Zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje, ali Petrov u DORH-u nije vidio problem

Za razliku od Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika Vlade, koji je krajem svibnja dao naslutiti kako bi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan mogao biti smijenjen, nakon što mu saborski odbor nije prihvatio izvješće o radu za prošlu godinu, Božo PetrovBožo Petrov izjavio je kako ne vidi razlog zbog kojeg bi Cvitan morao otići. Tako je Petrov ponovio svoje mišljenje o Cvitanu kojeg se držao od početka, tvrdeći da dobro radi svoj posao.

“Ja u ovom trenutku ne vidim razloga, odnosno nisam do sada vidio važne argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća o radu gospodina Cvitana. Očekujem da se, ako postoji takav stav, on dobro argumentira”, izjavio je Petrov 23. svibnja 2016.

Tako je glavni državni odvjetnik postao još jedan kamen spoticanja između vladajućih HDZ-a i Mosta. Podsjetimo, Dinko Cvitan u Saboru je tjedan ranije trebao predstaviti izvješće o radu DORH-a u prošloj godini, no vladajući zastupnici u Odboru za pravosuđe odbili su voditi raspravu na tu temu jer prethodno nisu dobili mišljenje Vlade o izvješću.

Tomislav Karamarko potom je dao naslutiti da bi moglo doći i do smjene na čelu DORH-a.

“Dobili smo izvješće. Ono je u meritornim ministarstvima. Dobit ćemo to na koordinaciju, dobit ćemo to u Vladu te ovisi o analizi i našem razgovoru kako ćemo Dinko Cvitanglasovati”, kazao je Karamarko u intervjuu za Dnevnik Nove TV.

Božo Petrov ponovio je da čeka mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o slučaju prvog potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka dodavši kako “Most zna kako bi stvari razriješio”, a ne vidi razloge zbog kojih bi trebalo smijeniti glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Vlada je 25. svibnja, nakon sjednice na kojoj zbog obiteljskih razloga nije nazočio prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko, Saboru uputila mišljenje na izvješće o radu Državnoga odvjetništva te na izvješće o stanju sudbeneNakon BajićaStupajući na dužnost prije pune dvije godine Dinko Cvitan odbacio je tumačenja da su procesi protiv SDP-ovih lokalnih dužnosnika rezultat “osvetničkog pohoda” njegova prethodnika Mladena Bajića jer mu vladajući nisu dali još jedan mandat vlasti u prošloj godini, ali u njemu jednoznačno ne navodi podržava li ih ili ne.

O DORH-ovom izvješću već je trebao raspravljati i nadležni saborski odbor, ali je rasprava odgođena upravo zato što Sabor još nije dobio Vladino mišljenje.

U međuvremenu je Tomislav Karamarko podnio ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade, ali i na mjestu predsjednika HDZ-a, a Hrvatsku uskoro opet očekuju parlamentarni izbori s obzirom da se Hrvatski sabor 20. lipnja ‘samoraspustio’.

Dinko Cvitan tako do daljnjeg ostaje glavni državni odvjetnik.

Značaj državnog odvjetništva

Glavni državni odvjetnik je osoba koja se nalazi na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a koju na tu poziciju postavlja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat Državnog odvjetnika traje četiri godine. Bajić i CvitanAktualni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan gotovo cijeli radni vijek proveo je u pravosuđu, a čak osam godina vodio je državnoodvjetnički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). Krajem veljače 2014. spominje ga se kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da bi na nju bio i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine. Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnikaTrenutno dužnost Državnog odvjetnika obnaša Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio kontroverznog Mladena Bajića.

Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.

S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.

Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.

Državno odvjetništvo ravna specijaliziranim tijelom zaduženim za progon korupcije i organiziranog kriminala, koje je svima poznato pod imenom USKOK ili punim nazivom Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te procesuiranje ratnih zločina i zaštita imovine Republike Hrvatske, kao i u proteklom razdoblju, prioriteti su u radu državnog odvjetništva i samog Državnog odvjetnika koji štiti interese Republike Hrvatske na navedenim područjima.

Dinko Cvitan, čovjek iz sustava

Stupajući na dužnost prije pune dvije godine Dinko Cvitan odbacio je tumačenja da su procesi protiv SDP-ovih lokalnih dužnosnika rezultat “osvetničkog pohoda” njegova prethodnika Mladena Bajića jer mu vladajući nisu dali još jedan mandat.

“To jednostavno nije točno. Radi se o predmetima koji su u nadležnosti USKOK-a, a svaki zamjenik je samostalan u svom radu”, rekao je Cvitan novinarima u Saboru, kad je prisegnuo na novu dužnost.

Dodao je kako postoji zakonska mogućnost da više rangirani državni odvjetnik da izravnu uputu niže rangiranom kako postupiti u određenom predmetu, ali da se Bajić njome nije služio.

“Koliko znam, u 12 godina svog mandata gospodin Bajić je samo jednom dao izravnu uputu redovitom državnom odvjetništvu da jedno kazneno djelo ne kvalificira kao tešku tjelesnu ozljedu, nego kao pokušaj ubojstva”, branio je Cvitan svoga prethodnika.

Izražavajući nadu da će raditi bolje od njega, Cvitan je kazao kako, “nogometnim rječnikom rečeno, svaki trener donosi nešto novo”.

“Nastavit ćemo s ovakvim načinom rada, a ja želim ostvariti i bolje rezultate. Nemojte zaboraviti da sam do sada bio dio tima Mladena Bajića, kao ravnatelj USKOK-a. Radili smo zajedno na svim velikim predmetima, o kojima je javnost informirana i nastavit ćemo i dalje. Hoću li u tome uspjeti, ja ću se potruditi. Ne znam”, rekao je Cvitan.

Aktualni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan gotovo cijeli radni vijek proveo je u pravosuđu, a čak osam godina vodio je državnoodvjetnički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Krajem veljače 2014. spominje ga se kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da bi na nju bio i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine.

Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika.

“Bajić kao Cvitanov zamjenik može biti siva eminencija, po mom dubokom uvjerenju, samo i u mjeri koliko su njegovi Zgrada DORH-a u Zagrebuprijedlozi pametni promišljeni, zakoniti i djelotvorni. Prema tome, svatko bi imao takvu sivu eminenciju. Uvjeren sam da će Bajić biti lojalan suradnik Cvitanu kao što je Cvitan bio lojalan suradnik njemu”, komentirao je Cvitanov bivši šef, prvi ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer za Tportal uoči Cvitanovog imenovanja za glavnog državnog odvjetnika.

Tko je u pravu zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama?

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nedavno je polemizirao s Ustavnim sudom i ustvrdio da je Ustavni sud svojim “upozorenjem”, u kojem stoji da je Državno odvjetništvo pogrešno zaključilo kako nema prekršajne odgovornosti zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama, narušio Ustavom zajamčenu samostalnost Državnog odvjetništva kao neovisnog pravosudnog tijela.

Očekivanje Ustavnog suda da DORH povuče sporni zaključak Cvitan je ocijenio kao nedopustiv oblik utjecaja na državno odvjetništvo koje je prema zakonu i Ustavu samostalno i neovisno.

Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci Krešimir Planinić, predsjednik stranke Projekt Domovina, pojasnio je Korupcijakako DIP tumači da se mora platiti kazna i to je potpisao predsjednik Vrhovnog suda, a isto je i u tumačenju Ustavnog suda.

U ime obitelji zadovoljila je u svim izbornim jedinicama ženske kvote, tj. predložila ženske kandidate, te je u svemu zadovoljila i Zakon o ravnopravnosti spolova.

Više od desetljeća 100 kg dokumentacije o srbijanskim logorima u DORH-u skuplja prašinu

Pravda za sve one koji su prošli koncentracijske logore još uvijek nije zadovoljena.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srbijanskih koncentracijskih logora Danijel Rehak ističe da je Mladen Bajić, državni odvjetnik u vrijeme kada su predali dokumentaciju, sve ignorirao:

“Složili smo dokumentaciju i 2002. godine smo je dali državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, oko 100 kilograma materijala i iskaza na osnovu čega su se trebali pokrenuti kaznene prijave. Poslije toga smo pokrenuli još devet kaznenih prijava protiv oko 1000 ljudi koji su bili direktno ili indirektno krivi za stradanja za vrijeme srpske agresije, a do dan danas ništa se nije napravilo.”

Uoči oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju, krajem ožujka 2016., Rehak je ponovno upozorio na sramotnu ulogu državnog odvjetništva i nadležnih institucija.

“Hrvatska država nije ništa napravila, trebala je prikupiti svu dokumentaciju i što god ima vezano te poslati to u Haag. Mi smo i DORH-u, posebno gospodinu Mladenu Bajiću, dali sve dokumente i kaznene prijave za izvršene zločine ili poticane zločine na ovim prostorima, za koje do dan danas nitko nije odgovarao“, zaključujući razgovor za Novu TV ” institucije hrvatske države nisu odradile svoj posao da se prilože dokazi za zlo koje je Šešelj napravio”, istaknuo je Rehak.

Zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje

Uz više od 200 neriješenih slučajeva ubojstva, uz tisuće parnica koje na hrvatskim sudovima traju neprihvatljivo dugo pa čak i desetljećima, uz četvrt stoljeća progona hrvatskih branitelja s jedne strane i čudnovatog tumačenja zakona o općem oprostu s druge strane, uz predstečajne nagodbe koje su postale savršen sustav prijevara za koje nitko ne odgovara, uz upozorenja iz sindikata policije na niz nezakonitosti i nepravilnosti u MUP-u, uz podatak da je Hrvatska članica Europske unije s najvećom razinom korupcije u javnoj nabavi te s Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU-a, samo su neki od primjera iz kojih se može zaključiti da se promjenom glavnog državnog odvjetnika nije nešto značajno promijenilo na bolje, već Hrvatska i dalje tone pod teretom kriminala, korupcije, pravne i poduzetničke nesigurnosti, pa čak i institucionalno organiziranim kriminalom, kako se moglo čuti proljetos iz Sabora.

Kao što Mostov ministar policije Vlaho Orepić relativizira napad na slavnog hrvatskog reprezentativca Ivana Rakitića i slučaj ocjenjuje “napuhanim”, na sličan je način i potpredsjednik Vlade Božo Petrov, na pitanje novinara treba li smijeniti Cvitana rekao da on za to u ovom trenutku ne vidi razloga, odnosno da nije vidio argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća.

Goranka Sinac
narod.hr

Pet, 24-09-2021, 01:48:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.