N.I.N.A.Prenosimo Hininu vijest o tome kako je Radio-televizija Federacije BiH raskinula ugovor s jedinom novinskom agencijom u BiH na hrvatskom jeziku, NINA-om, budući da prema direktoru RTV BiH "RTV Federacije BiH više nema potrebe preuzimanja servisa vijesti na hrvatskom jeziku". Događaj se "lijepo uklopio" u nedavnu fašističku izjavu jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca Abdulaha Sidrana da je "jezik na Federalnoj televiziji proustaški". Ozbiljnijih reakcija iz Hrvatske vjerojatno ne će biti (voljeli bismo se bar jednom prevariti), a što se tiče hrvatskih službenih predstavnika neka bude dozvoljeno primijetiti da su oni trenutno valjda previše usredotočeni na podizanje mosta za Pelješac za još desetak metara prema naputcima iz Sarajeva, zbog čega je ponovno odgođen početak njegove izgradnje. Osim Hinine vijesti, u nastavku se može pročitati i članak s više pojedinosti Ivane Marić o odluci Radio-televizije Federacije BiH koji prenosimo s portala Dnevni-list.ba. (djl)

Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o već, zapravo, započetoj predizbornoj promidžbi. Autor u svojoj raščlambi pripreme stranaka za izbore i uloge medija ističe da: "Naši političari svoju ulogu vide tek karijeristički, a sebe kao neku "posvećenu" klasu koja će biti dorasla svim pitanjima čim dobije u ruke vlast i moć." Srž komentara sadržana je u autorovoj rečenici: "Stranke umjesto da svoje članove osposobljavaju za rješavanje bitnih društvenih problema, doškolavaju ih za javno istupanje, što bi se moglo protumačiti kao specijalizacija za još bolje obmanjivanje birača".  

Add a comment        
 

 
Diplomati?Prenosimo s portala Hrvati AMAC stilski možda nedorađen, ali sadržajno cjelovit i nešto oštriji komentar rada hrvatske diplomacije. Ukratko, autor se osvrće na način na koji su njemački mediji (televizija) prenijeli vijest o presudi Milanu Martiću, pri čemu je rečeno da je on osuđen radi protjerivanja "stotina Hrvata" za vrijeme balkanskog rata: "Kada čovjek čuje tu skandaloznu brojku od protjerivanja stotina Hrvata umjesto ispravno stotina tisuća Hrvata, ne može doći sebi. ARD i ZDF su povodom uhićenja Ante Gotovine isto pričali gluposti te ga spominjali u istom kontekstu sa srpskim fašistima i masovnim ubojicama Karadžićem i Mladićem, te su navodili da je on optužen za naređivanje zločina ili tako nešto, što uopće ne stoji u optužnici. Protiv Hrvata može pričati svatko što hoće - japanski diplomati bi odavno izvršili harakiri, hrvatski dajte bar ostavku. Gdje je u ovome svemu hrvatska diplomacija i stranke, lobiji, pravnici, itd., da nema nikoga da tuži ARD ili ZDF pa da se bolje drugi put informiraju prije nego nadodaju i blate... Do kada će nam bivša komunistička genocidna aristokracija krojiti medijske, pravne, političke i nažalost diplomatske standarde, zbog kojih se ništa pametno ni pozitivno o Hrvatskoj ne zna ako to nisu raširili njeni iseljenici, naši prijatelji po svijetu i ostali idealisti, dok naši plaćeni neradnici provode životni odmor na trošak hrvatskih poreznih obveznika.".
Add a comment        
 

 
Pravopis Matice HrvatskeDonosimo pregled tjedna Milana Ivkošića koji redovito subotom izlazu u Večernjem listu. Kako smo ovog tjedna dosta pažnje posvetili Matičinom novom pravopisu, u ovom uvodu odlučili smo se izdvojit komentar Ivkošića na ovu temu: "Od danas je “na tržištu” još jedan pravopis, izdavač mu je Matica hrvatska, a autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović. Riječi “na tržištu” napisao sam pod navodnim znacima jer ih je u jednom razgovoru upotrijebio jedan od autora, Mićanović. Pa kad je već novi pravopis na tržištu, kao krumpir, juneća rebra, gaćice ili Severinina ploča, treba se i tržišno ponašati, razlikovati dobru robu od loše. A kao novinar, lektor i profesor književnosti, koji je jedva čuo za spomenute autore, priklonit ću se autorima Babić-Ham-Moguš te Radoslavu Katičiću i drugim autoritetima koji njihov pravopis preporučuju. Pravopis ne prave pastusi nego stručnjaci, a jedini razlog da se više povjeruje Matičinim autorima mogla bi biti njihova relativna mladost. Nejasno je zašto se ne bi sutra dogovorila neka nova trojka da napravi još jedan pravopis, pa preksutra još jedna, te da se tako ustali pravopisni obrt. Osim toga, Mićanović je u spomenutom intervjuu protiv “ideološkog i političkog naboja” oko pravopisa, premda ističe podudarnost Matičina pravopisa i pisanja u Glasu Koncila, što očito treba poslužiti kao dokaz nacionalne i političke besprijekornosti Matičinih autora. Bog i Matica! Što je isto kao: Zidić i Matica!".  
Add a comment        
 

 
Denis LatinVjerojatno nema baš puno epizoda Latinice koje nisu izazvale proteste i zgražanje u javnosti. Od ovog pravila nije izuzetak ni epizoda pod naslovom "Život i smrt u NDH", emitirana na HRT-u u ponedjeljak 11. lipnja. Ovom prilikom prenosimo izjavu zagrebačkog pomoćnog biskupa Vlade Košića, predsjednika Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax", u svezi načina na koji je prikazana uloga Katoličke Crkve i osobito kardinala bl. Alojzija Stepinca. Košić ukazuje na stvari koje bi svima trebale biti jasne, ali odgovorni na HRT-u kao i u mnogo prijašnjih slučajeva nikako da čuju glas mnogih svojih revoltiranih pretplatnika: "Potpuno je neprofesionalno i nekorektno ponavljati zastarjele teze nastale u svrhu propagande u doba kad su vlasti progonile nadbiskupa Stepinca u ovo naše doba kad postoje vjerodostojne znanstvene povijesne studije o liku i djelovanju nadbiskupa Stepinca. Nema opravdanja što nije ili u studio pozvan ili što nije dobivena izjava svjedoka i povjesničara, crkvenog ili drugog, koji bi iznio stvarnu sliku o kardinalu Stepincu.".
Add a comment        
 

 
MaceljU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač se osvrnuo na dvostruka mjerila i političke zlouporabe vezane uz zločine počinjene u i nakon 2. svjetskog rata. Iznio je i brojne pojedinosti koje su se čule na konferenciji za tisak udruge Macelj 1945.. Tako je u svom komentaru Piskač zabilježio: "Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.!". Reklo bi se puno nerazjašnjenih okolnosti, i to vezano samo uz jednu lokaciju s masovnim grobnicama.
Add a comment        
 

 

Radomir ČačićIz Jutarnjeg lista prenosimo kratki osvrt na upravo izašlu knjigu kandidata za predsjednika hrvatske Vlade Radimira Čačića: "Čačić, Ostvarenja - jedan čovjek čini razliku", koja se može kupiti na kioscima Tiska. U njoj se Čačić prisjeća i svojih gimnazijskih dana, navodeći kako je u gimnaziji dobio četiri ukora pred isključenje. Iako je bahatost i samoljublje gospodina Čačića odavno poznato, ovdje se radi o još jednom njegovom provokativnom demonstriranju bezobraznosti. Naravno da je mogao u školi, i inače, činiti što je htio, kad je bio sin osobito pouzdane osobe iz partijskih struktura. Ovim se u neku ruku objašnjavaju korijeni Čačićevog ponašanja i djelovanja. Štoviše, čini se da i danas uživa sličnu zaštitu kakvu je uživao od najranijih dana. (djl)

Add a comment        
 

 
KameraIz Večernjeg lista prenosimo vijest o premlaćivanju učenika Hrvata od strane mnogobrojnih učenika Bošnjaka u Kiseljaku. Dvije činjenice u toj vijesti bi trebale čuditi, ali su, nažalost, postale sasvim uobičajene. Prva je ta da su Hrvati u Bosni i Hercegovini (i u Federaciji, i u srpskom entitetu) građani bez zaštite države i njenih organa. Primjerice, u slučaju premlaćivanja učenika u Kiseljaku, policija se nije udostojala djelovati, iako je događaj zabilježen školskim kamerama! Druga je da je događaj posebno iznenađujući kad se uzme u obzir da se radi o gradu u kojem su Hrvati do rata predstavljali većinu stanovništva, i da učenici Bošnjaci pohađaju nastavu na svom jeziku u zgradi koju im je ustupila hrvatska osnovna škola. Nažalost, ovaj slučaj, kao i po izravnim posljedicama još puno teži slučaj ubojstva Hrvata u Banja Luci, nisu privukli pažnju vlasti u Bosni i Hercegovini, a niti medija. Da u Republici Hrvatskoj, primjerice, učenici Hrvati pretuku učenika Srbina, vjerojatno bi istog dana digle glas mnogobojne udruge za zaštitu ljudskih, odnosno dječjih prava, i mi bi rekli s pravog kada se radi o obračunima na osnovu nacionalne pripadnosti. No, kad su u Vukovaru učenici srpske nacionalnosti pretukli učenike Hrvate, reakcije navedenih udruga nije bilo, s obrazloženjem da su to bila "dječja posla". Tragično i opasno. (djl)
Add a comment        
 

 
Milan MartićKako javlja Hina, jučer je na dobrotvornoj aukciji slika u Zadru prikupljeno više od dva milijuna kuna za Zakladu za istinu o Domovinskom ratu iz koje se financira obrana optuženih hrvatskih generala na Haaškom sudu. Osim ove Hinine vijesti, u nastavku donosimo iz Jutarnjeg lista i kraći članak o presudi Milanu Martiću, u kojem je raspravljeno kako ova presuda može utjecati na suđenje hrvatskim generalima: "postojanje jednog zločinačkog pothvata ne isključuje drugi, i to što je sud utvrdio da je Martić bio dio pothvata ne znači da nije istodobno mogao postojati drugi zločinački pothvat na hrvatskoj strani". Usput budi rečeno, Jutarnji list objavljujući ovaj članak nije odolio iskušenju, već je objavio grafiku u kojem se hrvatski politički i vojni vrh izjednačava s agresorskom stranom.
Add a comment        
Uto, 7-04-2020, 21:27:29

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.