nogometKratkom 15-minutnom ceremonijom u subotu je u Baselu službeno započelo 13. Europsko nogometno prvenstvo. Pa i ako cijela ta nogometna groznica vremenski i ne će tako dugo potrajati, dovoljno je da nas sve zajedno podsjeti kako je lijepo kad svi Hrvati, barem u tih nekoliko dana 24 sata žive za svoju reprezentaciju, svoju državu. Pa čak i oni kojima nogomet kao većini običnih smrtnika i ne predstavlja najljepšu sporednu stvar na svijetu, ovih će dana baciti pogled na male ekrane i s nestrpljenjem isčekivati izlazak vatrenih na zeleni teren. Jer te će utakmice možda igrati njih nekoliko odabranih, ali i čitava Hrvatska koja je u mislima zajedno s njima. Šteta je samo što se barem djelić te pozitivne atmosfere ne može održati i tijekom čitave godine pa da smo svi zajedno, svakoga dana ponosni što smo Hrvati i itekako svjesni toga. Bez obzira na to, stisnimo palčeve našim vatrenima i ovoga puta i poželimo im da njihova i naša «bijelo-crvena» ponovno bude ponosna na njih. Idemo vatreni!(mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićObjavljivanje audio i video zapisa sastanka savjetnika predsjednika Stjepana Mesića i umirovljenog generala Vladimira Zagorca, koja se u srijedu (nakratko) pojavila na internetskoj stranici Jutarnjeg lista, a još ranije na portalu Javno.hr, za vodeće hrvatske medije kao da se i nije dogodilo. Ta nas činjenica uopće ne čudi, ali toliko toga pokazuje o stanju u hrvatskim medijima i hrvatskoj državi, o tome tko je stvarni vlasnik «istine» u Hrvatskoj. Za nekog nezainteresiranog promatrača sa strane, koji, pretpostavimo, ne zna ništa o Hrvatskoj, takva je situacija neshvatljiva. Ne ulazeći zasad uopće u srž, odnosno sadržaj same stvari, dakle u ono što se može čuti iz snimke, ostaje činjenica vidljiva iz zrakoplova kako predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić stalno i sustavno obmanjuje javnost, tj., nazovimo to pravom riječju, laže. A ta činjenica, da predsjednik države govori neistine uopće nije zanimljiva medijima i našem proslavljenom istraživačkom novinarstvu. (Razlog nije u tome što se može pročitati u komentarima ljudi na portalu Javno.hr da to i nije neka vijest, budući da se to događa stalno!) Nije nam cilj hvaliti medije na Zapadu, ali kad neki novinar tako nešto otkrije, pred sobom vidi ukazanje neke velike novinarske nagrade.(djl)
Add a comment        
 

 
LežajaKoliko je bivši ravnatelj, a današnji «pedagog» OŠ Jagodnjak Milovan Ležaja, bio i još uvijek jest dovoljno adekvatna osoba za obavljanje svojih funkcija u spomenutoj školi, najbolje pokazuju njegova djela, bolje rečeno nedjela, a posebice njegov najnoviji incident. Naime, kako pišu mediji, Ležaja je ponovno glavna tema u tom malom baranjskom mjestu i to ovoga puta ne zbog svojih nacionalno diskriminirajućih stavova, već zbog činjenice da je navodno fizički napao 11-godišnje dijete. Događaj, koji se zbio 14. svibnja oko 17.30 sati izvan škole u Ulici B. Kidriča, zbio se nakon što se 11-godišnjak potukao s njegovim osmogodišnjim sinom zbog sladoleda. « Pedesetogodišnjak je prvo verbalno napao dijete, onda ga pljusnuo, a potom ga udario i nogom u stražnjicu. Tako je problematični bivši ravnatelj ponovno pokazao svoju agresivnu stranu. Podsjećamo, tijekom višemjesečne krize koja je u školi Jagodnjak, a zbog uskraćivanja prava hrvatskoj djeci na održavanje nastave na hrvatskom jeziku, Ležaja je također u više navrata svoje probleme pokušao riješiti fizičkim nasiljem, posljednji puta, spriječen je u namjeri da se fizički obračuna s načelnikom općine Jagodnjak. Koliko je takvoj osobi, koja je dakle širila nacionalnu i vjersku netrpeljivost, a danas i fizički nasrće na djecu mjesto u školi i zašto se u ovome slučaju na njega ne primjenjuju kriteriji koji vrijede za ostale prosvjetne radnike u ovoj državi?(mmb)
Add a comment        
 

 
Jadranka KosorVeć smo na Portalu objavili u petak priopćenje za javnost Hrvatskog odgovornog društva u svezi Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojim se skriveno iza leđa javnosti u Hrvatsku uvode rješenja koje imaju malo veze s demokracijom i zdravim razumom, ali imaju puno veze s ideološki radikalnim rješenjima kojima se ruše osnovni temelji normalnog društva. Ovim zakonom, čiji je predlagatelj Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, reći ćemo to oštro i jasno, ozakonio bi se ideološki terorizam i diktatura raznih nevladinih udruga koje su se već u Hrvatskoj nametnule potpuno nesrazmjerno utjecaju koji zaslužuju. Većina tih "nevladinih" udruga ne bi uopće postojala kada ne bi primale izdašnu pomoć iz državnih fondova i stranih donatora iza kojih stoje opet pojedine vlade. Na Zakon o suzbijanju diskriminacije osvrnuo se i  Ivan Miklenić u komentaru u najnovijem broju Glasa Koncila: "Ideologiziranost toga nacrta zakona, koji u sadašnjem obliku nikada ne bi smio biti prihvaćen, vidljiva je i po odredbi članka 20. koji predviđa da optuženi mora dokazati svoju nevinost. Time se svjesno ruši drevno pravno načelo da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, a uspostavlja se novo načelo: svatko optužen je kriv ako ne dokaže da nije. Koliki li to otvara prostor manipulacijama, zloporabama, nemirima, patnjama? Kome je to u hrvatskom društvu u interesu? Zastupnici u Hrvatskom saboru pred velikim su ispitom: Hoće li preuzeti odgovornost, ispraviti svoj dosadašnji propust i odbaciti postojeći vrlo opasan i Hrvatskoj nepotreban prijedlog Zakona o suzbijanju diskriminacije?". Mi ćemo dodati kako u Republici Hrvatskoj postoji Ustav, i da bi bilo vrijeme da ga se netko počne držati u ovoj državi. U članku 28. Ustava piše: "Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja".
Add a comment        
 

 
vijestiIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji piše o lošem nivou stanja nacionalne svijesti u Hrvata kao produktu pedesetogodišnjeg drobljenja i zatiranja svake pomisli na nešto što bi se moglo nazvati hrvatskim. Najbolje to pokazuje i najnoviji primjer najavljenog srpskog kupovanja lokalnih tv postaja u RH koje je u hrvatskoj javnosti proizvelo učinak kao da je riječ o prodaji krumpira, a ne medija. Izdvajamo: "Na žalost, mi živimo u Hrvatskoj u kojoj morate objašnjavati da propala tvornica šećera ili otpisana uljara, a to kupuju Hrvati u Srbiji, nije isto kao buket lokalnih TV postaja koje bi sutra trebale tvoriti nacionalnu mrežu, što je ambicija gospodina Mitrovića! Kad bi bilo isto, onda bi se u svakoj okupaciji tenkovi zaustavljali ispred tvornica šećera i ulja, a ne ispred TV i radijskih postaja! Naravno da klišejima ne treba robovati, karikiram tek da bih sugerirao koliko je mimo pameti teza da je isto kupiti medij i tvornicu sladoleda! Ne treba robovati klišejima, no politički i nacionalni interesi, nacionalni ciljevi, sve to ostaje živo i nakon potpisanih primirja i obećanih stoljeća mira. Zar se to ne vidi najbolje ovih dana u nekim stajalištima vodstva hrvatskih Srba?"
Add a comment        
 

 
KrškoNuklearna elektrana Krško trenutačno je zaustavljena, kvar bi trebao biti popravljen do subote ujutro, a cijelo postrojenje u punoj funkciji u utorak navečer ili srijedu, rekao je u četvrtak u Krškom direktor NEK-a Stane Rožman. Na pitanje hrvatskih novinara o tome zašto su građani Hrvatske za kvar doznali među posljednjima, predsjednik uprave NEK ustvrdio je tek da su oni HEP obavijestili na vrijeme, te da je u tom trenutku za njih, što se tiče hrvatske strane, posao bio obavljen. To što je Hrvatska zemlja suvlasnica čija je suglasnost potrebna za svaki izvanredni postupak, očito je manje važno. A zašto bi i bilo važno njima, kad očito nije ni nama. Jer, ako je suditi prema izjavi premijera Sanadera koju je u četvrtak navečer vezano uz tu problematiku dao, nitko se od političkoga državnog vrha RH nije time previše zamarao. Kao ni činjenicom da bi za ovakav incident Hrvati poslijednji saznali i da se radilo o mnogo ozbiljnijem problemu. Jer, koga briga što četvrtina Hrvata živi u glavnome gradu Zagrebu koji je od nuklearke udaljen samo šezdesetak kilometara.(mmb)
Add a comment        
 

 
kulaIz Hrvatskog slova prenosimno komentar Zorana Vukmana o svojevrsnom procijepu između ekstremnog pesimizma i nerealnog optimizma, koji su današnju Hrvatsku doveli u stanje kuće na pijesku koja na određeni način ovisi i svoj spas umjesto u unutrašnjim snagama očekuje i traži u međunarodnim organizacijama. Izdvajamo: "Graditi optimizam na pukim geopolitičkim snoviđenjima o tomu kako sve probleme rješavamo u EU i NATO-u, a ništa ne poduzimati da ovaj besposleni i frustrirani narod ne ostane pasivan u svojim „domorodačkim“ enklavama gdje će sutra služiti organiziranim i sposobnim stranim upravljačima kao jeftina radna snaga, znači graditi kuću na pijesku. Cijela Hrvatska danas je velika kuća na pijesku. Prve bujice mogu je otplaviti, bujice globalne gospodarske krize koja jača u svijetu i koja prijeti čovječanstvu opasnije od svih aktualnih i mogućih ratova. Globalni rat vodi se danas drugim sredstvima. Hrvatska bez rada i proizvodnje, bez samosvijesti i unutarnje stabilnosti, u takvoj konstelaciji nema što tražiti."
Add a comment        
 

 
HODDonosimo priopćenje za javnost Hrvatskog odgovornog društva, vezano uz  prošlotjedno traženje odgode usvajanja Zakona o suzbijanju diskriminacije, zbog neprovedene kvalitetne javne rasprave. Izdvajamo: "Vrijeme za doradu zakona zatražila je i Hrvatska seljačka stranka, kao članica vladajuće koalicije. No, umjesto da predlagatelj sazove bilo kakav oblik javne rasprave (osim pojedinačne mogućnosti slanja amandmana za koje javnost ne mora ni doznati), Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti organiziralo je novi selektivni “okrugli stol” na temu Konačnog prijedloga Zakona o ravnopravnosti spolova. Naravno, i ovaj puta su na popisu pozvanih udruga dominirale one “ravnopravnije”, za razliku od nas diskriminiranih, pa nam je ponovno ostavljena jedino prilika javnoga prosvjeda."
Add a comment        
 

 
EUHrvatska može postati članicom EU-a najranije 2011. godine, a ulazak 2010. više nije moguć, izjavio je u srijedu navečer u Bruxellesu Hannes Swoboda, izvijestitelj Eurpskog parlamenta za Hrvatsku. Swoboda je sudjelovao u raspravi pod nazivom "Hrvatska na putu u EU-u: što je još preostalo učiniti?" u organizaciji Ureda Austrijske narodne Banke u Bruxellesu. Novonastala «staro-nova» situacija na žalost nije iznenadila nikoga. Poslijednjih godina, točnije od 2000. pa na dalje, građani su Hrvatske itekako navikli na europske igre bez granica, ali isto tako i na mnoge promijene mišljenja i pristajanje na ustupke na koje se ne bi smjelo pristajati, ponajprije vezano uz zaštitu teritorijalnih nacionalnih interesa. No, kako vrijeme odmiče, tako se i datum ulaska RH u EU prolongira, a Hrvatskoj se nameću stalno nova očekivanja, bolje rečeno zamotane poluucjene. Ako se prisjetimo samo primjerice dvije posebno gorke pilule, a to su uhićenje generala Gotovine (u kojeg se Sanader prije dolaska na vlast kleo), kao i ZERP-a (za kojeg je Sanader uporno kroz čitavu 2007. godinu tvrdio da će se od početka 2008. primjenjivati u potpunosti), pa kad se u obzir još uzme i činjenica da nam ti, kao i mnogi drugi učinjeni ustupci nimalo nisu pomogli, opravdano se postavlja pitanje, ima li sve to skupa smisla.(mmb)
Add a comment        
Sub, 31-10-2020, 14:06:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.