Dvije trećine Hrvata ne vjeruje državi i međunarodnoj zajednici

Prva dva kvartala 2007. godine pokazala su vrlo malo promjena ili napretka. Žurni zadatak formiranja novih vlada zaostajao je na državnoj razini, u Federaciji i kantonima. Jedina iznimka je RS, gdje je većinska vlada Milorada Dodika pokazala što može, iako je fokus bio na nacionalističkoj retorici, opstruiranju i konfrontacijskim spektaklima, prije nego na internim reformama i stimulaciji ekonomije, navodi se u najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH.

Izvješće, koje daje, čini se, vrlo realnu sliku stanja i odnosa u BiH, bilježi pad optimizma kod pripadnika svih triju naroda kada je u pitanju politička situacija u zemlji. Na područjima s hrvatskom većinom čak 63 posto ispitanika smatra da se politička situacija pogoršala. Na većinski srpskim područjima takvog je mišljenja više od 53, a na područjima gdje većinom žive Bošnjaci više od 50 posto ispitanika.

Sukladno tomu, ne čudi pad povjerenja u rad državnih institucija. Najmanje povjerenja u te institucije imaju Hrvati. Kao i pripadnici drugih naroda, i Hrvati najviše povjerenja imaju u Centralnu banku BiH, dok je ogroman pad povjerenja u institucije vlasti, poput Predsjedništva i Parlamenta BiH. U odnosu na prethodno istraživanje, povjerenje Hrvata u rad Predsjedništva BiH smanjilo se za 12,6, u rad Parlamenta BiH 14,2, dok je potpora Vijeću ministara pala za 13,6 posto. Zanimljivo je da je i potpora radu OHR-a spala na najnižu razinu od kraja 2005. godine i iznosi svega 39 posto.

Posebno veliko nezadovoljstvo radom OHR-a vlada na većinskim hrvatskim područjima, a imajući u vidu da je istraživanje obavljano pred kraj mandata Christiana Schwarza-Schillinga, očito je da su građani zapravo nezadovoljni njegovim radom. Većina Hrvata i Srba podržava smanjenje ovlasti visokog predstavnika, dok su Bošnjaci prilično podijeljeni o tome pitanju.

Većina ispitanika na svim područjima i dalje snažno podupire ulazak BiH u Europsku uniju. Više od 88 posto Bošnjaka, 71 posto Hrvata i 59 posto Srba, odnosno onih koji žive na područjima većinski naseljenim pripadnicima ovih naroda, podržavaju integraciju u EU.

Eldina Medunjanin
Večernji list 

 

Michael Schmunk: U Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju

Dok je većina međunarodnih diplomata na godišnjim odmorima, njemački veleposlanik Michael Schmunk posljednji je tjedan dana u 'žestokoj’ ofenzivi uoči pregovora o policijskoj i ustavnoj reformi. U Hercegovini je razgovarao s većinom hrvatskih političara, trenutačno je u sjeverozapadnoj Bosni. Schmunk je uvjeren kako će u rujnu početi pregovori o ustavnoj reformi nakon policijske.

Michael Schmunk: Reforma Ustava treba slijediti više ciljeva. Treba stvoriti jednu državu koja se uklapa u EU a ne nosi elemente koji su diskiminirajući. Potrebno je učiniti ovu zemlju učinkovitom. Ovako ustrojena država ne može biti moderna niti učinkovita. Postoji i previše državnih razina i administracije. To građani osjete svakodnevno ili oni koji žele investirati i zapošljavati nove ljude.

Mislim da o tim načelima ne postoje razlike ...

Treći i najvažniji cilj ustavne reforme trebao bi biti da od BiH stvorimo naciju. Različite elemente ove države treba tako spojiti da budu nerazdvojivi kako bi se svaki građanin identificirao s BiH neovisno u kojem dijelu živi. Sve to može uspjeti, iako danas ne izgleda tako.

Veleposlaniče, govorite vrlo optimistično. O kakvim diskriminacijskim elementima u sadašnjem ustrojstvu BiH govorite?

Sadašnja struktura pomogla je da se zaustavi rat i svi smo toga svjesni. Samo iz toga razloga u Ustav su ušli dijelovi koji nikada ne bi bili dio jedne europske države, kao što je sustav nacionalnih kvota ili proporcija. U novome ustavu mora se osigurati da se svi osjećaju sigurnima. Potreban je balans između zaštite i nediskriminacije. Za to je moguće naći formulu. Samo onda kada se svi budu osjećali sigurno moguće je vratiti povjerenje. Ako raste povjerenje, raste i nacionalni identitet.

Kako napraviti pravedan sustav, o kojemu govorite, ako s druge strane jedan narod ima ekskluzivno pravo na entitet, druga ga dva nemaju, a uz to se još Hrvati osjećaju ugroženima?

Ovdje govorite o jednoj ideji koja nam je dugo poznata, o stvaranju trećeg entiteta.

Ali to su činjenice!

Današnji Ustav ne predviđa takvo rješenje. Ali hajdemo razmišljati što bi to donijelo? Još dodatno birokratiziranje zemlje. Kada uzmete u obzir da se radi o zemlji od četiri milijuna stanovnika, onda bi uskoro birokracija mogla biti brojnija od građana. Ideja je da se napravi upravo obrnuto.

Što je onda rješenje?

Postoji više prijedloga. Uzmimo, na primjer, regionalizaciju zemlje. Na vrhu je zajednička država koja bi trebala imati ovlaštenja koja ima svaka europska država. Sljedeća razina bilo bi pet do šest ekonomskih regija koje ne bi išle duž klasičnih etničkih linija. Na kraju je općina, koja je najvažnija građanima. Svjestan sam da je do toga stupnja još dug put. Jasno mi je da i jedno takvo rješenje kod današnjih političara izaziva određene strahove da će izgubiti nešto. Zato se stalno vraćam povjerenju.

Hrvati kao najmalobrojniji narod također strahuju od majorizacije?

Hrvati trebaju dobro razmisliti prije nego što budu tražili još kompliciraniji sustav. Hrvati su napredan narod i umjesto da počnete žaliti, budite avangarda. Iskoristite svoju kreativnost za dobrobit cijele BiH. U regiji postoji jedna dobra hrvatska tradicija. Zar nisu franjevci stoljećima bili avangarda. I oni su bili u manjini i bilo je vrlo teško naći čvrsto tlo na nogama. Ali uspjeli su proširiti svoje ideje ustrajnim radom. Tako bismo željeli vidjeti Hrvate u EU. Budite na čelu ovoga procesa, a ne na kraju, tražeći stvari koje su već prošlost.

Ali koja će to sila 'uvjeriti’ Srbe da se odreknu Republike Srpske?

Cilj je modela o kojemu govorim da i ljudi koji žive na području današnje Republike Srpske daju svoj glas. I to iz dva razloga. Prvo, jer imaju potpuno povjerenje u druge narode, i drugo, jer će prepoznati da je taj model bolji s političke i ekonomske strane. Ja sam realist i znam da sada nismo blizu toga rješenja. Iz toga razloga razvoj ustava nije tehnički proces, nego dio ukupnog povratka povjerenja.

Kako gledate na prijedlog hrvatskih političara - Deklaraciju - koji, rekao bih, sramežljivo zagovaraju federalizaciju zemlje?

Jako je dobro da su se okupile razne hrvatske političke grupacije. Bio bih sretan da njihovi prijedlozi ne budu etnocentrični te budu avangarda gdje neće samo iznositi poziciju Hrvata. Poželio bih da se radi o prijedlogu što Hrvati mogu činiti za budućnost BiH. Bilo bi loše polazište ako pridonese samo tome da se napravi zid oko Hrvata. Ta Deklaracija treba rušiti zidove kako bi mogao cvjetati ekonomski i kulturni život cijele zemlje.

No, čini mi se da većina hrvatskih političara, javnost, Crkva, pomalo  su sumnjičavi s obzirom  na daleki proces o kojem govorite, i da neće odustati od prijedloga za federalizaciju zemlje  ako Republika Srpska ostane realnost u predstojećim ustavnim promjenama.

To je dio procesa i ništa nije uklesano u kamen. Imamo ustav koji je važeći i svi smo obvezni držati ga se. No jednako tako znam da u RS ima puno ljudi i političara koji žele da uđu u EU, da RS ima dobar imidž. I oni osjećaju da ovaj sustav treba mijenjati. S takvim pragmatičarima trebamo raditi. No prije toga potrebno je vratiti povjerenje. Ukoliko se uplaše kako će im se nešto oduzeti, cijeli će se proces blokirati. Zato su nam potrebni političari koji su u stanju uspostaviti povjerenje a ne podizati nove zidove. Silom to nećemo moći napraviti.  Budući da se radi o specifičnoj zemlji onda ćemo morati ugraditi mehanizme zaštite koji bi bili potrebni, jedno prijelazno rješenje. 

Zoran Krešić
Večernji list

{mxc}

Čet, 27-02-2020, 06:48:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.