Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" u BiH danas 
 
 

U Slobodnoj Dalmaciji od 14. prosinca, o. g. objavljeno je "Otvoreno pismo predsjednika "Napretka" dr. Franje Topića", nakon njegova posjeta podružnicama ovog HKD-a u USA i Kanadi. U pismu se, pored ostalog, prigovara kako "tvrdi“ američki Hrvati ni danas ne priznaju BiH, te kako nigdje ne smiju pokazati išta što ima veze s BiH, s Hercegovinom još nekako, no s Bosnom - nikako. No, ja bih rekao, da se isto tako može postaviti pitanje da li postoji uzrok takvoj percepciji BiH u iseljeništvu.

Zasluge su "Napretka" u skrbi hrvatskog (ali i ostalog) pučanstva tijekom rata u BiH (a posebice u Sarajevu), glede prehrane, odijevanja, liječenja, informiranja i svakom drugom smislu, bile tako učinkovite i gotovo nemjerljive, da će ostati nedvojbeni povijesni altruistički čin. Poslijeratna je uloga ovog HKD-a dobila nove djelatne sfere; znanost, kultura, sport, informiranje ("Radio postaja Vrhbosna" jedini je hrvatski elektronski medij u Sarajevu, od pedesetak koliko ih se na ovom prostoru može slušati i gledati), stipendiranje učenika i studenata, te razne druge vrste skrbi. Temeljni je i neosporni autoritet i generator svih navedenih djelatnosti i projekata dr. Franjo Topić i stoga mu pripadaju sva priznanja za ono što je učinio.

Korelacije su znanosti i kulture, te političara i političkih djelatnosti često imaginarna riješenja kompleksnih politikantnihHKD Napredakjednadžbi; političari koriste institucije kulture za osobnu promociju, a bardovi kulture da bi dobili neki novčić za svoju instituciju. Stoga, nažalost, da bi putovi kulture bili otvoreni, ili otvarani, voditelji su institucija znanosti i kulture često u situaciji ponuditi počasnu stolicu osobama koje svojim osobnim image-om nepopravljivo više štete ugledu institucija i udruga, nego što im mogu financijski, ili na neki drugi način pomoći. Sukladno navedenom, umjesno se je zapitati, nije li i "Napredak“ u posljednje vrijeme zabrinjavajuće zaplovio u opasne vode politike i političara, te je spreman svoj teško građeni i časni ugled previše jeftino prodati za eventualnu šaku škuda.

Pokrovitelj već tradicionalnog božičnog koncerta održanog 13. prosinca, o. g. u Sarajevu, nije bio, kao što su svi katolici ove metropole opravdano očekivali Kardinal Vinko Puljić; častan i uzorni autoritet i zaštitnik desetkovanih Hrvata u BiH, već se nametnuo spletom okolnosti među hrvatskim pukom trenutno najodbojniji anonimni komunistički kvazi-političar Željko Komšić, član Predsjedništva BiH - tobože izabran u ime Hrvata.

Ova osoba (Željko Komšić), koja je sukladno sadašnjem ustavu BiH sročenom kako bi se ignorira politička volja BiH Hrvata, odnosno kako bi se negirala konstitutivnost jednog od tri državotvorna naroda BiH, uzurpirala je uz 1% hrvatskih glasova hrvatsko mjesto u predsjedništvu BiH temeljom bošnjačkih glasova. Radi se o osobi koja se u više navrata deklarirala kao Bosanac, ateista, ne govori hrvatski već bosanski, smatra da Hrvati ne moraju imati ni radio ni televiziju u BiH na hrvatskom jeziku, a tijekom rata je bio u muslimanskoj a ne hrvatskoj vojsci, itd... itd...

Tako se dogodilo da na Božićnom koncertu, koji se izvodi u slavu katoličkog radosnog blagdana Kristova rođenja u Sarajevu, pokrovitelj bude ateista, tzv. predstavnik hrvatskog naroda, koji na upit televizijskog novinara o odnosima s kardinalom V. Puljićem kaže ignorantski da nema o čemu s njim razgovarati. I to sve kada je kardinal Puljić iznio niz primjedba Komšićeve nekorektnosti glede katoličke crkve u Sarajevu, počevši od odnosa prema njemu samom, pa do ideje gradnje crkve u općini u kojoj je do sada Komšić bio načelnik .

Ustupanjem pokroviteljstva za Božični koncert ovakvoj osobi kao što je Željko Komšić, "Napredak" je ignorirao političku volju i frustrirajuće raspoloženje hrvatskog puka, te se kratkovidno priklonio onoj političkoj strukturi, kojoj nije bitan status Hrvata u BiH, već politički položaj i moć.

A ne tako davno, taj isti SDP kojem je Komšić potpredsjednik, bez hrvatskog suglasja je već jednom na mjesto člana Predsjedništva BiH "ugurao" svog kandidata, nekakvog Križanovića. Temeljom je ovakve "političke filozofije" i glavni policajac u ovoj zemlji, "u ime Hrvata", osoba kojoj su Hrvati možda - jedino susjedi.

Zato je pitanje dr. Topića o odnosu "tvrdih Hrvata“ iz BiH prema svojoj domovini zamjena teza, jer stvarno je pitanje kako se Bosna i Hercegovina odnosi prema Hrvatima - svom temeljnom narodu. Odnosno, poziv katoličkim svećenicima, diplomatima i medijima da pomognu u rješavanju problema "tvrdih Hrvata" sukladna je onoj povijesnoj – država je dobra, ali nevalja narod.

Stoga je dr. Topiću, Vaš prigovor "tvrdim Hrvatima" u dijaspori jednako opravdan i neopravdan.

Božidar Škravan, dipl. ing. el.

{mxc} 

Sub, 7-12-2019, 05:21:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.