HRIz Hrvatskog slova prenosimo komentar autora Stjepana Šuleka koji piše o aktualnom političkom trenutku Hrvatske, uvjetovanom između ostalog njenim zemljopisnim, povijesnim, kulturnim i političkim položajem, odnosno okruženjem. "Ona je u neku ruku koridor između sjeverne, istočne i zapadne Europe prema jugu. Već iz tih razloga Hrvatska se ne može separirati. Ona, naprotiv, mora biti krajnje aktivna u stalnom traženju najpovoljnije pozicije. Ta pozicija ni u jednoj varijanti – a posebno ne i na ideji neutralnosti - nije agresivna, iako se Hrvatska nalazi na vrlo ugroženom području. Srpska agresija 90-ih godina nastojala je stvoriti veliku globalnu koaliciju protiv Hrvatske, ali to joj nije uspjelo. Republika Hrvatska uspostavljena je zahvaljujući čvrstoći političkog vodstva i povijesne volje hrvatskoga naroda. Sada pak Republika Slovenija pokušava stvarati europske koalicije protiv ulaska Hrvatske u EU. To joj u velikoj mjeri uspijeva i zahvaljujući propustima RH, odnosno njezinim odstupanjem od vitalnih nacionalnih interesa kao što je primjerice ZERP. Ali to im u konačnici ne će uspjeti."
Add a comment        
 

 
okoviIz Hrvatskog slova donosimo komentar Elie Patricie Pekica Pagon o zabrinjavajućoj moralnoj razini hrvatske političke scene, na kojoj nedostaje ljudskosti, što je povezano istovremeno prevelikom preokupacijom materijalnim vrijednostima. "Komunikolozi nas savjetuju: „Želite li nekoga impresionirati svojom osobnošću uvijek ćete u tome uspjeti ako se u komunikaciji koristite istinom, stručnošću, osjećajem za druge ljude, lakom dostupnošću i korektnošću. Naši političari, međutim, misle da će u tome uspjeti ako hladnim i ravnodušnim izrazom lica konstatiraju stanje o gorućim problemima našeg društva. Ima li doista sve svoju cijenu, pa tako i ljudskost? Oko nas postoje samo okovi kapitala."
Add a comment        
 

 
obiteljIz Glasa Koncila prenosimo komentar Branimira Stanića koji piše o aktualnom Zakonu o umjetnoj oplodnji, točnije stajalištu Crkve spram te tematike. Stanić upozorava kako Crkva nema ništa protiv djece začete umjetnom oplodnjom, već se zauzima za dostojanstvo osobe, braka i prenošenja života u braku, zdravlje supružnika i sve one živote u zamecima koji svoj put na ovome svijetu završavaju u neizvjesnosti smrzavanja na temperaturi od minus 196 Celzijevih stupnjeva. "Mahom prešućujući izjavu Ureda HBK-a za obitelj, ili je instrumentalizirajući u svrhu kako je komu u određenom trenutku trebalo, zajednički nazivnik mnogih izgovorenih izjava i medijskih napisa bilo je stvaranje dojma da je Katolička Crkva kao institucija strašna, da ne želi život, da tobože tjera hrvatsko društvo u srednji vijek, da je prijetnja svima onima koji žele imati djecu no prirodnim ih putem ne mogu imati... Ključno je pitanje u svemu tome: Ako je Katolička Crkva toliko strašna, zašto je se onda nitko ne boji? Naime, o onome koga se boji, o njemu se redovito (od straha) ne usudi niti govoriti, a o Katoličkoj Crkvi ne samo da se govorilo, nego se bezočno zadiralo u najveće svetinje kao što su Isusovo djevičansko začeće, stavljajući Blaženu Djevicu Mariju i život Svete obitelji u, najblaže rečeno, degutantne analogije, kao da se pritom ne zna da je analogija tek stilska figura, nikako argument."
Add a comment        
 

 
inflacijaPredsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman izdao je priopćenje za javnost u kojem pruža podršku i ohrabruje napore hrvatske vlade i HNB-a da nađu brzo i pravedno rješenje problema hrvatskih državnih financija. Prof. dr. Miroslav Tuđman smatra kako ideje o devalvaciji i inflatornom financiranju proračuna kakve dolaze iz ureda Presjednika Mesića predstavljaju izravan pritisak na vladu, kunu i makroekonomsku stabilnost države. Ističe kako bi devalvacija u nemoguću poziciju dovela sve koje žive od rada i mirovina, stotine tisuća obitelji koje su ušle u stambene kredite te isto tako najveći dio gospodarstva.
Add a comment        
 

 
Ranko MarinkovićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Mire Ćurić s Anči Fabijanović, autoricom projekta Memorijalni centar Ranko Marinković na otoku Visu. "Memorijalni prostor Ranko Marinković novi je jaki projekt vezan uz kulturu čija je priprema u punom jeku. U kolovozu Vis će pohoditi reprezentacija znalaca Rankova djela i lika: filmolog Bruno Kragić, redatelj Antun Tonči Vrdolajk, profesor Milan Bešlić, a iz susjedne Komiže stiže pjesnik Jakša Fiamengo. Prvi se bavi proučavanjem načina na koji je Rankovo djelo pretočeno u fimove i na TV, drugi je snimio ponajbolje uratke po Marinkovićevim djelima, treći je načinio dokumentarac koji riječju i vizualnom snagom i pogotovo televizijskim pristupom (koncepcijom) svjedoči o jakom nadahnuću djelom Viškoga Voltairea. Četvrtoga gosta namjerno sam ostavila za kraj, to je pjesnik Jakša Fiamnego, Komižanin kojega je Ranko zvao Kumpadre, književnik koji Marinkovića čita kao otočanina i kozmopolita u istoj osobi."
Add a comment        
 

 
Slobodan PraljakIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Igora Mrduljaša koji se osvrnuo na zanimljivu pojavu kako mediji u Hrvatskoj često imaju potrebu pisati o svakojakim trivijalnostima iz javnog života, a istodobno prešućivati i ignorirati stvari od povijesnog značenja, kao što je to primjerice slučaj sa suđenjem generalu Slobodanu Praljku u Haagu. "Istom tu i tamo neke novine zabilježe da proces traje. Kao da se ne brani Hrvatska pred tim sudištem i svjetskom javnošću. Nedavno je bih pisac i pjesnik Abdulah Sidran izjavio: «On radi grešku u Haagu, umjesto da brani sebe, preuzeo je ulogu hrvatskog viteza koji brani hrvatsku stvar». A to je nadasve točna definicija Praljkove obrane, premda je Sidranova! Praljak se zbilja ne trudi opovrći optužnicu protiv sebe kao okrivljene osobe (u uvodnom dijelu procesa izjavio je da odbija optužnicu u cijelosti) nego uporno i zapanjujuće temeljito brani Hrvatsku i njeno postupanje tijekom rata u BiH. Dakle istinu i pravdu, a ne samo i jedino vlastitu kožu."
Add a comment        
 

 
Dan ustankaU Hrvatskom slovu Ante Beljo piše o tome što se to slavilo od 1945. do 1990., kao Dan ustanka naroda Hrvatske i Dan ustanka naroda BiH, a „slavlje“ se obnavlja i posljednjih nekoliko godina uz pokroviteljstvo i sudioništvo osoba iz javnog i političkog života današnje RH? "Ova tema kao i mnoge druge iz novije hrvatske povijesti imala je u bivšoj državi svoje lažno lice i naličje prekriveno tabuom; strogo zabranjenom temom i teško kažnjivim verbalnim deliktom. Za sve one koji bi pokušali dovesti u pitanje vjerodostojnosti „službene“ jugokomunističke verzije tih zbivanja. Danas se ti događaji u Republici Hrvatskoj od pojedinih struktura žele proglasiti činom antifašističke borbe po uzoru na Srbiju u kojoj su četnici i Draža Mihailović rehabilitirani, a njihova zlodjela stavljena pod plašt „prvog antifašističkog ustanka u okupiranoj Europi“."
Add a comment        
 

 
Lijepa NašaDonosimo tekst koji je osnova rada novoga vodstva Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo". U njemu, članovi iz svog iskustva navode probleme s kojima se suočavaju hrvatski povratnici kao i konkretne prijedloge i rješenja istih. "SDP je prije nekoliko tjedana iznio u javnost tezu o predstojećem demografskom slomu Hrvatske! Prošle godine je predsjednik HNS-a R. Čačić u TV-emisiji “Nedjeljom u dva” govorio o istoj temi na način da je predložio kako Hvratska treba “uvesti” ljude iz Ukrajine, koji bi se po njegovom mišljenju, najlakše kroatizirali! Zanimljivo je da vodstvu tih dviju političkih stranaka nije palo na pamet milijunsko hrvatsko iseljeništvo koje živi na svim kontinentima, a koje bi se moglo, pod određenim uvjetima, barem u jednom svom, manjem ili većem dijelu, vratiti u Hrvatsku, posebno u kontekstu aktualne velike i teške svjetske gospodarske krize."
Add a comment        
 

 
HAZUIz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića u kojem piše o nedavno, u organizaciji Razreda za društvene znanosti HAZU-a održanom iznimno značajan okruglom stolu o temi »Kriza i okviri ekonomske politike«, na kojem je petnaestak znanstvenika i stručnjaka iznijelo svoje analize gospodarskog stanja i donekle stanja društva u cjelini u Hrvatskoj. Međutim, mnoge od primjedbi i prijedloga izrečenih na tom sastanku nisu doprle do uha javnosti. "Na okruglom stolu HAZU-a čulo se, a i jasno je svim imalo pozornijim analitičarima ili pratiteljima hrvatskoga društvenoga i političkoga života, da hrvatska država sve dosad ima apsurdno glomazni, neučinkoviti i preskupi birokratski aparat, i to od lokalne do državne razine. Hrvatska država usprkos trajnom naporu usklađivanja zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, čini se, još je uvijek zarobljena brojnim birokratskim odredbama, postupcima i ponašanjima koji guše gospodarstvo, poduzetništvo, kreativnost te su kočnica svakom stvarnom razvitku i napretku. Svojedobno je bila otvorena rasprava i čak su bili pozvani građani da upozore na suvišne, besmislene i zaostale odredbe, no sve je negdje ili na nekome zapelo, a birokratski žrvanj i dalje se okreće jednakim sporim i neučinkovitim tempom."
Add a comment        
Čet, 4-03-2021, 22:42:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.