Bandić u istražni zatvor, a Hanžekoviću prijeti gubitak od 15 milijuna kuna

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić vraća se u Remetinec, jer je sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda prihvatio zahtjev Uskoka da mu se ponovno odredi istražni zatvor. Uskokova tužiteljica Ksenija Krizman kazala je nakon ročišta da je sudac istrage prihvatio prijedlog i Bandiću odredio istražni zatvor, zbog opasnosti da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, ali i ponoviti nedjelo. Sudac je donio odluku i o naplati jamstva od 15 milijuna kuna koje će, postane li ova presuda pravomoćna, biti uplaćeni u državni proračun. Što se tiče odluke izvanraspravnog vijeća koje je u međuvremenu objavilo da je prihvatilo raniji zahtjev UmjetnineTužiteljstvo sumnja i da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, već da su njegova imovinaBandićeve obrane i omogućilo mu ponovno obnašanje gradonačelničke dužnosti, tužiteljica je kazala da ona više nije relevantna. "Istražni zatvor ponovno mu je određen, a ukinute su i mjere koje su ranije bile zamjena za boravak u zatvoru", kazala je Krizman.

Sat i pol od početka ročišta na kojemu je sudac istrage Zdenko Posavec odlučio o zahtjevu tužiteljstva sa suda su najprije izašli Bandićevi odvjetnici Krešimir Krsnik i Marijan Hanžeković, ali bez svoj klijenta. Novinarima nisu željeli davati izjave, a pitanje vraća li se Bandić u Remetinec Hanžeković je tek klimnuo glavom.

Bandića se u aferi Agram sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji za izbore 2010. zakinuo i Državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna. Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika pogodovao udruzi "U ime obitelji" kojoj je prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" navodno priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. Iz zatvora u Remetincu Bandić je izašao 19. studenoga nakon što je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da ne će utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u aferi Agram.

Jamstvo od 15 milijuna kuna

Zahtjev za povratkom u Remetinec Uskok je u utorak prijepodne potkrijepio sumnjama da je Bandić, od prosinca 2014. do veljače 2015. od svjedoka ispitanog u Uskoku "u dva navrata zatražio da promijeni iskaz" kao i da "potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti". Tužiteljstvo sumnja i da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, već da su njegova imovina.

Stoga su zatražili da se Bandiću ponovno odredi istražni zatvor i naplati jamstvo od 15 milijuna kuna, jer je "postupio protivno uvjetima rješenja o jamstvu i danom obećanju da ne će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da ne će ponoviti kazneno djelo". Podsjećamo, tih 15 milijuna kuna jamčevine u studenom prošle godine dao je upravo njegov odvjetnik Marijan Hanžeković, kako bi Bandić mogao izaći iz pritvora u Remetincu nakon što je ondje završio u sklopu afere Agram.

Hina/hkv