U društvu u kojem predsjednik Vlade nosi skupocjene satove koji su navodno kupljeni godinama prije nego što su se isti modeli pojavili na tržištu, i u društvu u kojem možete jednostavnim ali beskrupuloznim makinacijama prisvojiti milijunske iznose a bez da pretrpite ozbiljniju političku štetu ili doživite sudsko gonjenje, kao primjerice u slučaju Ferenčak-Turković, problem korupcije očigledno mora biti ozbiljan. Stoga se nije za čuditi da u lošoj ocjeni ekonomskih sloboda u Hrvatskoj američke konzervativne zaklade Heritage i istraživačkog tima Wall Street Journala, o kojoj trenutno bruje svi mediji, znatno doprinosi dio ocjene koji otpada na slobodu od korupcije.

Problem korupcije u Hrvatskoj nažalost nije samo ograničen na slučajeve u kojima učestvuju pojedinci ili manje grupe ljudi, već se pojavljuje i u puno težem obliku, kada se nečiji interesi kroz zakonodavstvo ili uz pomoć državnih institucija postanu legalizirana pljačka. Na jedan takav primjer već smo se osvrnuli na portalu kada smo komentirali odista nerazumne cijene "besplatnih udžbenika". Jučerašnja Slobodna Dalmacija temeljito obrađuje primjer u kojem su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatski ured za osiguranje odobrili podizanje premije osiguranja za brodice i do gotovo 300 posto. Tako trenutno za brodicu s motorom iznad 51 kilovata premija iznosi 1060 kuna, što je usporedivo s cijenom obaveznog osiguranja za omanji auto. Članak iz Slobodne Dalmacije prenosimo u cijelosti. 

 

 

Osiguravatelji pljačkaju 25.000 vlasnika brodica
 

BrodicaTrostruko povećanje premija obveznog osiguranja vlasnika motornih brodica od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama još uvijek predstavlja jednadžbu s više nepoznanica i velikom sumnjom da se radi o mutnim poslovima. Rijetke nesreće Nakon što je Zakonom o osiguranju početkom prošle godine određeno da se minimalna osigurana naknada za štetu podiže s 1,4 na 3,5 milijuna kuna, osiguravatelji su odmah od dva do tri puta povećali cijene premija. Tako premija osiguranja za brodice snage motora između 15 i 30 kilovata iznosi 400 kuna, što je povećanje od oko 250 posto, od 31 do 50 kilovata cijena je 650 kn, dok je za brodice s motorom iznad 51 kilovat cijena 1060 kn, što je porast od gotovo 300 posto. Cijene su stupile na snagu 1. srpnja 2006. i već nose debele prinose osiguravateljima.

Vrijednosti su se približile na domak obveznog autoosiguranja, iako su nesreće s posljedicama za treće osobe desetke milja daleko od broja nezgoda na moru sa štetnim posljedicama za treće osobe. Osim rijetkih naleta glisera na kupače tijekom ljeta, štetni događaji na moru i na vezovima mahom pogađaju vlasnike brodica kojima nevere redovito oštećuju plovila.

Ako za polazište uzmemo srednju vrijednost premije osiguranja od 700 kuna i pomnožimo s 25 tisuća vlasnika brodica s pogonom snažnijim od 15 kilovata na području Dalmacije, dolazimo do 17,5 milijuna kuna koliko se godišnje slijeva na račune osiguravatelja. Pritom treba znati da je na području nadležnosti pet dalmatinskih lučkih kapetanija u evidencije oko 55 tisuća brodica i jahta, ali tek između 35 i 40 posto plovila ima motore koji spadaju u kategorije premija osiguranja.

Tražeći bilo kakvu logiku u nabijanju premije, osim punjenja džepova osiguravatelja, pokušali smo doći do analize i podataka na temelju kojih su u zakonu podignute maksimalne štete, no do njih nismo uspjeli doći.

Bez objašnjenja

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) uputili su nas na Hrvatski ured za osiguranje, no analize koje nam je dostavio ured ni na koji način ne objašnjavaju razloge poskupljenja. Nezadovoljne "analizom", iz Ureda su nas opet uputili na HANFA-u iz koje konačni odgovor nismo dobili iako nam je Ante Samodol, predsjednik Uprave, obećao da će "istražiti čitav slučaj". Premije se, inače, povećavaju tako da Hrvatski ured za osiguranje na temelju izračuna dostavlja HANFA-i prijedlog povećanja ili smanjenja cijena, koji HANFA odbija, potvrđuje ili šalje na doradu.

HANFA-in blagoslov

U ovom slučaju je HANFA prihvatila prijedlog Ureda, koji je svoj prijedlog pravdao povećanjem zakonom određene maksimalne štete, bez obzira na "stanje na terenu". Stoga cijela priča miriše na "dogovornu ekonomiju" kojom se povećava profit osiguravateljskom biznisu.

 Stratište na cestama 

Za usporedbu, na hrvatskim se cestama godišnje prosječno bilježi oko 50 tisuća prometnih nesreća, pri čemu barem četvrtina rezultira tjelesnim ozljedama sudionika. Crne statistike govore o prosječno 500 poginulih osoba godišnje i materijalnoj šteti koja iznosi najmanje 30 milijuna kuna.

Naime, ako tijekom posljednjih godina nije povećan broj slučajeva u kojem su stradale treće osobe, niti broj pravomoćnih rješenja i presuda u kojima se isplaćuju maksimalne naknade, tada nije bilo ni mjesta za nabijanje cijena polica. Problem je i to što se one određuju nedovoljno diferencirano za pojedine vrste brodica, pa se cijena police za konkretno plovilo ovisi o snazi motora, a zanemaruje se duljina broda ili maksimalna brzina koju brodica može ostvariti.

 Razlika 

Ne treba biti stručnjak pa utvrditi da je i po starim cijenama osiguranja i vrijednosti premija u odnosu na isplaćene štete, premija bila više nego dostatna. Povećanje premija će razliku samo povećati, a razlika čini čisti ekstraprofit osiguravateljima. Stoga se postavlja pitanje zbog čega je promijenjen zakon na način na koji je promijenjen, te zbog čega je HANFA prihvatila na toj promjeni temeljene promjene cijena iako stvarno stanje na terenu ne pokazuje nikakve razloge za takva povećanja.

Kao "analizu" na kojoj se temelji povećanje cijena polica osiguranja iz Ureda za osiguranje poslali su nam par nemuštih ocjena, tipa: "Osnovni elementi koji su utjecali na utvrđivanje visine premije su povećana zakonska osigurana svota kao i ocjena povećane rizičnosti zbog sve veće ekspanzije broja plovila u prometu na vodama, te visine isplaćene naknade za štete." No poslali su i ponešto vrlo "pričljivih" podataka koji pobijaju razloge poskupljenja:

"Podaci su pokazali kako je broj osiguranja u 2002. bio 10.077, a bruto premija je iznosila 3,239 milijuna kuna, 2005. je, pak, bilo 11.788 osiguranja vrijednih 3,863 milijuna kuna, a od prvog do devetog mjeseca 2006. je bilo 11.277 tisuća osiguranja vrijednih 6,739 kuna. Pogledajte samo rast vrijednosti premija iako su nove cijene na snazi bile tek tri mjeseca!!!

Isplaćene naknade 

No, najbolje tek dolazi. U 2002. bilo je ukupno devet isplaćenih šteta za osigurane brodice u vrijednosti od 275 tisuća kuna, a u pričuvu je otišlo 1,554 milijuna kuna. U 2003. su zabilježene četiri isplaćene štete od ukupno vrijednih astronomskih 27 tisuća kuna, a u pričuvu odlazi 1,669 milijuna kuna. U 2004. je bilo 35 isplaćenih šteta, u ukupnoj vrijednosti od 1,389 milijuna kuna (što je još uvijek daleko ispod 1,4 milijuna kuna za minimalno osiguranu pojedinačnu štetu), dok je u pričuvu otišlo 1,911 milijuna kuna. U 2005. je bilo 25 isplaćenih šteta vrijednih 510 tisuća kuna, a na ime pričuve se izdvaja 2,135 milijuna kuna. Konačno, u prvih devet mjeseci prošle godine je bilo 13 isplaćenih šteta vrijednih 531 tisuću kunu. Treba li spominjati da se isplaćene štete za autoodgovornost broje u desecima tisuća, a vrijednost police je tek malo veća nego za brodicu s malo jačim motorom nakon poskupljenja.

Sporne štete

Postoje i podaci o naknadi šteta za neosigurane brodice koje isplaćuje HUO – Garancijski fond – na teret društava za osiguranje. Tako je u 2002. bilo u sporu šest šteta, vrijednost isplaćene štete je iznosila 7533 kune, a pričuva za štete je bila 2,270 milijuna. U 2003. je također u sporu bilo šest šteta, isplaćeno je 196.090 kn, a u pričuvu odlazi 2,290 milijuna kuna.

U 2004. je opet bilo u sporu šest šteta, isplaćeno je 658.668 tisuća kuna, a na ime pričuve se izdvaja 2,080 milijuna kuna. U 2005. opet je šest spornih šteta vrijednih 441,142 tisuće kuna, a na pričuvu odlazi 3,050 milijuna kuna.

Frenki Laušić
Miomir Štrbac
Gordan Zubčić
Slobodna Dalmacija

{mxc} 

 

Sri, 3-06-2020, 01:13:29

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.