Nakon presude suda u Finskoj na kojem su dva njihova državljana za finski posao u Hrvatskoj osuđena jednoglasnom sudskom odlukom zbog, prema optužnici, davanja mita tadašnjem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću i direktoru tvornice „Đuro Đaković" Bartolu Jerkoviću u iznosu od 1,6 milijuna dolara oglasio se tijekom dana i DORH. Ukratko, Cvitanovo Državno odvjetništvo još uvijek nema "podataka, činjenica i dokaza iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja da su službene ili odgovorne osobe u Hrvatskoj zahtijevale ili primile mito u svezi poslovnog odnosa s finskom tvrtkom PATRIA, niti da bi u provođenju toga postupka na bilo koji način bilo pogodovano navedenoj tvrtki u odnosu na austrijsku tvrtku STEYER". Ali s podizanjem plaće svaki mjesec u Cvitanovom odvjetništvu očigledno nemaju s druge strane nikakvih problema. Pitanje je do kada?

Istovremeno, Stjepan Mesić, svojedobno tajni svjedok Haaškoga tužiteljstva protiv vlastite države, ima toliko obraza komentirati presudu u Finskoj riječima "ima gadova u Hrvatskoj koji bi htjeli mene umočiti". Kako je krenulo, možda će nam još ukazati odlazeći predsjednik Ivo Josipović i objasniti kako je presuda suda u Finskoj podmetanje ustaške emigracije protiv časnog čovjeka Stjepana Mesića. Naime, on i u svojim zadnjim izjavama još uvijek vidi ustaške zmije u njedru hrvatskoga naroda.

Očigledno, da bi se hrvatsko društvo moglo pomiriti i okrenuti budućnosti ovakvo anakrono političko rezoniranje mora otići u ropotarnicu povijesti, a odgovorni za korupciju u zatvore ne samo u Finskoj, nego i u Hrvatskoj.(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Priopćenje DORH-a o nedostatku dokaza nakon presude finskoga Suda

Povodom objava u sredstvima javnog priopćavanja o nepravomoćnoj presudi pred finskim sudom, i upita novinara, dopunjujemo ranije objavljena priopćenja od 15. listopada 2013. i 19. siječnja 2012.

Podsjetimo, a slijedom ranijih priopćenja, kako su predstavnici Finske (Policijski nacionalni ured za istraživanje i državni tužitelj), Austrije (državni tužitelj) i Hrvatske (Ravnatelj USKOK-a) 10. lipnja 2010. u Zagrebu potpisali trilateralan Ugovor o osnivanju Zajedničkog istražnog tima (ZIT) u predmetu nabave borbenih oklopnih vozila za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske od tvrtke PATRIA iz Finske.

Tijekom poduzimanja radnji u okviru ZIT-a hrvatska je strana usko surađivala s nadležnim tijelima Finske i Austrije te provodila izvide tijekom kojih je pribavljena cjelokupna dokumentacija o odvijanju postupka nabave borbenih oklopnih vozila za potrebe Hrvatske vojske (HV-a), a također su pribavljeni relevantni podaci od Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca kao i drugi potrebni podaci s ciljem utvrđivanja relevantnih činjenica.

Tijekom postupanja hrvatska je strana ispitala sve osobe u Republici Hrvatskoj uključene u predmetni postupak nabave oklopnih vozila, a što je također omogućeno i nadležnim finskim i austrijskim tijelima, slijedom čega su finska nadležna tijela sudjelovala u ispitivanju osoba za čijim ispitivanjem su iskazali interes. Isto tako, hrvatska i finska nadležna tijela su sudjelovala u ispitivanju određenih osoba u Austriji.

Cjelokupni materijal pribavljen tijekom izvida u Republici Hrvatskoj (dokumentacija, izjave osoba i drugo) dostavljen je finskim i austrijskim nadležnim tijelima, a također su od istih zaprimljeni rezultati njihovih istraživanja u vidu dokumentacije i iskaza ispitanih osoba.

Iz rezultata tako provedenih postupanja u okviru ZIT-a nisu pribavljeni podaci, činjenice i dokazi iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja da su službene ili odgovorne osobe u Hrvatskoj zahtijevale ili primile mito u svezi poslovnog odnosa s finskom tvrtkom PATRIA, niti da bi u provođenju toga postupka na bilo koji način bilo pogodovano navedenoj tvrtki u odnosu na austrijsku tvrtku STEYER.

Odluka o objavi ovog priopćenja donesena je sukladno odredbi čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o USKOK-u prema kojoj se "na način propisan posebnim zakonom, može izvještavati javnost o tijeku izvida koje provodi Ured, ali samo kad to nalaže interes javnosti".