Stjepan MesićPrenosimo članak iz Jutarnjeg lista o "aferi Zagorec". Odvjetnik generala Zagorca, Zvonimir Hodak, kaže kako je "preko svog savjetnika Saše Perkovića predsjednik od Zagorca tražio informacije o tajnim računima, privatizacijama i provizijama" na sastanku u Beču 25. svibnja ove godine. Dogovor koji su postigli Zagorec i Perković audio je i video snimljen na dva DVD-a koji su predani austrijskoj istražnoj sutkinji. Još ranije, u ožujku, prema Hodakovim riječima, predsjednik je Zagorčevu prijatelju otvoreno rekao:"Neka Zagorec progovori o tajnim računima, privatizaciji, provizijama, trgovini oružjem, neka to dokumentira, a ja ću srediti da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odustane od daljnjeg progona".

Ne ulazeći uopće u samu temu navodnih dogovora i pregovora, treba naglasiti da je trenutno u Hrvatskoj pokrenut sudski postupak protiv generala Zagorca. Dobro je poznato da i u hrvatskom sudstvu postoji institucija pokajnika, ali je isto tako dobro poznato da se s time trebaju baviti Državno odvjetništvo i sudovi. Međutim, ako je vjerovati Hodakovim riječima, Ured predsjednika Mesića čini nešto što je nepojmljivo u pravnoj državi. Dakle, dvije su mogućnosti. Ili da predsjednik Mesić i njegov Ured utječu i upravljaju izravno radom Državnog odvjetništva, ili da odvjetnik Hodak, odnosno njegova stranka bezočno lažu. U svakom slučaju ove optužbe na račun predsjednikovog Ureda i predsjednika osobno toliko su ozbiljne da najmanje što bi se trebalo očekivati su reakcije Državnog odvjetništva, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, i, jasno, nevladinih udruga. Ako one izostanu još jednom će se pokazati dva lica hrvatske demokracije. S jedne strane govori se naveliko o "pravnoj državi", "nezavisnom sudstvu", "civilnom društvu", itd., a s druge strane osnovna načela demokracije se u zbilji najgrublje krše. (djl)

Add a comment        
 

 
Zagrebačka katedralaMilan Ivkošić napisao je u Večernjem listu kao i inače subotom pregled proteklog tjedna. U ovom uvodu izdvojilo smo njegov komentar nepojavljivanja predsjednika Mesić na misi na Dan državnosti koju je vodio kardinal Bozanić: "Cijeli tjedan odjekuje izostanak predsjednika Mesića s Bozanićeve mise na Dan državnosti. Premda predsjednik poriče da je izostao zbog ljutnje na kardinala, uvjerljivi izvori tvrde da sukob Pantovčak-Kaptol postoji te da Mesić neće ići na Bozanićeve mise sve dok se kardinal ne ogradi od vrlo neugodnih napada nekih svećenika na poglavara države. Ali nitko se ne pita što o tome misli - Bog, jer se priča zbiva u području bogoštovlja. Kako to ne znamo, s pouzdanjem u jednakost svih pred Njim možemo se upitati - zašto bi Mesiću uopće bilo važno da pribiva Bozanićevoj misi i zašto bi kardinalu bilo važno da mu predsjednik dođe na misu? Koliko znam, u tim se pitanjima ne krije misterij svete mise, on je negdje drugdje i njegova svetost nije nimalo podložna ozračju što bi ga nametala hijerarhija na misi nazočnih vjernika. Ako kome vrijedi osobni stav, evo ga: uvijek bih izbjegavao mise koje sračunato vodi crkveni poglavar očekujući da će na njih sračunato doći Mesić, Sanader, Šeks i drugi politički značajnici. Pa i iz ovog razloga: njihova obećanja i zaklinjanja Bogu ne mogu biti drukčija od njihovih obećanja i zaklinjanja narodu, vjernicima, biračima, pa sad si zamislite kakva su.".
Add a comment        
 

 

Savez antifašističkih boracaGoran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, je u Hrvatskom slovu napisao članak o skupu  "Bleiburg i Križni put 1945." koji je održan u travnju 2006.godine, odnosno o zborniku radova s ovog skupa koji je predstavljen 5. lipnja ove godine. U ovodu izdvajamo: "Skup i knjiga o "Bleiburgu i Križnom putu 1945." nisu organizirali i pisali antifašisti nego bivši komunisti i predstavnici jugoslavenske titoističke historiografije, a to je velika razlika.  (SAB) je ideološki nasljednik bivše jugoslavenske udruge partizanskih ratnih veterana, a ta je bila boljševička i zvala se SUBNOR. Osnovna značajka te organizacije je da je u Titovoj Jugoslaviji bila stalni čuvar plamena "socijalističke revolucije", tko se nije uklapao u subnorovski koncept bio je poput stoke žigosan i oklevetan kao "kontrarevolucionarni element" ili kao "ustaša" i "klerofašist". Prezentacija knjige "Bleiburg i Križni put 1945" dobiva udarne termine na TV i udarna mjesta u tisku. Umjesto da se glavni urednici medija drže rezolucije 1481 VE o osudi zločina totalitarnih režima komunističke partije, u kojoj se poziva na prosvjećivanje stanovništva o strašnim zločinima iz doba komunizma, znan i kao "socijalizam", oni objavljuju i promoviraju teze koje relativiziraju komunističke zločine, znatno umanjuju broj zločina počinjen pod komunističkog strahovladom, i teze kojima bivši komunisti, čak i neki disidenti komunizma kao g. D. Ivin, opravdavaju zločine partizanskog režima iz 1945. nekakvom "osvetom", a prešućuju partizanske zločine od 1941. do 1945. Ivin bi se trebao ugledati u disidenta komunizma Aleksandra Solženjicina koji zločine komunizma nije opravdavao nekakvom "osvetom", nego je svijetu poručio: "Ne živite s laži!"".

Add a comment        
 

 
EPHProšli tjedan objavili smo osvrt na knjigu hrvatskog iseljenika dr. Radoslava Marića "Moja polnoćka" u kojoj su između ostaloga opisani događaji vezani uz tajnu organizaciju hrvatske inteligencije TIHO, čije su članove jugoslavenske vlasti sudski progonile od 1957. godine. Tjednik Globus je u svom 859. broju iznio niz optužbi na račun dr. Radoslava Marića i drugih osoba, sugerirajući i to kako organizacija TIHO nikada nije postojala. Stoga mi ovom prilikom objavljujemo odgovor dr. Radoslava Marića koji je Globus objavio u rubrici pisma čitatelja. Iako se članak iz Globusa prvenstveno može shvatiti kao još jedan u nizu napada na obranu generala Gotovine koje objavljuju izdanja Europapress holdinga, ovaj puta je metom postala i iseljenička organizacija Croatian American Association (CAA), te dr. Radoslav Marić kao njezin član. Kako se čini, kada se iz podužeg Globusovog članka izdvoje samo konkretni navodi, njihov jedini grijeh je to što potpomažu obranu generala Gotovine, lobistički i novčano, na sličan način kao što su podržavali hrvatsku borbu za nezavisnost 90-tih godina prošlog stoljeća.
Add a comment        
 

 

Željko Komšić"Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Haris Silajdžić usprotivili su se u ponedjeljak mogućem preustroju BiH u federalnu državu ocijenivši kako to ne bi riješilo postojeće probleme a vjerojatno bi otvorilo niz novih." Ovako glasi početak Hinine vijesti u svezi prijedloga Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), o preustroju BiH u državu s četiri federalne jedinice.  Osim što se spomenuta dva člana predsjedništva očigledno nisu složila s prijedlogom Dragana Čovića, iz Hinine vijesti se čini također jasnim kako Željko Komšić i Haris Silajdžić nisu predložili nikakvo rješenje koje bi pripomoglo prevladavanju ozbiljnih problema s kojima Bosna i Hercegovina suočava. Pri tome vrijedi primijetiti kako je za razliku od Željka Komšića, Haris Silajdžić nedavno sudjelovao u neuspjelim pregovorima u SAD-u sa srpskom stranom oko novog BiH ustava. U ovakvim okolnostima, ocjena bečkog dnevnika Kurir, o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi ne čini se potpuno neutemeljenom. (mm)

Add a comment        
 

 
Kanadski vojnikKako javlja Hina, danas je Sudsko vijeće, kojeg vodi sudac Marin Mrčela, odlučivalo o dokaznim prijedlozima tužiteljstva i obrane za suđenje generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu u svezi akcije Medački džep. Sudsko vijeće odbilo je razmatrati dokumente srpskog Informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas, kojeg vodi Savo Štrbac, a što je predložilo tužiteljstvo, procjenjujući da postoje relevantniji podaci o nestalima i ubijenima u Medačkom džepu u rujnu 1993. godine. Ono što je posebno zanimljivo, imajući u vidu nejasnoće s ulogom kanadskih pripadnika UNPROFOR-a, a o čemu smo pisali podrobnije u prošlom prilogu, je to da je Sudsko vijeće odbilo prijedlog obrane da se uvrstiti u postupak dokumentacija o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a. Obrazloženje ove odluke Hina, nažalost, nije prenijela.
Add a comment        
 

 

Ratna karta - Medački džepUhićenjima povezanima s oslobođenjem Medačkog džepa u rujnu 1993. cijela vojno-oslobodilačka operacija ponovo će postati predmet raznih političkih i pravnih tumačenja. Ovim povodom zavirili smo malo u svoj arhiv i ovdje ponovo objavljujemo prilog koji daje sažeti pregled osnovnih naglasaka iz opširne studije o akciji "Medački džep" člana Upravnoga odbora HKV-a dr. Miroslava Međimoreca, a koja je objavljena u časopisu "National Security and the Future".(hkv)

Add a comment        
 

 
SuboticaIz Večernjeg lista prenosimo kratku vijest o brutalnom napadu na Blaška Temunovića, vođu Hrvatsko-bunjevačko-šokačke stranke koji se dogodio u ponedjeljak u Subotici. Napadači su Temunoviću psovali "ustašku majku", pretukli ga i pobjegli. Znakovito je da je, prema Večernjem listu, napad osudio G17 plus, ali se ne spominju reakcije utjecajnijih srbijanskih političkih čimbenika. Pregledom internetskog izdanja beogradskih Večernjih novosti ustanovili smo da o tom događaju nema nikakvog izvještaja, pa tako naravno ni nekakvih reakcija. Ne možemo nego sa žaljenjem konstatirati da je i to posljedica komunističkog, tj. jugoslavenskog izjednačavanja hrvatstva s ustaštvom, što se i danas nastavlja, kako osim u susjednim zemljama tako i često usred samostalne Hrvatske. (djl)
Add a comment        
 

 

HKVZaslugom današnjih vodećih hrvatskih političara, u zadnje vrijeme svako malo u medijima nailazimo na vijesti koje bi trebale pripadati jednom prošlom vremenu, odnosno razdoblju propale Jugoslavije. Nažalost, ove vijesti postaju sve više naša svakidašnjica, tako da se zaista opet može govoriti o ugroženosti hrvatskog jezika, kulture i identiteta. A kada se nekom narodu uskraćuje primjerice pravo na jezik, onda nema sumnje da se taj narod nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. U ovom kontekstu vrijedi se prisjetiti prvih triju točaka iz Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije koju je 2005. donijelo Hrvatsko kulturno vijeće:

1. Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Taj proces, krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

2. Osobito smo zabrinuti što se s mnogih strana opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskoga jezika, njegov u Ustav zapisan naziv, kao i hrvatski jezični standard. Zahtijevamo da se zaustavi prodor u hrvatske škole onih jezičnih priručnika koji ne poštuju hrvatsku jezičnu tradiciju i rezultate suvremene hrvatske jezikoslovne znanosti.

3. Smatramo nedopustivim da se krivotvori dalja i bliža hrvatska povijest, relativiziraju događaji i osobe bitni za opstanak hrvatskoga naroda, te da se tako ponavlja ideološki obrazac pristupu povijesti iz razdoblja hrvatske neslobode. Odlučni smo u zahtjevu da se zaustave stalni udari na stare hrvatske kulturne institucije. Upozoravamo i na pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika, kao i na diletantsko i jednoumno arbitriranje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i umjetnosti uopće.

U nastavku se mogu pročitati tri vijesti koje zorno svjedoče o licu i naličju trenutnih regionalnih integracija.

Add a comment        
Sri, 8-04-2020, 10:33:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.