Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2007.

Trpimir Kovač u svom članku u Hrvatskom slovu mozaično raščlanjuje američko-britanski sukob naizgled vezan samo uz Kosovo. Ipak, kada se ovaj sukob sagleda malo dublje i pažljivije, postaje razvidno da se on itekako lomi i preko hrvatskih leđa. Jedan od dobrih primjera je i vješto izvedena spletka razotkrivanja Carle del Ponte, koja je prikazana kao djelić pravde koja će se konačno uzdići nad sramotnim i iznad svega, nevjerodostojnim Haaškim sudom. No, pravda i istina na kraju ipak nisu bile svrha američkog naoko otvorenog prokazivanja Međunarodnog suda u Haagu, već se opet radilo o skupljanju bodova u političkoj igri u kojoj "mali narodi" služe kao loptice u rukama svjetskih moćnika. Zato, umjesto već zamornog iščekivanja da se istina dokaže, trebalo bi se suočiti s činjenicom da će Hrvatska zbog, prije svega, geostrateškog položaja uvijek biti zanimljiva velesilama, koje će u želji za političkom dominacijom samovoljno krojiti njenu povijest i budućnost dokle god im to bude dopušteno. A pravda i istina su nažalost danas ionako samo duboko ispolitizirani pojmovi koji su već odavna izgubili korak sa svojim istinskim značenjem. Stoga je krajnje vrijeme da hrvatski političari prihvate pravila igre i prestanu se skrivati iza velikih riječi, kako bi Hrvatskoj osigurali ono za što se izborila devedesetih. (zdk)

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2007.

Prenosimo Hininu vijest iz Večernjeg lista o identifikaciji još jedanaest žrtava iz Domovinskog rata. Vijest je sama po sebi tužna, tako da joj i nije potreban komentar. No, vrijedi zapitati sve nas, ne bi li bilo normalno u modernoj Hrvatskoj da se osim brojaka navedu i imena identificiranih žrtava barem kao znak sućuti prema rodbini i prijateljima ubijenih koji više od 15 godina nisu znali gdje su pokopani (bačeni u jame) njihovi najmiliji? (djl)

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2007.

Mladen Pavković u svojoj se kolumni u Hrvatskom slovu dotakao, izgleda, već zaboravljenog pisma dvanaestorice hrvatskih generala upućeno hrvatskoj javnosti 2000. godine. U tom pismu otvoreno se progovorilo o općoj kriminalizaciji Domovinskoga rata koja se sustavno počela provoditi dolaskom koalicijske vlade predvođene Ivicom Račanom na vlast. Potpisnici su se suprotstavili vrijeđanju i omalovažavanju Hrvatske vojske koja je iznijela Domovinski rat, istovremeno ističući i kako se svaki počinjeni zločin mora sankcionirati, ali na način koji priliči pravnoj i demokratskoj državi. Današnja situacija pokazuje koliko su generali potpisnici bili u pravu: "nakon ovog pisma, a poglavito nakon munjevitog smjenjivanja njegovih potpisnika, na većinu hrvatskih generala, ali i ostalih branitelja otpočet je lov, koji prema svemu sudeći traje još i danas. Ako se i čuje njihov glas, onda se to odmah i komentira u novinama kao da je riječ o "cirkusantima", a ne o ljudima koji su nam donijeli pobjedu i spasili tisuće života. Nitko nakon ove dvanaestorice generala još nije javnosti uputio tako otvorenu i jasnu poruku. Ljudi se boje. I to je to!" Uz dio teksta Mladena Pavkovića iz Hrvatskog slova u nastavku se može naći i cjelovit tekst otvorenog pisma dvanaestorice generala iz 2000. godine.

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2007.

Kako piše IKA, Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u nedjelju 3. lipnja misu za maceljske žrtve "križnoga puta" i blagoslovio spomen crkvu Muke Isusove u Maclju. "Ova crkva sama po sebi je jedno svjedočenje i jedan govor. Ovdje stojimo iznad zemnih ostataka 1163 osobe koje su izvađene iz 23 jame, ali mnoge su još neotkrivene u ovim okolnim šumama. To su desetljećima prešućivane žrtve i njihova posljednja ovozemaljska počivališta. I danas su, na žalost, prešućivani", rekao je u propovijedi biskup Mrzljak. U nastavku, uz nekoliko slika Damira Borovčaka, donosimo cijelu propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, koju je pratio veliki broj vjernika.

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o licemjernosti "nove" strategije SDP-a u području pravosuđa i borbe protiv korupcije koju je predstavio Ivo Josipović. Autor se osvrće na izjavu Ive Josipovića: "Dok god kriminalci pucaju jedni na druge, a ne i na suce i političare, to znači da se u društvu ne vodi ozbiljna borba protiv korupcije i kriminala". Ivkošić podsjeća na "dosege" u borbi protiv kriminala i korupcije tijekom prošle vladavine SDP-a  (slučajevi Lenac, Excelsior, Ina, itd.) i, tragom izjave da bi se Josipović bavio sucima piše: "Pa bi se profesor Josipović kao ministar usredotočio na ustroj pravosuđa i kadroviranje u sudstvu po mjerilima i interesima ljevice. Prenošenje težišta korupcije na suce iz usta jednog političara, bahato suđenje dužnosnika jedne stranke svekolikom sudskom miljeu, ne može značiti ništa drugo nego nagovještaj da bi u slučaju pobjede ljevica moglo uslijediti dosad nezapamćeno podređivanje pravosuđa interesima određenih stranaka i svjetonazora. U stilu sprege koju smo već vidjeli - nemilosrdnog krupnog kapitala i dirigirane partizanske pravde."

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Jadranke Jureško Kero, u kojem između ostalog piše: "Provjeravajući u New Yorku, središtu Ujedinjenih naroda, ima li kakvih službenih žalbi na rad Carle del Ponte ili Haaškog tribunala koje je uputila hrvatska Vlada, dobili smo niječan odgovor. Diplomati s East Rivera ispričali su mi da je nedavno u New Yorku boravio Geoffrey Nice, koji je u svim privatnim razgovorima naglašavao negativnu ulogu tužiteljice Carle del Ponte u radu Tribunala, percepciji koju sud ima u međunarodnoj javnosti i nepotrebnoj politizaciji koju je uvela u rad tog ad hoc suda.". Jadranka Jureško Kero raščlanjuje pomalo svima jasne posljedice ovakvog pasivnog ponašanja hrvatske Vlade, no u tekstu nije obrađeno pitanje zašto je tome tako vjerojatno zato što to odista nije lako odgonetnuti.

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2007.

Nakon duge kampanje, pri kojoj je SDP održao pravu školu ostalim strankama kako se unutarstranački izbori mogu medijski iskoristiti za parlamentarne izbore, za predsjednika SPD-a izabran je Zoran Milanović. Radi se o razmjerno mladoj osobi koja je već u prvim nastupima pokazala da je u stanju komunicirati s javnošću na moderan način koji osvaja glasove. Pridodali li se tome i uspješnost Račanovog kandidata za premijersku poziciju Ljube Jurčica u privlačenju onih koji nisu tradicionalno skloni SDP-u, reklo bi se kako je ova stranka našla obećavajuće rješenje za predstojeće izbore. Donosimo u nastavku tekstove iz Nacionala i Hrvatskog lista, dakle iz novina koje su zasigurno vrlo udaljene po načinu pisanja, iz kojih se jasno iščitavaju simpatije prema Milanoviću, odnosno Jurčiću. Oni koji se sjete priče iz 2000. godine o Račanu i Budiši i kako je ona završila, vjerojatno će primijetiti kako redakcija Nacionala ima puno više osnova za svoj optimizam, koji u pravilu ništa dobrog ne donese Hrvatskoj.

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2007.

Tihomir Dujmović reagirao je u Večernjem listu na prošlotjedno ubojstvo Ivana Bartulovića (67), jednog među rijetkim hrvatskim povratnicima u Banja Luku, koji je umro od ozljeda zadobivenih batinanjem: "Da se u Knin vratio neki srpski povratnik i da su ga Hrvati tamo zatukli motikama i bejzbolskim palicama, Mesić bi pješice s Pantovčaka stigao na prosvjed, a u koloni iza njega išao bi cijeli hrvatski politički establishment pojačan diplomatskim zborom. Kad se zatuče rijetkog hrvatskog povratnika u Banjaluku, kao ovih dana, ne samo da nitko ne reagira nego i mediji uglavnom šute pokazujući da su kolaboracionisti velike šutnje.". Dujmović to naziva još jednim događajem u nizu presedana u regiji, no možda je točnije reći da se radi o povratku na stare prilike prije i s početka Domovinskog rata, kada Hrvati nisu mogli očekivati ničiju zaštitu. Zapravo, u skladu s ovim razmišljanjem Dujmović na kraju teksta pita: "U čemu je čarolija vječnog popuštanja Srbima? U stvaranju frustracija koje će biti gorivo za nove ratove?".