Skandalozna izjava britanskoga veleposlanika

Britanski veleposlanik Julian Reilly, nakon što je saslušao nimalo ohrabrujuće pokazatelje o položaju Hrvata u Bugojnu u BiH i političkim odnosima, iznio je skandalozne tvrdnje, piše Direktno.hr.

S političkom savjetnicom pri britanskom Veleposlanstvu Helen Flewker, nakon susreta s načelnikom Hasanom Ajkunićem (SDA), imao je odvojen sastanak i s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojno Miroslavom Zelićem (HDZ BiH). Teme sastanka bile su stanje u Bugojnu, eventualno ostvareni napredak s naglaskom na političke odnose i očekivanja od novoizabranih predstavnika lokalnih vlasti, prenosi Večernji list.

Kao predstavnik hrvatskoga naroda Zelić je sastanak s britanskim veleposlanikom i političkom savjetnicom iskoristio kako bi im prenio nimalo ohrabrujuće podatke kad je u pitanju položaj Hrvata u Bugojnu. Predstavio im je i razmjere stradanja bugojanskih Hrvata u proteklom ratu koji se ogledaju u progonu više od 16 tisuća Hrvata, uništavanju i pljački njihove imovine i katoličkih vjerskih objekata te otvaranju logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, a koji su, istaknuo je Zelić, bili dio plana etničkog čišćenja Bugojna u ratu. Posebno je bolna činjenica da se za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika iz logora u Bugojnu i dalje traga, a u pitanju su ugledni predstavnici bugojanskih Hrvata.

Da se bošnjačka politika u Bugojnu i odnos prema Hrvatima do danas nisu značajno promijenili, predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno ilustrirao je brojnim podacima o kojima je informirao veleposlanika Reillyja i njegove suradnike. "Cilj bošnjačke politike u Bugojnu nikad nije bio osigurati bolje uvjete življenja svim njegovim stanovnicima, već isključivo boriti se protiv toga da i Hrvati Bugojna mogu ostvariti svoja prava. Čine to blokadom svih projekata koji su važni za većinski hrvatska povratnička naselja, preko blokade obrazovnih, kulturnih i sportskih manifestacija koje organiziraju udruge s hrvatskim predznakom. Od 300 tisuća KM sredstava u proračunu općine Bugojno za projekte u oblasti kulture i sporta, za one u kojima se njeguju identitet i kultura hrvatskoga naroda novca nikad nema", kazao je Zelić.

Bošnjaci ne daju povratak zgrade časnim sestrama

On je u razgovoru s britanskim veleposlanikom naveo brojne razloge zbog kojih se od provedbe plana etničkog čišćenja, koji je počeo u ratu, u Bugojnu nikad nije odustalo. "U Bugojnu danas nema ni jedne ulice koja bi nosila ime po nekom Hrvatu koji je ostavio traga u Bugojnu. Većinski bošnjačka vlast, u kojoj sve ove godine dominira SDA, ne dopušta povratak zgrade časnim sestrama u kojoj bi organizirale nastavu za djecu hrvatskih povratnika i omogućile im ostvarenje ustavnog prava na školovanje na materinskom jeziku. U 10 javnih poduzeća, kojima je osnivač Općina, nema zaposlenih Hrvata.

Prošlo je 30 godina od stravičnog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, oni koji su ostali o zločinima više ne mogu šutjeti

Britanski veleposlanik Julian Reilly, nakon što je saslušao nimalo ohrabrujuće pokazatelje o položaju Hrvata u Bugojnu i političkim odnosima, iznio je skandalozne tvrdnje. Miroslava Zelića je upitao je li svjestan da u BiH jednog dana neće biti konstitutivnih naroda, ali i da je konstitutivnost naroda element kojeg se BiH mora odreći na putu prema članstvu u Europskoj uniji. "Za mene je takva izjava skandalozna jer negira ustavno uređenje BiH, njezinu sadašnjost. Vjerujem da će o budućnosti BiH odlučivati predstavnici konstitutivnih naroda čiji nestanak britanski veleposlanik predviđa, a čini mi se i priželjkuje", kazao je nakon sastanka za Večernji list Zelić.

(hkv)