Haaški sudU svojoj kolumni u Večernjem listu, Tihomir Dujmović piše o poraznim činjenicama vezanim uz djelo i rad Haaškog suda koje su dobile svoju potvrdu u knjizi «Mir i kazna» bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. O sramotnom dogovoru velikih sila oko opstrukcije Karadžićevog uhićenja već smo pisali, no Dujmović donosi nekoliko zanimljivih pojedinosti glede suđenja Miloševiću: «Ona tvrdi da je glavni tužitelj u procesu protiv Miloševića sir Geoffrey Nice uporno pokušavao iz optužnice izbaciti najteže optužbe: one za zločine u Sarajevu i u Srebrenici» - a da bi to prikrio, optužio je Del Ponte da je s Beogradom dogovarala koji se dokumenti trebaju, a koji ne trebaju poslati u Haag. Malo je reći da ovakav rasplet ostavlja gorak okus u ustima. Izgleda da se nakon ovog svi zajedno možemo pokriti po ušima jer smo dopustili, a i dalje dopuštamo provođenje servilne i ponižavajuće politike prema instituciji koja predstavlja najobičniju farsu u režiji svjetskih moćnika. Na zapadu ništa novo... Zagovornici te i takve politike u njenu korist ističu okolnost da je Hrvatska «mala zemlja» koja se mora prikloniti općim strujanjima jer «nema» drugog izbora. To je laž! Nigdje ne piše da mali narod ne smije voljeti i držati do svoje domovine, oplakati i odati dužnu počast svojim žrtvama i slaviti svoje heroje! Nigdje ne piše da mali narod ne smije ponosno dići glavu, jer nema razloga spuštati pogled! Zbog svojih postupaka sramiti se ne moramo, za razliku od onih koji nam kroje sudbinu, a sami su crniji od crnog vraga. Posramiti nas može jedino činjenica što smo dopustili da tone dokumenata, među kojima i najdelikatnije državne tajne dođu na stol onima, koji su veoma dobro znali kako iste izmanipulirati protiv Hrvata. Sumnje su potvrđene, gorčina je tu, na red bi konačno trebala doći i djela!(mmb)
Add a comment        
 

 
Biskup Mile BogovićDonosimo izvještaj Hrvatske katoličke agencija (IKA) o jučerašnjoj proslavi Dana hrvatskih mučenika na Udbini. Ovogodišnju proslavu na Udbini izravno su prenosili Drugi program Hrvatske televizije i Prvi program Hrvatskog radija, a na platou ispred buduće Crkve hrvatskih mučenika, koja se trenutno gradi, okupilo se oko 8000 vjernika. "Na početku je biskup Bogović pozdravio izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora mr. Darka Milinovića, ličko-senjskoga župana Milana Jurkovića, župana Posavske županije Miju Matanovića, gradonačelnike Gospića, Šibenika, Ogulina, Odžaka, načelnike i ostale državne dužnosnike. Zahvalio je na dolasku brojnim hodočasnicima iz Gospićko-senjske biskupije koji su bili najbrojniji, budući da se ove godine poldnevna misa slavila samo na Udbini, organizirane hodočasnike s Viškova, Donjega Marofa, Širokog Brijega, Vinjana i ostale." Misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devčić.
Add a comment        
 

 

TeznoDonosimo apel HSK-a(Hrvatskog svjetskog kongresa)iz Australije, upućen Vladi RH i hrvatskoj javnosti, koji od istih traži da se omogući odnosno dopusti "znanstveno istraživanje masovnih grobnica pogubljenih pripadnika oružanih snaga NDH i hrvatskih civila za vrijeme Bleiburške tragedije i Križnog puta".U daljnjem se tekstu potpisnici pozivaju na najnovija saznanja i odluku Ministarstva rada i socijalne skrbi Slovenije o sondiranju nekadašnjeg protutenkovskog rova u Teznom pokraj Maribora. "Apeliramo da se sustavno i neovisno od političkih prilika i interesnih grupa, znanstveno istraže svi aspekti stradanja Hrvata za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, a stradalima oda dužno poštovanje pokapanjem njihovih posmrtnih ostataka na tlu domovine Hrvatske".

Add a comment        
 

 
Domovinski ratPrema pisanju Večernjeg i Jutarnjeg lista, trenutna politička situacija u Benkovcu i Pakracu jasno odražava realnu razinu odnosa i stanja svijesti Hrvata u onim dijelovima Lijepe Naše koji su za vrijeme Domovinskog rata bili pod četničkom okupacijom. Naime, u benkovačkoj udruzi hrvatskih dragovoljaca ističu kako imaju neoborive dokaze da su čak sedmorica s izborne liste za članove Vijeća srpske nacionalne manjine u vrijeme rata bili «ekstremni četnici»! Kako tvrde pripadnici UHDDR-a među njima se između ostalih nalaze zapovjednik čete srpske paravojske u Ceranjima i Pristegu, zatim Stevan Drača – desna ruka Kapetana Dragana, Mirko Ivaniš – jedan od organizatora napada na Franju Tuđmana u Benkovcu 1990. godine, te Miljenko Milanko – ranjeni tenkist koji je svojedobno preko «krajinske televizije» poručio Hrvatima: «Neka ustaše koje ne znaju plivati nauče što prije, jer će uskoro svi letjeti u more»! Naravno da je za stanovnike Benkovca, većina kojih je samu okupaciju i sve strahote rata osjetila i na vlastitoj koži ova izborna lista, sastavljena od ljudi s ovakvom prošlošću blago rečeno neprihvatljiva. Oni su to doživjeli kao provokaciju postavivši sebi, političkom vrhu države, a i svima nama pitanje: "Predstavlja li abolicija za pobunu ujedno i političku rehabilitaciju?"(mmb)
Add a comment        
 

 
Marija BistricaHina donosi najvažnije pojedinosti propovjedi koju je jučer, u Mariji Bistrici, povodom 276. hodočašća vjernika grada Zagreba održao kardinal Josip Bozanić. «Crkva se ne izjašnjava o političkim strankama i strukturama, ali ne smije šutjeti kad se radi o vrijednotama. Danas ponavljam isti vapaj i ne ću se umoriti» – rekao je kardinal istaknuvši važnost neradne nedjelje i nedjeljne mise koja je «stoljećima odgajala i čuvala hrvatski narod». Spomenutom problematikom Crkva se bavi već duži niz godina pokušavajući snagom svog moralnog uvjerenja i utjecaja doprinjeti donošenju zakona koji bi na državnoj razini zabranio rad nedjeljom. Hodočašću su nazočili i premijer Sanader i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Ni ovog puta od njih, kao reprezenata političke elite u Hrvata po tom pitanju konkretan odgovor nismo dobili. Sanader je pritom neodređeno izjavio: «Zakon je u pripremi i očekujemo da će se sindikati između sebe složiti, a onda i poslodavci, kako bi zajednički donjeli taj zakon». Čini se kako u ovoj državi mnoge značajne strukture imaju više koristi od tog da taj zakon ne ugleda svjetlo dana i dok je tome tako, teško je da će do njegovog kreiranja, a potom i izglasavanja u skorije vrijeme doći.(mmb)
Add a comment        
 

 
HrvatskaU pregledu događanja koja su obilježila prošli tjedan, Đurđica Ivanišević Lieb dotakla se nekoliko tema, od pobjede Blanke Vlašić, kornatske tragedije, pa do odnosa prema prošlosti. U svezi prošlih vremena Đurđica Ivanišević Lieb piše: "Dva razgovora s nekadašnjom predsjednicom Savezne Vlade Milkom Planinc kao da su vratila sav mrak prošlih vremena, oklop ideologije u kojoj zvecka volja za moći. Ne igrajući se Zuroffa i ne optužujući, zapravo je tragična ta laž o neznanju o ratu čijim je sudionikom bila - tim više što su i puno mlađe generacije koje nisu bile politične - znale i za Bleiburg, i za sve ostale strahote koje su se događale, a vrhunska političarka govori o neznanju. Dobro je živjeti u vakuumu, brisati svoju prošlost što mnogi rade, ali gospodari rata i mira možda bi se više od običnih smrtnika trebali sjećati prošlosti, tim više što je ugrađuju i u sadašnjost. Optužbe za bivšu političarku i Simu Dubajića su vjerojatno samo simbolika jednoga vremena, ali mi nažalost kao da živimo u poveznici od Dubajića do Save Štrbca, od »Veritasa« do »Veritasa«, to je preteško naslijeđe za sve generacije.".
Add a comment        
 

 
Institut Ruđer BoškovićInstitut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu je znanstvena institucija od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku budući da zapošljava najveći broj znanstvenika iz područja prirodoslovlja. Iako se nekima brojka od nešto više od 500 zaposlenih istraživača na IRB-u može činiti jako velikom, treba imati na umu da, kada se njoj pribroje i zaposlenici s drugih institucija koje se bave temeljnim istraživanjima, Hrvatska po broju istraživača znatno zaostaje za prosjekom u drugim zapadnim zemljama. Ipak, istraživanja koja se obavljaju na IRB-u na svjetskoj su razini, što znači kako ona predstavljaju jedan od ne prečestih primjera u kojima Hrvatska uspijeva držati korak s razvijenim svijetom. Zato se čini posebno važnim ne ugroziti opstanak IRB kao najvećeg istraživačkog centra u Hrvatskoj, kako bi se zadržao nekakav temelj za sustizanje zaostataka Republike Hrvatske na području razvoja i primjene visokih tehnologija. U razgovoru za Jutarnji list, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić, najavio je jučer preustroj IRB-a u skup Nacionalnih Instituta, odbacivši na upit novinarke mogućnost da se na taj način na mala vrata uvodi komercijalizacija IRB-a. Nažalost, pitanje zašto se baš sada neposredno prije izbora ide na podjelu IRB-a na više manjih Instituta nije dobilo nikakav jasan odgovor.
Add a comment        
 

 
Florence HartmanNakon što je godinama marljivo skupljala šuškave novčanice u Haagu kao glasnogovornica Haaškog tužiteljstva  Florence Harmann odlučila si je olakšati dušu - i napisati knjigu. U toj knjizi piše kako su velike sile spriječile uhićenje srpskog ratnog vođe Radovana Karadžića u Bosni i Hercegovini. U dvanaest godina potrage provedene su samo tri istinske operacije, no njihov cilj nije bio uhititi Karadžića već spriječiti njegov politički rad, piše Hartmann i tvrdi da nijedna sila nije željela Karadžićevo uhićenje, već su sve one pregovarale s optuženikom: "Svaka velika sila ima vlastite dugove, osim dugova koje dijele sve zajedno, a Francuska nije nikada željela ukloniti sumnje oko okolnosti oslobađanja svojih pilota". I što sad "drugarice" Hartmann?
Add a comment        
 

 
BiHŽao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane. Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata. Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti. U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.
Add a comment        
Pet, 21-02-2020, 00:47:48

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.