SanaderPremijer Ivo Sanader u jučerašnjoj je emisiji Hrvatskoga radija "Kako vlada Vlada" dao nekoliko vrlo zanimljivih i znakovitih izjava vezano uz problematiku primjene ZERP-a i pritisaka koji po tom pitanju dolaze od strane Europske komisije. Tako je premijer između ostaloga rekao kako je stekao dojam da se "pomalo izbjegava" odgovor iz EU oko hrvatskoga prijedloga da se održi kvadrilateralni sastanak (Hrvatska, Italija, Slovenija i Europska komisija) na kojemu bi se pokušalo naći rješenje za ZERP, na način koji bi zadovoljio Italiju i Sloveniju, a Hrvatska bi primjenjivala svoj zaštićeni pojas i na članice EU. "Ako bi se zanemarila činjenica da su Italija i Slovenija proglasile svoje zone, a Hrvatska, nakon sastanka u lipnju 2004. i usuglašenog zapisnika, četiri godine na njih nije primjenjivala ZERP, ako nas se bude ucjenjivalo, onda se priklanjam stavu predsjednika Mesića da će se na dnevnom redu naći pitanje ili ZERP ili EU", dodao je. Ove premijerove izjave značajne su iz nekoliko razloga. Jedan od njih je naznaka konačnoga zauzimanja vanjskopolitičkog stava koji će prestati dopuštati kontinuirano vršenje raznoraznih pritisaka od strane EU-je, a isto tako označiti kraj neprekidnom izvršavanju nerazumnih beskonačnih ustupaka koje je hrvatska politička elita do sad bespogovorno ispunjavala, čak i pod cijenu žrtvovanja najvažnijih nacionalnih interesa.(mmb)
Add a comment        
 

 
HrvatskaIz Hrvatskog slova donosimo komentar urednika Nenada Piskača koji se osvrnuo na okolnosti nedavnog proglašenja neovisnosti Kosova, kao i na današnju političku situaciju u Hrvatskoj, osamnaest godina od proglašenja njene samostalnosti. Izdvajamo: "Kakva je hrvatska punoljetnost doma i u „regionu“? Kad je svojedobno razbijen jedan prozor na kući srpskog vlasnika u Hrvatskoj, reagirali su svi čimbenici od predsjednika države i vlade do nevladinog sektora. Sad kad su u Borovu mladi Srbi razbili učenički dom, reagirao je samo SDSS-ov potpredsjednik vlade izjavom iz koje se moglo zaključiti – svi smo krivi. Kad je nedavno usred bijela dana u javnom prijevozu Sarajeva ubijen učenik, Hrvat, katolik, bokserima i nožem vršnjaka muslimana, iz „regiona“ izostala je osuda toga zločina. Hrvatska je zaboravila izraziti elementarnu „zabrinutost“".
Add a comment        
 

 
turizamNeredi u Srbiji i ruske prijetnje ratom mogle bi se itekako odraziti na uspješnost ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj. Turizam, koji se jedva i to valja napomenuti, još uvijek samo djelomično oporavio od posljedica srpske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina, ponovno bi mogao patiti ne riješi li se sporna situacija u dogledno vrijeme mirnim putem. A da bi tome moglo biti tako dokazuje i činjenica katastrofalne sezone iz 1999. godine kada je NATO bombardirao Srbiju, a Hrvatskoj je prepolovljena zarada od turizma. Prelijetanje NATO-ovih aviona, zemljopisna blizina, i općenito ratna psihoza tada su otjerali goste. Zbog svih tih razloga hrvatska bi vlada i njeni resori zaduženi za turizam ove godine trebali još više potegnuti u širenje aktivne promocije i znanja o ljepotama hrvatske obale, ali i Lijepe Naše u cjelini, kao i o njenoj demokratskoj uređenosti i sigurnosti koju jedna srednjeeuropska država zasigurno može pružiti svojim eventualnim posjetiteljima. Poučeni dosadašnjim iskustvom takve mjere ne samo da su poželjne, one su neophodne za ostvarenje imalo zadovoljavajućih rezultata u ovoj godini s obzirom na nemirno političko stanje u susjedstvu. A s koliko se to uspjeha čini već sada, kao i u slijedećim mjesecima najbolje će pokazati predstojeći uskršnji blagdani kao prvi turistički ovogodišnji test.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠeksKao veliki političar ili, bolje rečeno, političar velikog ega - Vladimir Šeks danas se ponaša kao da njegovi politički potencijali nisu niti približno dovoljno iskorišteni. Zato nalazi načina gotovo svakodnevno se pojavljivati u hrvatskim medijima i to svakoga puta s diskutabilnim porukama. Iako bi trebao biti zauzet ozbiljnim reformama Ustava o kojima smo u nekoliko navrata pisali na portalu (Da ne bi bilo zabune 1 i 2 ), a koje izazivaju krajnje podozrenje, u Hininoj vijesti koju prenosi Jutarnji list Šeks ponovno «briljira». Tako je izjavio da bi izbor HDZ-ova kandidata Miroslava Škore za osječkoga gradonačelnika na prijevremenim lokalnim izborima 9. ožujka značio mogućnost intenzivnijeg povezivanja središnje i lokalne vlasti, a time i jamstvo bržeg razvoja grada. Drugim riječima, središnja će vlast po Šeksu valjda kazniti građane Osijeka (koji su ujedno i građani Hrvatske) ako svoj glas ne budu dali HDZ-u?!(mmb)
Add a comment        
 

 
Eduardo Da SilvaVjerojatno svi koji su imalo zainteresirani za šport, a pogotovo oni koju dobro poznaju nogometnu igru, ostali šokirani nakon televizijskih izvještaja o otvorenom lomu noge koje je pretrpio hrvatski reprezentativac . Njega je sasjekao na najbrutalniji mogući način kapetan Birminghama Martin Taylor u trećoj minuti utakmice engleske nogometne lige s Da Silvinim Arsenalom. Snimke koje su obišle svijet svjedoče o jednom od najtežih prekršaja u nogometnoj igri viđenih na malim ekranima, i ostavljaju dojam da grubost iskazana prema Eduardu Da Silvi nije bila potpuno slučajna. Naime, teško se oteti dojmu da bi si ovakav start Martin Taylor ikada ovako olako dozvolio u slučaju da se radilo o nekom drugom internacionalcu kojih je engleska liga prepuna - toliko da je neke momčadi teško uopće zvati engleskima. Pri tome ne tvrdimo da je Martin Taylor namjerno želio teško ozlijedi Eduarda Da Silvu, ali u ustima ostaje gorak okus.(mm)
Add a comment        
 

 
Beograd - palež veleposlanstvaU uredničkom komentaru u Glasu Koncila Ivan Miklenić se osvrnuo na temu koja već danima zaokuplja pažnju hrvatske i svjetske javnosti - nezavisnom Kosovu. "Neovisnost Kosova s pravom teško i bolno pogađa srpski narod koji to područje smatra svojom nacionalnom i crkvenom kolijevkom, no nužno je razlikovati srpski narod - koji je poput svih drugih naroda sastavljen od svetaca do kriminalaca - i velikosrpske politike koja, kad god je u prilici, trajno sije smrt, prolijeva krv i stvara nemir. Nikada se ne smije poistovjećivati bilo koji narod s bilo kojom, a osobito ne s nakaznom, zločinačkom politikom, jer ona zavodi ljude, manipulira njima i zlorabi ih za svoje hegemonističke ciljeve te uvijek stradaju tzv. mali ljudi. Zabrinjavajuće je i velika je šteta za dobro čitavoga srpskog naroda što - premda je već prošlo više od 20 godina - dio srpskoga naroda još uvijek nije prozreo zločinačku velikosrpsku politiku koje je u najnovije doba bio eksponent najprije Milošević a potom tzv. srbijanski radikali koji su i danas vrlo moćni. Proglašenje neovisnosti Kosova, nakon što su neovisnost proglasile i zaživjele sve druge bivše republike tzv. SFRJ, te su Srbi konačno ostali (uz Mađare u Vojvodini) uglavnom sami, trebalo bi postati nov snažan izazov i poticaj za katarzu, triježnjenje i za raskrinkavanje jedinstvene ideologije utemeljene na mitomaniji, osobitoj izabranosti i srpskoj nacionalnosti kao vrhunskoj etičkoj normi. To je jedan od najvećih interesa za objektivno dobro srpskoga naroda, ali i za sve susjedne narode, osobito albanski i hrvatski."
Add a comment        
 

 
BeogradNekoliko stotina tisuća građana sudjelovalo je na mitingu u četvrtak pod nazivom "Kosovo je Srbija" u centru Beograda, protestirajući zbog jednostranog samoproglašenja nezavisnosti Kosova, uz poruke da se Srbija ne će odreći svoje južne pokrajine.  S obzirom na činjenicu da se iz poruka srpskih političara jasno moglo razaznati prešutno odobrenje pa čak i svojevrsni poticaj upućen stanovnicima Srbije da ne odustanu od borbe za Kosovo, građanski neredi koji su popraćeni divljaštvom, nasiljem i paležom uslijedili nakon formalnoga završetka skupa nikoga ne bi trebali previše začuditi. Nemiri su tako rezultirali stradanjem oko 150 ljudi, a jedna je osoba pronađena i mrtva.  Najtraženija meta za razbijanje i paljenje bili su američko i hrvatsko veleposlanstvo, što su prenjeli i svi svijetski mediji. Simptomatična je činjenica da Srbi u trenutku kada doživljavaju tešku nacionalnu sramotu i poraz (s kojim Hrvatska nema blage veze) osjećaju veliku potrebu napasti baš hrvatsko veleposlanstvo. Fascinantno je zapravo koliko je malo potrebno da pritajena iskra mržnje ponovno plane. U srpskom loncu niti jedno zlo nije se kuhalo po recepturi koja garantira kakav će okus imati jelo na kraju, a svi ovi začini dodatno ga čine i neizvjesnijim i neukusnijim.(mmb)
Add a comment        
 

 
kartaS portala Hrvati AMAC prenosimo  dio komentara na zadnju emisiju Latinica u kojoj je ponovno iznesena nebulozna ideja urednika Denisa Latina o "Dogovorenom ratu" između Tuđmana i Miloševića i podjeli Bosne. Autor pod pseudonimom «Kamićak» vraća nas tako petnaestak godina unazad i podsjeća  na dio toga što su sve hrvatski građani morali podnijeti da bi se izborila neovisnost. Mi možemo samo konstatirati da su zbog uporne propagande koju HRT na račun pretplatnika već godinama plasira u hrvatsku javnost odista došla vremena kada treba reagirati na nebuloze koje pod plaštom novinarstva širi Denis Latin. Izdvajamo: «Kad je Denis Latin u pitanju, i njegov dobro plaćeni 'Projekt Latinica', čovjek svašta može očekivati od tog individuuma opterećenog ratom 'dogovorenim' između Tuđmana i Miloševića. Čudi međutim, da mu Sutlićeva dalekovidnica, masno plaćena iz našeg džepa - a pod ingerencijom hrvatskog Sabora - pruža toliki promidžbeni prostor - i mogućnost -ničim utemeljenog blaćenja Domovinskog rata i pokojnog predsjednika Tuđmana. o, možda i Latin i HTV pušu u isti rog? Naime, samo psihički poremećen ili u duši zao čovjek može gledateljstvu nametati suludu teoriju o 'dogovorenom ratovanju' kad činjenice govore o nečem sasvim drugome, o eklatantnom planu zločinačkog pokušaja stvaranja Velike Srbije koji je instaliran daleko prije bilo kakvog 'dogovora' u Karađorđevu!»
Add a comment        
 

 
Sanader i MesićJutarnji list piše kako je Slovenija izazvala frustriranost ostalih članica EU jer je predsjedavanje Unijom iskoristila da na dnevni red ovotjednog Vijeća EU progura spor s Hrvatskom oko ZERP-a. Objavio je to u srijedu britanski Financial Times u kojem stoji da je Slovenija zbog načela solidarnosti među članicama EU dobila potporu na posljednjem sastanku Vijeća EU. Ministri su, piše FT, držeći se tog načela solidarnosti, dali potporu Sloveniji, a ne Hrvatskoj koja tek treba postati članica. Pozivajući se na neimenovanoga europskog diplomata, FT piše kako se s “negodovanjem gleda na to da se članstvo u EU koristi za postizanje vlastitih nacionalnih interesa, a još više negodovanja izaziva korištenje predsjedništva za postizanje svojih interesa”. FT je objavio i kako su zaključci Vijeća EU nešto blaži od onih koje je predlagala Slovenija. Bez obzira na to svima poznato stanje koje je već nekoliko puta i potvrđeno od eminentnih svjetskih medijskih agencija, dio hrvatskih političara kao da čitavu problematiku gleda iz neke druge perspektive i kroz drugačije naočale i potencira ta europska «upozorenja» kao nešto vrlo ozbiljno, dok im je glavna namjera zapravo iskoristiti bilo što što im dođe pod ruku, pa tako i problematiku ZERP-a za vlastite unutarpolitičke obračune. U takvim okolnostima izgleda da je trenutno smjer kojim hrvatski brod plovi više određen voljom vjetra i morskih struja, nego čvrstim kormilom u sigurnim rukama kapetana plovidbe.(mmb)
Add a comment        
Čet, 9-07-2020, 18:40:00

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.