Hrvatski jezik dugo je bio jedna od bitnih odrednica našeg kulturnog identiteta. Danas se, međutim, hrvatska jezična politika svodi na dobar PR, koju je Jozićev IHJJ doveo do savršenstva. Pa se prvo prodavao uz pomoć hrvatskih mainstream medija besplatni pravopis nastao na političkim odrednicama osovine Jovanović-Golstein, da bi se sada doguralo do prodaje kišobrana sa slovima na glagoljici.

U Srbiji je, s druge strane, upravo donesena „Povelja o srpskom kulturnom prostoru“, u kojoj srpski jezik i jezična politika, dakako, imaju istaknutu ulogu. Više o tome pročitajte u nastavku, kad u Hrvatskoj imalo sličnih vijesti o sustavnom pristupu hrvatskoj kulturi ili jeziku nema, a sumnjamo da će ih biti u bilo koje skorije vrijeme.

Povelja o srpskom kulturnom prostoru

Ministar kulture i informiranja Republike Srbije Vladan Vukosavljević i ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić potpisali su 4. ožujka 2019. godine u Srijemskim Karlovcima Povelju o srpskom kulturnom prostoru, kojom su definirane smjernice za jedinstvenu kulturno-prosvjetnu politiku srpskog naroda.

Na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije o tom događaju piše:

„Svečanost u Karlovačkoj gimnaziji, kojoj su nazočili predsjednik Pokrajinske Vlade Igor Mirović, Njegovo preosveštenstvo episkop srijemski Vasilije, predsjednik Srpske akademije znanosti i umjetnosti Vladimir Kostić, predsjednik Matice srpske Dragan Stanić, predstavnici srpskih kulturnih organizacija iz Srbije i sa svih strana srpskoga kulturnog prostora, započela je izvođenjem pjesme 'Vostani Serbie', a pjesmu Jovana Dučića 'Ave Serbia' recitirao je glumac Jugoslav Krajnov.

Ministar Vukosavljević istaknuo je da povelja koja je potpisana predstavlja izraz svijesti o međusobnoj upućenosti i izraz spremnosti da se zajedno djeluje na temeljnom području koje čini jedan narod, a to je kultura.

Sremski Karlovci

'Kad nismo imali slobodu i državu, održale su nas vrijednosti i simboli našeg nasljeđa. Tko zna tko je i odakle je, spremniji stupa u šire integracije, zna bolje čemu treba težiti', naglasio je ministar i dodao da to pravo na čuvanje kulturnih posebnosti priznajemo i drugima i potičemo i druge da budu ono što jesu.

On je rekao da je ovo tek početak usmjerenog rada da se kulturni potencijali našeg naroda što potpunije ostvare, ma gdje živjeli, kao i da predstavlja izraz odgovornosti države Srbije da kroz kulturu objedinjuje svoj narod.

'Srbija i Srpska stupovi su tog pothvata, i mislit će i postupati u smjeru koji je Povelja o srpskom kulturnom prostoru naznačila, na opću korist a ni na čiju štetu. Hvala svima koji su ovaj čin podržali', zaključio je Vukosavljević.

'Današnji susret i potpisivanje Povelje predstavlja opredjeljenje, težnju i odlučnost dvaju ministarstava, dviju vlada da utvrde zajedničku stratešku kulturno-prosvjetiteljsku politiku. Očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta naš je primarni zadatak', naglasila je ministrica Trivić.

Povelja, prema njezinim riječima, povezuje sve Srbe u njihovu kulturološkom djelovanju, gdje god se nalazili, jer granice kulturnog prostora nije moguće svesti u granice jednoga političkog, odnosno državnog prostora. Srpska je kultura jedinstvena na svakom prostoru na kojem srpski narod živi u okviru ili izvan granica njegovih državnih tvorevina.

Deklaracija prostor

'Srbi su narod s bogatom poviješću i tradicijom, koji je, zbog spleta različitih povijesnih okolnosti, bio suočen s velikim iskušenjima njezina očuvanja. Zato smo odlučili uložiti dodatne napore kako bismo srpski nacionalni identitet afirmirali kroz isticanje pozitivnih vrijednosti srpskog naroda u svim područjima djelovanja', kazala je ministrica Trivić i dodala da je srpska kultura veličanstvena, opstala je usprkos brojnim iskušenjima kroz koje je ovaj narod prolazio od samog nastanka.

Ministrica Trivić ocijenila je da je zajedničko opredjeljenje očuvanje materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog nasljeđa, posebno srpskog jezika i ćiriličnog pisma, što podrazumijeva uspostavljanje suradnje na srpskom kulturnom prostoru, a nikako ne isključuje suradnju s kulturama drugih naroda iz najbližeg okružja.

Službeni program završen je pjesmom 'Slava Srbinu – Svetozare Miletiću' u izvođenju Zbora Karlovačke gimnazije.“

Tekst Povelje o srpskom kulturnom prostoru

U duhu međunarodnog prava, poštujući principe međunarodnih ugovora u području ljudskih prava i osnovnih sloboda, i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i Sporazumom o uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa između Republike Srbije i Republike Srpske, Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zajednički donose dokument pod nazivom:

 

POVELJA O SRPSKOM KULTURNOM PROSTORU

1.

Poveljom o srpskom kulturnom prostoru iskazujemo zajedničke težnje kulturnih činitelja u Republici Srbiji i Republici Srpskoj za usuglašavanje aktivnosti i mjera od strateškog interesa za srpsku kulturu i za njezino međusobno povezivanje i predstavljanje u svijetu, uvjereni da načela i stajališta ovdje iznesena dijele i pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, kao i Srbi u široj regiji i dijaspori. Istovremeno smatramo da ovakvo djelovanje treba aktivirati različite putove suradnje s kulturama drugih naroda iz najbližeg okružja, ili s narodima s kojima dijelimo opće stavove o poželjnim humanističkim vrijednostima.

2.

Pod srpskim kulturnim prostorom podrazumijevamo prostor na kojem je srpski narod u dugom povijesnom trajanju živio ili još uvijek živi, ostavljajući tragove materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog nasljeđa, bilo da se nalazi u okviru granica ili izvan granica njegovih državnih tvorevina. Drugim riječima, granice kulturnih prostora nije moguće svesti pod granice jednoga političkog, odnosno državnog prostora. Stoga i ovom prilikom izražavamo prirodnu težnju za uzajamno suglasnom kulturno-prosvjetnom politikom, otvorenom za ravnopravnu i svrsishodnu suradnju s kulturama drugih naroda.

3.

Ubrzane promjene i globalizacijski procesi uvelike dovode u pitanje kulturnu raznolikost svijeta. Pripadnost nacionalnoj kulturi ne predstavlja zamjenu, nego širi kontekst u kojem se prepoznaje i ostvaruje svaki slobodni pojedinac. Nacionalne kulture predstavljaju izraz emancipacije naroda kao povijesnih zajednica, dostignuće modernog doba i demokratskih društava, a brigu o njihovu očuvanju suvremeni svijet priznaje kao važan aspekt ostvarivanja ljudskih prava.

4.

Srbija, kao matična država srpskog naroda, razvija institucionalne okvire i ostvaruje odgovarajuću podršku očuvanja kulturnih prava etničkih manjina prema najvišim mjerilima međunarodne prakse. Stoga se ne može načelno dovoditi u pitanje ni potreba da i kultura srpskog naroda, u Srbiji i Srpskoj, u regiji i dijaspori ili iseljeništvu, od Trebinja i Herceg-Novog do Subotice i Vršca, od Vranja i Gračanice do Banje Luke, bude razvijana u svojim vrijednostima i tradicijama, u području suvremenog stvaralaštva i u području očuvanja, proučavanja i predstavljanja kulturnog nasljeđa.

5.

Posebnu pozornost posvećujemo uspostavljanju sustavne brige o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, o potpori programima nastave srpskog jezika, povijesti i kulture, što predstavlja jedno od temeljnih oruđa u legitimnom nastojanju da izbjegnemo odnarođivanje novih naraštaja, ne samo u sve brojnijoj dijaspori, nego čak i u Srbiji i Srpskoj. Obnova i osnivanje lektorata u inozemnim centrima, posebice u sredinama sa snažnom srpskom zajednicom, pridonijet će i širenju zanimanja pripadnika drugih naroda za jezik i kulturu srpskog naroda. Ćirilica kao povijesno pismo i simbolična identifikacija srpskog naroda, široko je prepoznata kao kulturno dobro čiju poziciju u javnoj komunikaciji treba sustavno osnažiti. Dvopismenost je realnost srpske kulture, ali ne smije isključiti brigu za prvenstvo pisma kojim se Srbi služe više od tisuću godina, koja je u regiji potisnuta, a u prošlosti, u okrilju okupacijskih režima, i formalno bila zabranjivana.

6.

Kao povijesnu zajednicu, narod povezuju zajednička sjećanja na presudne događaje povijesne egzistencije, posebice sjećanja na kolektivna stradanja. Prijetnjom uništenja obilježeno je iskustvo srpskog naroda tijekom dvadesetog stoljeća, što podrazumijeva i zatiranje srpskih kulturnih tragova na područjima izvan teritorija Republike Srbije i Republike Srpske, kao i ugroženu baštinu na Kosovu i Metohiji.

7.

Dugoročna politička strategija nepriznavanja, zataškavanja i relativizacije spomenutih pojava genocidnog karaktera prisutna je do danas, što je ostavilo krupne posljedice i na samosvijest i na ukupni položaj srpskog naroda. S druge strane, postoji snažno nastojanje da se izolirani ili konstruirani događaji iz davnijih ili nedavnih međunacionalnih sukoba, revizionističkim diskursom bez dubljeg utemeljenja, nametnu kao obvezujući narativi u kojim je srpska strana bezuvjetno negativno obilježena. Obnova povjerenja među susjednim narodima može počivati jedino na spremnosti da se uvaže vjerodostojne povijesne činjenice i različite interesne perspektive iz kojih se činjenice tumače. Ovo podrazumijeva i naš potpuniji uvid u stradalnička iskustva drugih u okružju, ali pristup zasnovan na pouzdanim podatcima, nasuprot nametnutim proizvodima brutalne ratne i poratne propagande.

8.

Strateško polazište srpske kulturne politike treba biti zasnovano na uvjerenju da je, prije svih širih integracija, prvi i nezaobilazni korak jačanje kohezije unutar srpskoga kulturnog prostora. To je uvjet za slobodnu razmjenu kulturnih dobara s drugim, susjednim i udaljenim narodima, na osnovama uzajamnog poštovanja i realnih obostranih kulturnih interesa i reciprociteta. Jedino se tako može spriječiti opasnost zapadanja u položaj kulturne kolonije i identitetsko uklanjanje jednoga povijesnog naroda, čija iskustva izdašnog otvaranja prema drugima upućuju na potrebu zauzimanja drukčijega, razboritog pristupa u ovom području.

9.

Razvijanje povijesne svijesti i kulture pamćenja, posebice o razmjerima genocida nad srpskim narodom, kontinuirano predstavljanje ove teme u muzeologiji, umjetnostima i publicistici, treba biti primjer zajedničkoga odgovornog odnosa prema prošlosti. Uvjereni smo da su povijesna previranja i njihovi tragični ishodi sredinom i krajem dvadesetog stoljeća utjecali na raširenu pojavu dezorijentacije, malodušnosti i gubitka elementarnoga narodnog samopoštovanja.

10.

Zalažemo se za to da Vlade Republike Srbije i Republike Srpske uspostave stalnu institucionalnu formu za planiranje, koordinaciju i pospješivanje svih produktivnih oblika međusobnog povezivanja unutar srpskoga kulturnog prostora, sastavljenu od predstavnika ključnih ustanova kulture u Srbiji i Srpskoj, Srpske pravoslavne Crkve, kao i vodećih srpskih kulturnih organizacija u regiji i dijaspori.

11.

Jedino narod utemeljene povijesne i kulturne samosvijesti može pridonijeti kvaliteti šire kulturne komunikacije. Srpska je kultura pokazivala i dalje pokazuje primjernu otvorenost za druge, ne zanemarujući ni svijest o potrebi zaštite temeljnih interesa u području kulturnog identiteta, i radi nacionalnog opstanka i radi daljnjeg razvitka. Deklarirana suglasnost u našim iznesenim kulturnim opredjeljenjima važna je pretpostavka za djelotvoran odgovor pred izazovima procesa akulturacije, tj. asimilacije kao i negiranja srpske kulturne tradicije, te osnova za očuvanje srpske kulture.

12.

Nasljeđe koje trebamo odgovorno baštiniti od predaka čini nezamjenjiv oslonac za sigurniji hod naraštaja samosvjesnih potomaka koji sudjeluju u kontinuitetu koji nazivamo poviješću, predanjem i kulturom. Jedino narod s izgrađenom kulturnom samosviješću može biti aktivni član globalne, europske i svjetske zajednice, kao njezin dragocjeni činitelj od kojeg se ne očekuje samo da oponaša određene kulturne obrasce nego da ih i stvara.

U Srijemskim Karlovcima 4. ožujka 2019. godine“

Čet, 21-11-2019, 20:35:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.