Nakon četrnaest godina od kraja rata u Bosni i Hercegovini i nakon četrnaest godina nazočnosti stranih vojnih postrojbi na tlu Bosne i Hercegovine glavna poruka koju su nam zapadni čimbenici odaslali je kako se genocid isplati. Naravno, tu poruku treba s najvećim gnušanjem barem u našem, hrvatskom društvu odbaciti i osuditi je, ali će ona ostati i dalje kao politička realnost sa svim dalekosežnim posljedicama. Primjerice, od 200.000 Hrvata prije rata na području Republike Srpske danas živi njih još samo 13.000, a da to nikoga nije zabrinulo u europskim prijestolnicama koje nam se nameću i iznutra i izvana kao uzor modernih i naprednih demokracija. Isto tako, politička činjenica je da oni čimbenici koji su bili odlučujući pri imenovanjima visokih predstavnika u BiH danas guraju Republiku Hrvatsku na Zapadni Balkan, gdje vrijede ta i takva pravila, odnosno gdje su genocid i etničko čišćenje politika i zločin koji se nagrađuju. Svega ovoga hrvatski građani bi trebali biti svjesni kada razmišljaju o tome što nam donosi sutra, jer sutra ne mora biti ni malo ružičasto, usprkos tome što nas dežurne strukture uljuljkuju u famu o sretnoj i osiguranoj budućnosti.(mm)

 

Božić u manjem entitetu

Sarajevski Dnevni avaz opisao je u broju od 25. prosinca tužnu sudbinu Štefice Miletić, Hrvatice iz Srebrenice, koja živi u trošnom stanu s više nego skromnim primanjima - kućni budžet čini samo 120 konvertibilnih maraka (oko 60 eura) njezine mirovine te eventualno koja marka od povremene zarade njezina inače nezaposlenog sina. Štefica nije ni Božić mogla proslaviti kako dolikuje, i to ne samo zbog neimaštine, nego i zbog činjenice da malobrojni katolici u Srebrenici nemaju ni crkvu ni župnika.

ratkomladic_s.jpgNo, slučaj Štefice Miletić, ma koliko potresan bio, još nije dovoljan da se ilustrira stanje i položaj Hrvata u Republici Srpskoj. Najprije stoga što ona i njezin sin, koji su rat proveli u izbjeglištvu, ipak pripadaju malom postotku Hrvata s područja RS-a koji su se uspjeli vratiti u svoje predratno prebivalište i na svoju predratnu imovinu.

Štefica Miletić se vratila u grad u kojem su Hrvati i prije rata činili izrazitu manjinu, prema popisu iz 1991. bilo ih je samo 38, koji je usto pretrpio teška stradanja u minulom ratu, pa izostanak polnoćke i božićnog ugođaja ne predstavlja neku radikalnu promjenu u njezinu životu. No, Hrvata danas nema ili ih ima u takvom broju da se slobodno može govoriti o simboličnoj prisutnosti; ni u nekim mjestima koja su prije rata bila većinski hrvatska, uključujući i neka koja nisu ni bila zahvaćena ratom. Prema podacima koje je baš u povodu Božića, blagdana koji ljudi nastoje provesti u svom domu, u krugu svoje obitelji, iznio banjolučki biskup Franjo Komarica, od predratnih više od 200.000 Hrvata, danas ih je na područje manjeg entiteta, kako u BiH ponekad nazivaju RS, jedva 13.000.

Biskup Komarica već odavno otvoreno upozorava da, osim lokalnih vlasti, veliku odgovornost za takvo stanje ima međunarodna zajednica koja ne čini ništa da se stanje promjeni i, kako je rekao u intervjuu Vjesniku početkom 2001., »kao da želi etnički čistu Republiku Srpsku«.

U svakom slučaju, oni koji u BiH predstavljaju međunarodnu zajednicu u nekim su slučajevima znali upotrijebiti i tenkove da bi prokrčili put za povratak izbjeglog srpskog stanovništva u Federaciju BiH, a na drugoj strani se uopće ne bave činjenicom da 13 godina nakon svršetka rata u gradskoj upravi glavnoga grada RS-a, kako je nedavno izjavila predsjednica Saveza udruga izbjeglica i raseljenih osoba BiH Merhunisa Komarica, nije zaposlen nijedan Hrvat ili Bošnjak.

Ivan Šabić
Vjesnik

{mxc}

Čet, 26-11-2020, 07:28:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.