HV-a, u utorak na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu za zločine u Medačkom džepu u rujnu 1993. Vojnici su bili ogorčeni što su se morali povući, objasnio je Stipetić, rekavši da su čak pucali po zgradi zapovjedništva u Gospiću. Računao je na to da će vojnici biti jako ljuti, pa je s UN-ovcima dogovorio da se povlače postupno u tri dana.

Stipetić je rekao kako smatra da je akciju Medački džep direktno planirao i vodio general Janko Bobetko, tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a, no da je to samo njegovo mišljenje, jer tada nije bio u Gospiću. Kad mu je Ademijeva odvjetnica Jadranka Sloković predočila dijelove ratnog dnevnika po kojima se vidi da je admiral Davor Domazet izdavao zapovijedi tijekom akcije, Stipetić je rekao da se iz toga može zaključiti da je zapovijedao Domazet, a da su Ademijeve ovlasti bile svedene na minimum.

Nije prebacivao krivnju ni na Ademija ni na Norca. Predstavnici UNPROFOR-a stalno su ga izvještavali o rušenju, paljenju i pljački, posebno bijele tehnike i drvne građe. Stipetić je to prenosio Ademiju, koji je bio vrlo ljut, često bi i vrištao zbog toga. - No koliko je on imao moć, ne znam - rekao je Stipetić. Stipetića je Haag dugo tretirao kao najozbiljnijeg osumnjičenika, jer su brojni zločini počinjeni upravo nakon sporazuma o povlačenju.

Na kraju višesatnog svjedočenja Stipetić je istaknuo da mu je jako žao što se našao u sitaciji da svjedoči protiv ljudi koje tako cijeni: Ademija, koji se kao Albanac od prvog dana stavio u obranu Hrvatske, i Norca, koji je kao dječak na svoja pleća primio ono što nije smio, a što su mu drugi natovarili.

 Bobetko me prvo natjerao da potpišem povlačenje, pa rekao da ga ne bi potpisao 

U rujnu 1993. Stipetić je bio načelnik Zbornog područja Zagreb. Tog 15. rujna, šestog dana nakon akcije u Medačkom džepu, Bobetko ga je pozvao da odmah dođe. - Kod njega su sjedila četiri časnika UN-a. Dao mi je tekst sporazuma o povlačenju i zatražio da to potpišem. Pitao sam, zašto ja? ‘Po nalogu vrhovnog zapovjednika Tuđmana i načelnika Glavnog stožera’, odgovorio je. Zašto ja, ponovno sam pitao, pa je rekao da sam član komisije za pregovore s UN-om i srpskom stranom - ispričao je Stipetić. Sporazum je predviđao da se HV povuče odmah iz Medačkog džepa, u roku od pet sati, a Stipetić im je rekao da je to nemoguće. - Kad sam potpisao treći ili četvrti primjerak sporazuma, Bobetko me upozorio: ‘Generale, samo da znate, ja ovo nikada ne bih potpisao’. Bio sam zaprepašten. Pitao sam ga: ‘Pa kakav ste vi čovjek kad naređujete svom podređenom da napravi nešto što vi ne biste nikada’ - prepričao je Stipetić. Revoltiran, potpisujući posljednji primjerak, olovkom je poderao papir.

- Bio bih jako sretan da danas netko drugi umjesto njega sjedi na optuženičkoj klupi - rekao je Stipetić. Ponovio je da on govori samo istinu, ističući da će mu biti jako teško ako ta istina “u finalu pogodi moje drugove”. S Norcem je kontaktirao dok je on 2001. bio u bijegu pred optužnicom za zločine u Gospiću 1991. - Govorilo se da će Norca likvidirati ako se preda, pa sam se tajno sastao s njim i obećao mu da ću ga osobno odvesti do suda u Rijeci - ispričao je Stipetić.

Stipetić je dosad najjasnije objasnio tzv. dvostruku liniju zapovijedanja HV-om, rekavši da je ona omogućena već samom organizacijom Ministarstva obrane i Glavnog stožera HV-a. Glavnom stožeru su još 1991. oduzete ovlasti zapovijedanja Vojnom policijom, tajnom službom SIS-om, IPD-om, odnosno informativno-političkom djelatnošću i logistikom.

Ilustrirao ju je time što je on, kao zapovjednik zbornog područja, imao svog pomoćnika za IPD. - No on je, kao i pomoćnik za SIS, zapravo pratio što ja radim i o tome obavještavao svoje nadređene u MORH-u, umjesto da meni daje informacije koje su mi potrebne - rekao je Stipetić.

Snježana Pavić
Jutarnji list 

{mxc} 

Sri, 27-05-2020, 15:22:02

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.