Glas SlavonijeIvica Đikić ovaj je tjedan u Glasu Slavonije objavio članak o svemu i svačemu, pa je između ostaloga spomenuo i Hrvatsko kulturno vijeće, te štoviše na jednom mjestu nabrojao nekoliko viđenijih članova naše udruge - što je vjerojatno presedan u hrvatskom novinarstvu. Ono što nije presedan u hrvatskom novinarstvu je to što se pokazalo kako se Ivica Đikić zapravo baš i puno ne zanima i ne zna što je i što radi Hrvatsko kulturno vijeće - pa je, nakon nabrajanja raznih udruga i inicijativa koje su se ugasile, zaključio kako je HKV udruga s posljednjim preostalim tuđmanistima, gdje ovo tuđmanisti treba shvatiti pogrdno - jer je tako napisan članak. A kada smo već kod gašenja, mi ćemo samo konstatirati kako je odista šteta što se ugasio Feral Tribune u kojem je, sudeći po Googleu, Ivica Đikić bio novinar i urednik. Jer da se nije ugasio, Đikić bi vjerojatno i dalje pisao tekstove za taj tjednik na koji na ovom Portalu nikada nismo gubili vrijeme. Ovako, nakon što je Feral Tribune propao a Đikićeve uratke počeo objavljivati od mnogih rado čitan Glas Slavonije, sreća nas je, kao što se vidi iz priloženog, napustila.(mm)
Add a comment        
 

 
Ika ŠarićIz Hrvatskoga slova prenosimo komentar u kojem autor Mladen Pavković povlači paralelu između kazne zatvora koju je zbog primanja mita dobio riječki kardiokirurg Ognjen Šimić u trajanju od devet godina sa nekima od "kazni" koje je Haaški sud izrekao pojedinim srpskim zapovjednicima zbog agresije izvršene nad hrvatskim narodom. Kad se u obzir uzme činjenica kako je primjerice oficir JNA Veselin Šljivančanin za zločine počinjene na Ovčari dobio pet godina zatvora, a da je njegov kolega Miroslav Radić oslobođen po svim točkama optužnice, opravdano se postavlja u pitanje mjerodavnost, kredibilitet i kriteriji prema kojima funkcioniraju kako Haaški sud, tako i pojedini sudovi, bolje rečeno suci u Hrvatskoj. "Sada neki mediji Iku Šarić uzdižu u nebesa jer su mišljenja da je "stala na kraj korupciji" koja nas je gadno stisnula, ali ima i onih koji kažu kako Šimićeva kazna nije rezultat pravde, nego osvete. Sutkinja je dokazala da je doktor primao novac od bolesnika i dokumentirala njegovo bahato ponašanje, a nije dokazala da je itko umro ili imao teške posljedice zbog toga što su ljudi platili preko reda, već dapače ostali su živi. A Haaški sud je dokazao da su mnogi srpski okupatori bili dijelovi zločinačke organizacije, da nisu primali mito, ali da su izravno ili po zapovjednoj odgovornosti krivi za tisuće zlodjela i nečovječnost kakvu ne pamti suvremena Europa i svijet."(M.Pavković)
Add a comment        
 

 

MI 6Iz Večernjega lista prenosimo članak Davora Ivankovića o izjavi bivšeg povjerenika za proširenje EU Gunthera Verheugena, koji je u intervjuu za njemačke medije priznao da je "Hrvatska ironično zaostala zbog čudnih sumnji da štiti i krije Gotovinu" i da bi "Hrvatska već bila članica da nas jedna tajna služba jedne države EU nije sve izludjela tim pričama". Ivanković zaključuje kako Verheugen vjerojatno misli na britansku tajnu službu i podsjeća na svojedobni dolazak triju špijunskih kombija MI-6 u Zagreb. No, ono što je posebno šokantno je podatak da su "zbog pritiska MI-6 dva hrvatska premijera (Račan i Sanader) bila prisiljena de facto legalizirati slobodan rad britanskih agenata na tlu RH" i da "otad, sve do sada, Britanci imaju potpuni uvid u hrvatsku nacionalnu sigurnost"!?(mm)

Add a comment        
 

 
Srpska bankaIz Hrvatskoga slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o razvoju i utjecaju novčane institucije pod nazivom Srpska banka na financijsku moć srpskoga građanstva i seljaštva na područjima Hrvatske, ali i svim onima gdje su živjeli Srbi, od njenoga osnivanja 1895. godine do danas. "Jednako važan podatak je i onaj istoričara Vasilije Krestića: 1904. svi srpski novčani zavodi u Hrvatskoj i Slavoniji raspolagali su s kapitalom od 52.809.206, dok su Srbi u Ugarskoj raspolagali s 35.983.730 kruna. „Očigledno je ova gospodarska premoć navijestila promjene na političkom području“ (M. Artuković). Nicale su i brojne srpske zemljoradničke zadruge. U Pravilima srpske kreditne zadruge iz Broda na Savi, među ostalim, piše: „Poslovni je jezik srpski sa ćirilicom“. No, paralelno su „promjeni na političkom području“ u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća pridonijeli i ćirilicom otisnuti brojni listovi: Srbobran, Srpski sion, Vrač pogađač, Srpski pčelar, Srpsko kolo, Bogoslovski glasnik, Srpski dom, Brankovo kolo, Privrednik, Srpski zabavnik – uglavnom tiskani u Srpskoj štampariji u Zagrebu (Nikolićeva 8) s jačom ili slabijom velikosrpskom uređivačkom politikom."(N.Piskač)
Add a comment        
 

 
PuljićDo čega je zapravo dovela hrvatska politika «ne miješanja» u međunacionalna politička zbivanja u BiH i koliko se to negativno odrazilo na životne prilike tamošnjih Hrvata najbolje pokazuje činjenica, kako su Hrvati u BiH daleko najzapostavljeniji narod u svakom smislu, posebice onom financijskom. Pa iako najnormalnije sudjeluju u podmirivanju javnih državnih tereta, prvenstveno poreza, izgleda da samo za hrvatske škole, knjižnice ili primjerice ceste nekako uvijek ponestane novca. A da je tome tako pokazuje i najnoviji primjer iz općine Uzdol gdje je prije nekoliko dana svečano otvorena prometnica koju su mještani čekali godinama. Najzaslužniji za gradnju te prometnice su mjesni župnik don Miljenko Džalto, bez čije upornosti projekt ne bi bio završen, te Vlada Republike Hrvatske koja je u projektu sudjelovala sa itekako značajnih 5.5 milijuna kuna. Zaključak je jednostavan – rezultati loše vanjske politike i maćehinskoga odnosa i nebrige spram Hrvata u BiH, doveli su njih u situaciju da budu u potpunosti zanemareni i ignorirani u tijelima BiH, a vlast u Zagrebu da plaća za vlastite političke propuste novcima poreznih obveznika Republike Hrvatske. Naravno, nitko nema ništa protiv što RH financijski pomaže hrvatskom narodu u susjednoj zemlji, već je problem činjenica kako je to jedino što je preostalo.(mmb)
Add a comment        
 

 
stanarska pravaU nekoliko je svojih komentara objavljenih na HKV Portalu članica Hrvatskoga kulturnog vijeća Mira Ivanišević pisala o stambenoj problematici, odnosno nedopustivom načinu na koji sadašnja izvršna vlast radi po nezakonitom sistemu otuđivanja društvene imovine i korištenja proračunskih sredstava na teret svih građana. Gospođa Ivanišević u nekoliko je navrata pisala pisma na raznorazne adrese državnih dužnosnika, no odgovora nije dobila. Naime, o čemu je riječ. U gradovima izvan područja posebne državne skrbi kupuje se tisuće stanova po tržnoj cijeni od 1 200.-€/m2 pa na više za srpske povratnike. Stanovi će se dati u najam po 2,35 kn/m2. Nakon izvjesnog vremena će se useljenim povratnicima stanovi prodati po 50.-€ ili 170.- €/m2. A da je tome zaista tako neumitno potvrđuje i stanje na terenu. Naime, prema pisanju pojedinih medija, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama dobila je 131 ponudu za kupnju 96 stanova koji će se podijeliti građanima srpske nacionalnosti, povratnicima i bivšim nositeljima stanarskog prava. Uz Osijek, u kojem se kupuje 257 stanova za srpske povratnike, te Karlovac sa 106 zahtjeva za stanovima, Zadar je na trećemu mjestu po broju stanova koji se kupuju na teret državnog proračuna za bivše nositelje stanarskog prava.(mmb)
Add a comment        
 

 
Bosanska PosavinaKoliko je situacija u kojoj Hrvati u Hrvatskoj na uštrp svojih prava (a na sveopće zadovoljstvo međunarodne zajenice) dodjeljuju stanarska prava ljudima kojih je većina za vrijeme trajanja Domovinskoga rata na suprotnoj strani držala oružje i pucali po svojoj zemlji, najbolje se može vidjeti ako se istovremeno povuče paralela s činjeničnim stanjem kako se Srbi u BiH, točnije Bosanskoj Posavini odnose prema tamošnjim Hrvatima. Ili, bolje rečeno, Hrvatima koji su na tim prostorima nekad živjeli, a zatim protjerani, ubijani i mučeni. Naime, njih više nema – ali doslovno. Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) Suad Arnautović izjavio je ove subote da se Hrvatima prognanim iz Bosanske Posavine mora omogućiti glasovanje na općinskim izborima, s obzirom na to da je nedavno dobio dokument srpskih vlasti iz Bosanskoga Broda iz 2006. godine koji pokazuje da su Hrvate izbrisali iz matičnih knjiga i knjiga državljana za mjesta Novo Selo i Zborište. Izbrisali! Posljednja odluka Izbornog povjerenstva samo je nova u nizu aktivnosti kojima se etnički očišćeni Hrvati iz Republike Srpske nastavljaju čistiti sa biračkih popisa. Državno izborno povjerenstvo se i nakon ukidanja patronata OSCA nastavlja ponašati kao autonomna sila, kojoj vlast BiH ne može ništa ili ne želi ništa. Sa pravom se svi pitamo za koga radi to Povjerenstvo? Za narod i njegove interese sigurno ne. Neradom Povjerenstva koje je prepustilo registraciju birača van BiH nevladinim organizacijama, koje bez elementarnih sredstava trebaju raditi posao skupe i nefunkcionalne države, na što smo i ranije upozoravali, posebno su ugroženi Hrvati, jer nemaju ih putovnice te moraju prilagati Uvjerenja o državljanstvu, koje vade u domicilnim općinama od vlasti koja ih je protjerala i koja na suptilne načine opstruira izdavanje tog dokumenta. (mmb)
Add a comment        
 

 
INAKako to izgleda jednom kada se prodaju tvrtke od strateškog interesa vidi se lijepo na zadnjem primjeru iz Slovačke. Naime, u Slovačkoj su u jednom trenutku prodali s pravom upravljanja 49% svoga operatera plinovoda i domaćeg distributera SSP dvjema njemačkim tvrtkama. Za tih 49% Slovaci su dobili 6,14 milijardi dolara, a koliko je to usporedbe radi treba reći kako je 2007. SSP ostvario 780 milijuna dolara dobitka. Omjer uloženog i zarađenog se možda u slučaju SSP-a ne može mjeriti primjerice s uspjehom koji je njemački kapital imao pri kupnji kontrolnoga paketa Hrvatskog Telekoma (T-Coma) od vlade premijera Račana, što ne znači kako je recept primijenjen u Hrvatskoj nije Nijemcima primamljiv i u Slovačkoj. Naime, slično kao i u Hrvatskoj kada su nakon prodaje Hrvatskog Telekoma poskupili telefonski razgovori, Nijemci bi sada vrlo rado podigli cijene isporuke plina za domaćinstva u Slovačkoj, navodeći da su razlog "više cijene ruskog plina, a ne želja za bogaćenjem". No, u Slovačkoj je ovakav pokušaj brzog bogaćenja stranog kapitala naišao na otpor i pored prava upravljanja. Ej, gdje su oni od naših europskih standarda, kao da već čujemo naše najeksponiranije političare-eksperte.(mm)
Add a comment        
 

 

ZatvorU Slobodnoj Dalmaciji od 8. rujna može se pročitati kraći članak o trojici hrvatskih branitelja koji, kako kaže otac jednog od njih, "već dvije godine trunu u pritvoru, a da u međuvremenu nije saslušan nijedan svjedok, niti je održano ijedno ročište, nego im se u nedogled svaki mjesec uredno ispisuje rješenje o daljnjem zadržavanju". Takav postupak prema trojici hrvatskih branitelja ne može se nazvati drugačije nego zlonamjernim mučenjem i maltretiranjem. Gdje su sada udruge za ljudska prava i  medijska zabrinutost za dojam koje ostavlja hrvatsko pravosuđe?(djl)

Add a comment        
Čet, 13-08-2020, 04:13:42

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.