Dražen BudišaIvica RačanLjubo JurčićZoran MilanovićNakon duge kampanje, pri kojoj je SDP održao pravu školu ostalim strankama kako se unutarstranački izbori mogu medijski iskoristiti za parlamentarne izbore, za predsjednika SPD-a izabran je Zoran Milanović. Radi se o razmjerno mladoj osobi koja je već u prvim nastupima pokazala da je u stanju komunicirati s javnošću na moderan način koji osvaja glasove. Pridodali li se tome i uspješnost Račanovog kandidata za premijersku poziciju Ljube Jurčica u privlačenju onih koji nisu tradicionalno skloni SDP-u, reklo bi se kako je ova stranka našla obećavajuće rješenje za predstojeće izbore. Donosimo u nastavku tekstove iz Nacionala i Hrvatskog lista, dakle iz novina koje su zasigurno vrlo udaljene po načinu pisanja, iz kojih se jasno iščitavaju simpatije prema Milanoviću, odnosno Jurčiću. Oni koji se sjete priče iz 2000. godine o Račanu i Budiši i kako je ona završila, vjerojatno će primijetiti kako redakcija Nacionala ima puno više osnova za svoj optimizam, koji u pravilu ništa dobrog ne donese Hrvatskoj.

Add a comment        
 

 
ErnestinovoTihomir Dujmović reagirao je u Večernjem listu na prošlotjedno ubojstvo Ivana Bartulovića (67), jednog među rijetkim hrvatskim povratnicima u Banja Luku, koji je umro od ozljeda zadobivenih batinanjem: "Da se u Knin vratio neki srpski povratnik i da su ga Hrvati tamo zatukli motikama i bejzbolskim palicama, Mesić bi pješice s Pantovčaka stigao na prosvjed, a u koloni iza njega išao bi cijeli hrvatski politički establishment pojačan diplomatskim zborom. Kad se zatuče rijetkog hrvatskog povratnika u Banjaluku, kao ovih dana, ne samo da nitko ne reagira nego i mediji uglavnom šute pokazujući da su kolaboracionisti velike šutnje.". Dujmović to naziva još jednim događajem u nizu presedana u regiji, no možda je točnije reći da se radi o povratku na stare prilike prije i s početka Domovinskog rata, kada Hrvati nisu mogli očekivati ničiju zaštitu. Zapravo, u skladu s ovim razmišljanjem Dujmović na kraju teksta pita: "U čemu je čarolija vječnog popuštanja Srbima? U stvaranju frustracija koje će biti gorivo za nove ratove?".
Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića kojem je povod okupljanje gotovo 10 tisuća poštovalaca "lika i djela Josipa Broza". Autor argumentira da "cijeli taj fenomen zaslužuje pomniju analizu, pogotovo zato što upravo on može poslužiti kao paradigma za razumijevanje brojnih drugih još puno važnijih fenomena u suvremenom hrvatskom društvu." Tako Miklenić piše da "Treba radi objektivnosti također reći da te povijesne promjene (propast komunizma i stvaranje hrvatske države, op. ur.) osobito u suvremenom hrvatskom društvu, nisu nimalo ugrozile mnoge od osobito povlaštenih u komunizmu nego su im omogućile "presvlačenje sakoa" i zadržavanje privilegiranih položaja ili štoviše čak i stjecanje još povoljnijih položaja nego što su ih imali u komunizmu - ta većina današnjih tzv. tajkuna u Hrvatskoj bili su ne samo članovi nego i miljenici Komunističke partije. A što se samog okupljanja u Kumrovcu tiče, Miklenić pokazuje da ""kumrovečkog slučaja" ne bi ni bilo kad ne bi postojali organizatori i kad im određeni mediji ne bi pružali besplatnu propagandu. Uz postojeće zakonodavstvo nitko ne može osporiti pravo tim organizatorima na priređivanje takvih okupljanja, ali im se može i treba predbaciti zloporabu neznanja, neupućenosti u cjelovitiju istinu. Organizatori i njihovi medijski pomoćnici danas mogu znati i sigurno znaju cjelovitiju istinu o Brozu, komunizmu, crvenoj petokraki i komunističkim zločinima a ipak manipuliraju neupućenima i emotivno zarobljenima. Znakovito je da ne poštuju zapravo baš "svoje" nego baš njima nemilosrdno manipuliraju. I to je ono što je u "kumrovečkom slučaju" najgore, najnečasnije i najnehumanije."

Add a comment        
 

 

ObiteljIz Glasa Koncila prenosimo zanimljiva istraživanja pravnika Stjepana Androića. Kao povod za tekst autoru su poslužile predstojeći izbori, odnosno predizborme kampanje. Androić tako tvrdi da su "stranke već počele natjecanje u uvjeravanju građana da rade za njihovo opće dobro, posebice na području socijalne politike a naročito u mirovinskom i radnom zakonodavstvu", ali konstatira da se "nažalost, dosadašnjim reformama i prilagodbama zakona često nazadovalo", posebno u svezi temeljnog problema, a to je osiguravanje prava obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu.

Add a comment        
 

 

HRTKao što smo već napisali u gornjoj vijesti, Vanja Sutlić postao je novim glavnim ravnateljem HRT-a, a uoči glasovanja 10. svibnja 2007. Mile Pešorda i Vjekoslav Krsnik povukli su svoje kandidature. O razlogu povlačenja kandidatrue Vjekoslav Krsnik kaže: "...Hrvatska radiotelevizija je običan i poslušan servis vladajućih struktura." Kao jedan od primjera kojim potkrijepljuje svoju izjavu navodi činjenicu da je izjava američkog Državnog podtajnika u kojoj spominje "Croatian people", što u doslovnom prijevodu znači "Hrvatski narod" na Dnevniku prevedena kao "građani Hrvatske" što je, kako Krsnik smatra "izraz lansiran iz ureda Predsjednika Republike". Krsnik ne želi biti na čelu kuće koja je sve manje javna, a sve više postaje "Televizija zapadnog Balkana" čemu je bitno pridonio bivši ministar kulture Antun Vujić. U svojoj izjavi Krsnik je posebice naglasio da se posljednjih godina "...na HRT-u provodi sustavna i dosljedna diskriminacija na nacionalnoj i svjetonazorskoj razini. Broje se krvna zrnca, pa svaki kandidat hrvatske nacionalnosti za određeno utjecajno mjesto ima manje šansi od nekog hrvatskog Srbina ili čak Jugoslavena. Profesionalnost pri tome uopće nije kriterij....Zato su danas, uz časne iznimke, glavne perjanice Hrvatske televizije, odnosno televizije koja se zalaže za briselsku konstrukciju Zapadnog Balkana novinari, poput Vladimira Rončevića, Aleksandra Stankovića, Zorana Šprajca, Denisa Latina, Danka Družijanića, Mirjane Rakić, Mislava Bage i sličnih. Zar nije skandal da Aleksandar Stanković, koji je u jednom intervjuu sam priznao da je radio za Udbu, vodi jednu od najgledanijih tjednih izravnih političkih emisija, dovodeći u ime tobožnje slobode govora...".

Add a comment        
 

 

Davor GjeneroNakon zadnjeg posjeta Ive Sanadera Velikoj Britaniji, gdje je koliko se zna doletio jedino da bi studentima u Oxfordu održao predavanje u kojem se pohvalio kako je upravo on zaslužan da je hrvatski nacionalizam sveden na minimum, uslijedio je niz negativnih reakcija u javnosti. Na našem portalu, primjerice, osim što smo se sami osvrnuli na Sanaderov istup prenijeli smo i komentar Milana Ivkošića iz Večernjeg lista na tu temu. Kao svojevrstan odgovor na ove kritike u današnjem Vjesniku objavljen je preko više od pola strane tekst gost komentatora Davora Gjenera "Zašto nacionalizam gubi dah?". Gjenero na početku komentara nalazi kako je istup Ive Sanadera izazvao "ogorčen gnjev dijela hrvatskih radikalnih medija i marginalnih političkih organizacija", dok komentar zaključuje riječima: "Hrvatska je u proteklim godinama napravila golem politički skok, pred njom se otvaraju nova politička pitanja, politika se profesionalizira i političko odlučivanje postaje sve složenijim. Sada oni koji nemaju znanja potrebnih za sudjelovanje u takvoj nacionalnoj politici i ne mogu drugo nego zagovarati isprazni nacionalistički populizam, a one dorasle danas aktualnima političkim pitanjima optuživati za izdaju nacionalnih interesa.". Mi bi primijetiti da s takvim saveznicima kao što je Davor Gjenero, Ivi Sanaderu neprijatelji ni ne trebaju. A katastrofa u koju srlja HDZ vodeći ovakvu politiku nažalost ne će se samo odraziti na tu stranku, već će dovesti na vlast one koji su hrvatsku samostalnost 2000. godine bacili na koljena, a što će tek u sljedećem mandatu učiniti nije posebno teško predvidjeti. (mm)

Add a comment        
 

 
JasenovacU Banja Luci se ovih dana održava 4. međunarodna konferencija o logoru Jasenovac. Saznajemo kako je međunarodna komisija za utvrđivanje istine pripremila Deklaraciju kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtjeva da podnesu tužbu protiv Hrvatske te zatraže odštetni zahtjev Međunarodnom sudu "pravde" u Haagu kako bi žrtve genocida i njihovi potomci dobili odštetu. Republici Hrvatskoj se već dugi niz godina implicira prikrivanje istine o spomenutim zločinima te minoriziranje žrtava u smislu politizacije navedenog i izjednačavanja žrtava sa zločincima. Nitko ne bježi od činjenice da su zločini počinjeni, ali sve implikacije o tužbi protiv RH su bespredmetne budući današnja Hrvatska ni u kom slučaju nije pravni slijednik NDH pa su u tom smislu i navedene optužbe pravno irelevantne. Istovremeno, odnos haaškog tribunala prema genocidu i zločinima počinjenim tijekom 90-tih prema hrvatskom narodu pokazuje prakticiranje dvostrukih kriterija i u konačnici dovodi u pitanje moral i vjerodostojnost samog suda.
Add a comment        
 

 
KabulU Glasu Slavonije Dražen Boroš iznio je zanimljive pojedinosti o tajnim dogovorima Hrvatske i NATO-a oko angažmana hrvatskih vojnika u mirovnim misijama izvan hrvatskog državnog teritorija: "Hrvatska se obvezala kako će od 2010. godine (naravno, kao punopravna članica NATO-a) udvostručiti svoj broj vojnika u mirovnim misijama izvan hrvatskog državnog teritorija na 1.600 vojnika, a još 40 posto od aktivnog sastava (znači 4000) vojnika će biti pripremljeno za takozvani brzi razmještaj". U nedavnom prilogu iz knjige "Završiti rat", koju je napisao R. Holbrooke, tvorac Daytonskog sporazuma, prenijeli smo citat iz američke interne prepiske, koji izričito ukazuje na američku želju da Hrvate upotrijebe kao svoje "pse rata". Ali, ta prepiska ujedno izriče žaljenje što su Hrvati neposlušni, pa, pokrečući Oluju, u prvom redu brane svoj nacionalni interes. Zato bi bilo zanimljivo znati da li je i sadašnji američki interes da se Hrvatsku ukljući u NATO i nadalje jednako motiviran i koji to hrvatski nacionalni interes brani sadašnja hrvatska vlast kada, kako kaže Glas Slavonije, nudi dvostruko više hrvatskih vojnika.
Add a comment        
 

 
dr. Milorad PupovacVečernji list javlja o nejasnoćama vezanim uz poslovanje Srpskog narodnog vijeća na čijem je čelu dr. Milorad Pupovac. Naime, na račun dr. Pupovca pale su optužbe  kako  o financijskom poslovanju SNV-a, "koji mjesečno od hrvatske vlade dobiva milijune kuna", nitko ne raspravlja, i da "o tome dr. Pupovca, koji frizira zapisnike, nitko ne smije pitati". Iznijete su i optužbe kako Pupovac "novac koji stiže na tajni račun SNV-a u Hrvatsku prosljeđuje Srbima na Kosovo". Pupovac je pak odgovorio da  "uz znanje hrvatske države i države Srbije, te međunarodnih organizacija, SNV više od godinu dana provodi Projekt suradnje sa Srbima na Kosovu o kojem Predsjedništvo SNV-a zna sve.". Drugim riječima, izgleda da novac hrvatskih poreznih obveznika preko SNV-a zaista odlazi kosovskim Srbima...
Add a comment        
Pon, 6-04-2020, 22:45:03

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.