O ustavnim promjenama u BiH

 

 

EU bi pisala novi Ustav za BiH, ali Amerikanci koče 

 

Proces ustavnih promjena neće se zaustaviti na travanjskome (američkom) paketu i mora uključiti rješavanje "nacionalnoga pitanja", a ustroj srednje razine vlasti bit će ključan za povjerenje triju konstitutivnih naroda i stabilnost Bosne i Hercegovine čije će institucije tek tada biti spremne ispunjavati uvjete za približavanje Europskoj uniji, ključne su poruke opširnoga internoga radnoga dokumenta o ustavnim promjenama "Put naprijed".

Dokument sadrži analizu političkoga stanja koju je načinio OHR zajedno s europskim institucijama iz Bruxellesa i uz potporu ključnih zemalja za provedbu mira, preporuke i vremenski okvir u kojemu bi se trebala provesti temeljita ustavna reforma u zemlji. Sveobuhvatna ustavna reforma u kojoj se mora uključiti javnost, pa i predstavnici vjerskih zajednica, trebala bi započeti sredinom godine i okončati se u roku ne kraćem od dvije godine i ostvariti dva cilja. Prvi se odnosi na stabilnost i potrebu da Ustav dobije trajnu legitimaciju svih triju konstitutivnih naroda rješavanjem nacionalnog pitanja.

Što u načelu znači da će se pronaći zajednički prihvatljiva rješenja za unutarnju organizaciju zemlje, naročito za pitanje srednje razine(a) vlasti, ističe se u dokumentu i dodaje da promjene srednje razine predstavljaju samu srž "Daytonskog kompromisa". Pri tome analitičari ne očekuju da će biti jednostavno postići stabilno i održivo rješenje. Smatra se kako bi prihvaćanje prošlogodišnjeg paketa ustavnih promjena bio veliki korak naprijed iako se ne uvjetuje za nastavak šire reforme. Oni smatraju da ključnu ulogu u donošenju novoga Ustava trebaju imati domaći političari, ali i pravni i ekonomski stručnjaci iz BiH. Preporuča se da Europa putem Ureda posebnoga europskog izaslanika (EUSR) preuzme ključnu ulogu posredovanja uz jaku logistiku SAD-a. Kao ključni koordinator međunarodne zajednice nakon zatvaranja OHR-a, EUSR može odigrati vodeću ulogu u koordiniranju strane potpore, a napose mnogo potrebnije europske potpore u procesu. Upozorava se da bi nezavisnost Kosova mogla negativno utjecati na proces ustavnih promjena.

I vjerske zajednice u ustavnome kotlu

Na parlamentarcima, stručnjacima iz oblasti prava, financija i ekonomije trebao bi biti najveći dio tereta izrada ustavnih rješenja. Nova ustavna komisija prema prvoj varijanti imala bi 12 članova: po šest iz Zastupničkog doma, od čega bi jedna trećina bila iz RS-a a ostatak iz Federacije dok bi ostalih šest bilo iz Doma naroda, iz svakoga naroda po dva predstavnika. Po drugome prijedlogu, komisija bi imala između 11 i 19 članova. Predlaže se uspostava i Vijeća za konzultacije koje bi imalo 30 članova uključujući i predstavnike civilnoga društva. Odlučivanje i sastav komisije za reformu Ustava, kao i dvaju savjetodavnih tijela iz nacrta Dokumenta o ustavnim promjenama, zasigurno će podijeliti domaće političare. Odlučivanje dvotrećinskom većinom bio je model prihvaćen unutar prve ustavne komisije koja je radila pod okriljem američkog Instituta za mir (USIP).

Problematično je međutim što se predlaže da u radu nove komisije ne budu stranački predstavnici nego se insistira na sudjelovanju parlamenaraca i stručnjaka. Kako bi se osigurao uspjeh projekta, insistirat će se na uključenosti javnosti i potpore svih predstavnika društva. Vijeće za prigovore i konzultacije formalno neće imati ulogu u odlučivanju, ali će služiti za dobivanje potpore javnosti u 'legitimaciji procesa'. Trideset uglednih članova Vijeća davat će svoje ocjene o predloženim ustavnim rješenjima. U njemu bi trebali biti predstavnici četiriju vjerskih zajednica koji su imali značajnu ulogu u odbijanju prošlogodišnjega travanjskog paketa. Ustavnim su se promjenama prošle godine najžešće suprotstavili katolički biskupi koji su izdali posebnu izjavu tvrdeći da su pogubne za Hrvate katolike. Islamska zajednica prikriveno je kritizirala paket, dok su pak predstavnici Srpske pravoslavne crkve jedini s odobravanjem gledali na ove prijedloge. Uz vjerske predstavnike predlaže se sudjelovanje predstavnika Sveučilišta, nevladinih organizacija, ali i mladih i umirovljenika. U savjetodavnome tijelu trebaju biti predstavnici državne i entitetskih vlasti kao i županijski te općinski dužnosnici. Nacrtom dokumenta predlaže se i osnivanje posebne međunarodne radne skupine za podršku ustavnim promjenama (ISCR). Kao logističari cijeloga procesa trebali bi biti EU, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, OESS, UN te NATO i Sjedinjene Države za vojna i sigurnosna pitanja.

Hrvati najustrajniji za novi Ustav

Američki veleposlanik Douglas McElhaney već je započeo razgovore s većinom stranačkih čelnika oko nastavka ustavne reforme. U procesu ustavnih promjena preporuča se "usuglašeno" djelovanje s Europljanima. EU treba ohrabriti BiH ponudom članstva. I dok europski predstavnici ne isključuju niti mogućnost preskakanja prošlogodišnjega paketa ustavnih promjena, njegovi američki autori već su počeli lobirati za završetak ove epizode. Bošnjački lider Haris Silajdžić već je, prema izvorima, otvoreno poručio američkome veleposlaniku McElhanevu da će se usprotiviti ovome paketu ustavnih promjena. On je za ove svoje poteze poigravanja s američkom administracijom već počeo tražiti saveznike iz drugih političkih stranaka. Jednako je opasno za propast projekta, ocjenjuje se u izvješću, insistirati na uspostavi unitarne države ili pak njezinoj razgradnji. Ističe se kako su Hrvati najustrajniji u insistiranju da se provede cjelokupna reforma s novim Ustavom.

Određeni su i rokovi provedbe ovoga procesa. Sredina 2007. predviđena je za uspostavu posebne komisije koja bi počela raditi na izradi ustavnih promjena. Prije toga tajništvo parlamenta treba ojačati novim stručnjacima. U lipnju 2007. Vijeće Europske unije treba ustavne promjene postaviti kao jedan od uvjeta za pristup što do sad nikada nije spominjano kao uvjet. Ovo bi trebao biti dio Dokumenta europskoga partnerstva. Sredinom 2008. planira se početak parlamentarne rasprave o ustavnim amandmanima. Optimistični rok za prihvaćanje dvije su godine iako se ne isključuju i odgode.

Različite vizije domaćih političara, a Hrvati još šute

Milorad Dodik najozbiljnije je otvorio raspravu o preustroju srednje razine zemlje što analitičari Ureda Visokog predstavnika i Europske unije, koji su izradili dokument o strategiji vođenja procesa ustavnih reformi, postavljaju kao "srce Daytonskoga kompromisa". I nakon svih pritužaba, Dodik nije krio kako ostaje pri stajalištima da Hrvati trebaju dobiti treći entitet. "Nisam promijenio stajalište", rekao je Dodik i dodao kako će i dalje istupati ne trudeći se svidjeti strancima nego građanima Bosne i Hercegovine. Iako je od propasti paketa ustavnih promjena prošlo skoro godinu dana, hrvatske stranke, izuzev pokušaja političkoga manevra pridobivanja političkih poena, nisu učinile ništa na jasnijem artikuliranju svojih ciljeva.

Ovo prevažno pitanje svojom misijom ne doživljavaju niti hrvatski intelektualni krugovi, a crkveni su se predstavnici udaljili na sigurnu distancu nakon pokušaja prostituiranja njihovih stajališta. I dok Stranka za BiH ima svoj prijedlog novoga Ustava zemlje, a srpske sranke su za vrijeme prvoga kruga pregovora imale jedinstvene prijedloge koji su bili pripremljeni i u engleskoj verziji, dotle su se hrvatski političari bavili skupljanjem političkih mrvica u županijama, pozicioniranjem na ministarskim foteljama i dokazivanjem tko ima veći narodni legitimitet nakon listopadskih izbora. Bošnjački političari jednako kao i Hrvati nisu jedinstveni oko toga što treba biti rezultat ustavne reforme. Čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija očekuje da ustavne reforme vode državu u pravcu njezina građanskoga ustroja. Odmah za njim, ali s nešto sporijom realizacijom isto očekuje i Haris Silajdžić dok pak Sule-jman Tihić i njegova Stranka demokratske akcije imaju najviše osjećaja za realnost višenacionalne Bosne i Hercegovine.

Mario Dujmić
Hrvatski list

{mxc} 

 

 

Ned, 23-11-2014, 09:09:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 139 gostiju i nema članova online

Administriranje

Preporučite članke

Podržite članke jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

hkvhr logo afterburner2

Preporučite portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad PiskačDavor DijanovićLjubomir Škrinjar

Lijepa Naša

0064_Zagreb.jpg
Copyright © 2014 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).