Detalji
Iako možda mišljenja dr. Slavena Letice često treba gledati u kontekstu njegovih političkih ambicija, tekst objavljen u Hrvatskom listu u kojem se komentira rad prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i rad današnjeg predsjednika, Stjepana Mesića, privukao je našu pažnju. U svom tekstu dr. Letica se pita kome je sve potreban ovakav predsjednik kakav je Stjepan Mesić, dajući i jasne odgovore.
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Zoran Vukman se u zadnjem broju Hrvatskog slova osvrnuo na 2006. godinu. Prilike u Hrvatskoj sažeto je opisao ovim riječima: "Pišući ovaj članak, pomislio sam, hajdemo jednom krenuti od onoga što je bilo dobro, što budi nadu, ali ni uz najbolju volju ne mogu se sjetiti ničega čime su nam vlastodršci i državne ustanove pobudile tračak dostojanstva i optimizma u prošloj godini. Možda je jedan od najvećih uspjeha Sanaderove politike pomor pilića i kokoši u suzbijanju virusa ptičje gripe.".
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Mile Bogović U nedavnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, mons. dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup, objasnio je još jednom razloge zbog kojih su biskupi i akademici reagirali u slučaju Glavaš. Ovo je bilo potrebno, jer u halabuci koju danas dižu mediji u Hrvatskoj često se potpuno izgubi glas razuma, a događaji poprime krivo tumačenje. Izdvajamo: "To nije bila naredba (apel biskupa i akademika, op. ur.), nego skretanje pozornosti na čovjeka kojeg ne obilježava samo zlo, kakvu sliku uporno stvaraju mediji, nego i dobre strane, što je i on sam štrajkom glađu pokušavao dokazati.".
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Iz neslužbenih izvora saznaje se da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader pisao podtajniku State Departmenta Nicholasu Burnsu u svezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Kako tvrdi Večernji list, u tom pismu Sanader se zalaže za "ukidanju dvoentitetskog načina glasovanja", "jačanju ovlasti države", i za ostanak Ureda visokog predstavnika u BiH. Članak iz Večernjeg lista prenosimo u cijelosti.
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Kako piše Večernji list, Srbija je najavila da će otvoriti arhive zloglasnih vojnih obavještajnih službi bivše Jugoslavije iz razdoblja od 1945. do 1975. godine. Ovi dokumenti obuhvaćaju rad Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), rad Kontraobavještajne službe (KOS), kao i rad obavještajne službe Jugoslavenske narodne armije (JNA). OZNA je osnovana 1944. godine, i njezin rad bio je podijeljen u četiri odsjeka. Za rad u inozemstvu i na teritoriju pod Njemačkom kontrolom bio je zadužen Prvi odsjek, Drugi odsjek je radio na teritoriju pod kontrolom komunističke vlasti, Treći odsjek imao je protuobavještajne zadaće, dok se Četvrti odsjek bavio statističko-tehničkim radom. 1946. godine od Prvog i Drugog odsjeka OZNE osniva Uprava državne bezbjednosti (UDB-a) pri Ministarstvu unutarnjih poslova, dok se od Trećeg odsjeka OZNE osniva Kontraobavještajna služba Jugoslavenske armije (KOS) pri Ministarstvu narodne obrane. 1955. godine KOS je transformiran u službu sigurnosti JNA.
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
U trenutku kada su u Haagu već davno bile na desetke tisuća stranica raznih dokumenata i transkripata vezanih uz stvaranje hrvatske države, 2006., uoči proslave godišnjice akcije Bljesak, mogli smo saznati da Ministarstvo obrane Republike Hrvatske odbija objaviti imena poginulih u toj akciji iz sastava Hrvatske vojske, smatrajući ih "državnom tajnom". Danas se, po novom, od javnosti taji i popis branitelja i sudionika Domovinskog rata koji trenutno broji oko 490 tisuća građana. I tako, dok se neke strane obavještajne službe i vlade mogu namiriti informacijama iz haaških arhiva po volji, građanima Republike Hrvatske nisu dostupne ni osnovne informacije o žrtvama i sudionicima Domovinskog rata. Prenosimo dijelove članka objavljenog u tjedniku Hrvatski list u svezi s popisom branitelja i sudionika Domovinskog rata.
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Kako javlja Večernji list, Mirko Galić, glavni ravnatelj HRT-a, po svemu sudeći odlazi u Pariz na dužnost veleposlanika Republike Hrvatske: "Iako nema službenih potvrda, gotovo je posve sigurno da je agrément koji je Mirko Galić trebao dobiti iz Francuske za veleposlaničko mjesto u Parizu napokon stigao. To znači da će cijela procedura imenovanja sada ući u završnu fazu i da nitko s francuske strane nije Galiću osporio gostoprimstvo u Parizu.". Vezano uz ovu vijest, prenosimo tekst koji smo našli na http://mediain.bloger.hr/, a u kojem se iznose neki zanimljivi komentari manje poznatih elemenata Galićevog životopisa.
Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji

EU Nekoliko novih naznaka u procesu pridruživanja novih članica EU mogu se naslutiti iz izjava sudionika rasprava u tijelima EU, te odgovarajućih komentara izvjestitelja u javnim medijima. Sigurno je jedno: dosadašnja procedura je odbačena, a nova još ne postoji. Glede Hrvatske stavovi nisu usuglašeni, ali se Hrvatska promatra kao posebni slučaj, koji bi još nekako mogao "proći“ uz dobru volju članica. Ne znamo da li  kod svih članica  postoji volja za takav tretman Hrvatske.  Zanimljiv je međutim decidirani nastup Francuske i Austrije.  Zato  je prikazan kratki izvadak te problematike iz dnevnika Der Standard.

Add a comment Add a comment        
 
 
Detalji
Kosovo Srbijanski premijer Vojislav Koštunica jučer je izjavio da ideja o neovisnom Kosovu i komadanje Srbije predstavlja najopasniju i najdestruktivniju ideju u Europi. Koštunica za je za agenciju Beta rekao još da bi neovisnost Kosova imala "nepredvidljive" posljedice za međunarodnu stabilnost. Svako rješenje za status Kosova mora biti temeljeno na nepromjenljivosti srbijanskih granica, dodao je i podsjetio da međunarodna zajednica mora poštovati Povelju UN-a koja sprečava diobu demokratske države. Prema njegovim riječima, sve suprotno tome predstavljalo bi najopasniji mogući presedan na početku 21. stoljeća.
Add a comment

Potkategorije

Hrvatska 4439

Afere 307

Mediji 270

Svijet 2155

Sport 168

Sport

Politika 4253

Inozemni tisak 1369

Uto, 13-05-2025, 11:25:31

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

AKT d.o.o. - Knjigovotstvo

Poveznice

Naklada Pavičić
hkz-kkv.ch
Obnova

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HR kalendar

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.