OsijekPočetkom rujna u Osijeku padale su velike riječi, govorilo se o moralu, borbi za boljitak građana, itd., itd.. S druge strane, pitanje koje je postavio Hrvatski Demokratski Sabor Slavonije i Baranje (HDSSB) bilo je krajnje jednostavno. Da li za izgradnju rukometne dvorane po modelu javno-privatnog partnerstva i uz potporu Vlade RH treba izdvojiti 843 milijuna kuna ili ne. Da bi se dobio odgovor na pitanje koliko će porezni obveznici platiti za dvoranu u Osijeku trebalo je prvo uspostaviti novu gradsku upravu. Taj uvjet je ispunjen 1. listopada, kada su se protiv volje središnjice tri HSLS-ova vijećnika pridružila HDSSB-ovim vijećnicima i vijećniku iz redova Hrvatskih umirovljenika. Uz novo osječko Gradsko poglavarstvo saznali smo novu cijenu rukometne dvorane - 420 milijuna kuna, što je dva puta manje nego prije samo mjesec dana.(mm)
Add a comment        
 

 

Arena ZagrebNakon sukoba u osječkoj koaliciji HDSSB-HSP ovih dana uslijedile su ostavke. Branimir Glavaš podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskoga vijeća, dok je predsjednik HSP-a Ante Đapić više nije gradonačelnik grada Osijeka. Osim što su dvije strane izmijenile niz političkih udaraca i optužbi koje nisu vrijedne posebne pažnje, na površinu je isplivalo i zanimljivo pitanje cijene gradnje dvorane Gradski vrt u Osijeku za svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine. Naime, po modelu javno-privatnog partnerstva i uz potporu Vlade RH predviđeno je kako bi gradnja ove dvorane trebala stajati 843 milijuna kuna. Visoki iznosi, primjerice, spominjali su se i u Zagrebu, gdje je za dvoranu na Laništu od 15000 mjesta dogovoreno plaćanje 87 milijuna eura, ili 5800 eura po sjedalici. No, dok u Zagrebu ni jedna relevantna politička stranka nije postavila pitanje cijene dvorane, u Osijeku vidimo da sve ne prolazi potpuno glatko. HDSSB se tako založio za uzimanje zajma za gradnju iste dvorane koji bi s kamatama iznosio 320 milijuna kuna, odnosno 523 milijuna manje od modela javno-privatnog partnerstva. A, da li je kako sugerira HDSSB-ova računica model javno-privatnog partnerstva samo dobar recept za to kako iz javnih fondova novce prebaciti u privatne, moglo bi se uskoro saznati. Naime, osječko Gradsko vijeće odlučilo je osnovati višestranačko povjerenstvo kao posebno radno tijelo, sa zadaćom preispitivanja sadašnjeg modela financiranja izgradnje dvorane u Osijeku. Rezultate rada ovog povjerenstva će zacijelo mnogi očekivati s nestrpljenjem. (mm)

Add a comment        
 

 
Kune u tiskuO cijeni "besplatnosti" udžbenika za osnovnu školu i prvi razred srednje škole već smo više puta pisali na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća, zadnji puta početkom kolovoza. Ovaj puta prenosimo reakciju jednog od čitatelja portala Jutarnjeg lista na vijest o početku distribucije udžbenika po školama, koja pokazuje kako nismo jedini koji znamo računati. Tekst se može pročitati u nastavku, pri čemu treba imati na umu da se radi o komentaru za jedan portal koji se obično pišu na nešto slobodniji način.
Add a comment        
 

 
Zdravko MamićJutarnji list donosi konkretne brojke o novcima koji su se ove godine okrenuli oko nogometnog kluba Dinamo. Moglo bi se reći kako silne emocije i patetika koju u kontaktu s javnošću svaki puta iskazuje Zdravko Mamić kada govori o "svom" Dinamu imaju odista čvrste temelje. Naime, nedavna prodaja reprezentativaca Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve donijela je oko 28 milijuna eura, odnosno oko 204 milijuna kuna. Nadalje, od novaca poreznih obveznika kroz više kanala na račun Dinama je uplaćeno ili će biti za 2007. godinu uplaćeno 40 milijuna kuna. Već ovi spomenuti iznosi su takvi da bi i oni koji nisu nikada čuli za zagrebački Dinamo mogli kao i Zdravko Mamić razviti posebnu ljubav prema ovom klubu. S druge strane, klub iz Maksimira nikako već godinama ne uspijeva ostvariti imalo zapaženiji rezultat u europskim natjecanjima, ma koliko to njegovo vodstvo svake sezone obećavalo. Zbog ovakvog višegodišnjeg stanja, da nema uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije, transferi Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve zasigurno ne bi bili ni blizu brojci od 204 milijuna kuna. Stoga, ako ima nekoga za koga bi Zdravko Mamić mogao iskreno navijati u nogometu, to mora biti Hrvatska reprezentacija. A, navijanje za Hrvatsku reprezentaciju, kako stvari stoje po zadnjim potezima maksimirskih financijskih magova, lako bi moglo biti i navijačima Dinama ove, kao i prošlih godina, jedino europsko veselje. (mm)
Add a comment        
 

 
Institut građevinarstva HrvatskeNastavljamo pratiti aferu s Institutom građevinarstva Hrvatske. Podsjećamo, 28. srpnja objavili smo članak o tome kako je ministrica Marina Matulović Dropulić zaradila u posljednje tri godine na dionicama Instituta građevinarstva Hrvatske osamnaest milijuna kuna. Spomenuti Institut u privatnom je vlasništvu i vodi ga bivši ministar obnove i razvitka u vladi Nikice Valentića, Jure Radić. Porast vrijednosti dionica ovog instituta lako se može objasniti mnogim poslovima za koje je naručilac država. A, iz članka kojeg prenosimo s portala Index.hr saznaje se da je osim ministrice Dropulić, na dionicama dobro zaradio i Mario Crnjak, glavni čovjek HAC-a (Hrvatskih autocesta) - 10 milijuna kuna. S druge strane, u četiri godine otkako je Mario Crnjak na čelu HAC-a,  Instituta građevinarstva Hrvatske dobio je poslove u vrijednosti većoj od 527 milijuna kuna.
Add a comment        
 

 
Dragan PrimoracKomentiramo članak iz Večernjeg lista o udžbenicima za novu školsku godinu. Ministar znanosti, obrazovanja i športa, prof. dr. Dragan Primorac potvrdio je da će "ukupna cijena udžbenika za učenike osnovnih i prvih razreda srednjih škola biti blizu 380 milijuna kuna". Već smo jednom na ovom portalu komentirali astronomske cijene udžbenika, kada smo se na najavu da bi oni trebali koštati 240 milijuna kuna zapitali gdje je nestalo 100 milijuna kuna. Nove brojke, novo pitanje. Gdje je nestalo 240 milijuna kuna?
Add a comment        
 

 
Prisega predsjednika RepublikeAustrijska istražna sutkinja Christina Forstner, koja je danas donijela prvostupanjsku odluku o izručenju generala Zagorca Hrvatskoj, potvrdila je "da je Mesićev savjetnik Saša Perković nudio Zagorcu nagodbu". Time su pale u vodu tvrdnje da je bilo obrnuto, odnosno da je general Zagorec tražio nagodbu, nudeći između ostalog i dokument o 19,5 tona zlata pohranjenih na računu predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera. Podsjetimo, upravo to je ustvrdio prošli tjedan Stjepan Mesić u razgovoru za nacionalnu televiziju pred milijunskim auditorijem. U svakoj normalnoj državi, nema sumnje, afera razmjera afere Perković i činjenica da Predsjednik države obmanjuje javnost bila bi i više nego dovoljna za njegov opoziv ili ostavku. No, Republika Hrvatska daleko je od normalne države. (mm)
Add a comment        
 

 
Saša Perković
Umjesto da se, kao u svakoj modernoj demokratskoj državi, gdje "pravna država mora funkcionirati" kako i sam naš predsjednik često napominje, po hitnom postupku do kraja rasvijetli i istraži nedavna politička afera Ured Predsjednika - general Zagorec, te se nakon toga povuku i određene konsekvence, to se ni ovog puta nije dogodilo. Kao da nije dovoljno da se ova, kako se trenutno čini, apsolutno protuustavna i protuzakonita situacija u kojoj se našao sam politički vrh Republike Hrvatske sustavno "gura pod tepih", sada još moramo slušati Mesićeve izjave poput onih koje prenosi Večernji list u članku Jasmine Popović. Tako je na pitanje o eventualnoj smjeni svog savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednik odgovorio: "Saša Perković dosad je bio moj savjetnik. A ubuduće će biti nadsavjetnik".
Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić"Mnogo je zainteresiranih da se Zagorec ne izruči. Uzbuđenje je i u Austriji. Ako tko ilegalno može snimati razgovore i tvrditi da su nalog dale austrijske tajne službe, pitanje je štite li oni u Austriji nekoga koga Hrvatska traži ili štite hrvatske interese" - tako je jučer predsjednik Mesić komentirajući razvoj događaja u aferi Zagorec, i time ponovo u Hrvatsku uveo institut vanjskog neprijatelja, koji se rado rabio prije demokratskih promjena 90-tih godina prošlog stoljeća.
Add a comment        
Sub, 23-10-2021, 04:37:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.