Hrvatska biskupska konferencijaKako javlja IKA, u srijedu 28. siječnja održano je izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem predsjednika HBK đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića.  Biskupi su razmotrili situaciju na širem društvenom planu, ali su se osvrnuli i na neka aktualna pitanja, osobito ona koja se odnose na odgojno-obrazovni sustav. Izrazili su, kako stoji u priopćenju iz Tajništva HBK, svoju zabrinutost nepoštivanjem proklamiranih demokratskih načela i prava roditelja da za svoju djecu biraju programe za koje smatraju da su u skladu s njihovim svjetonazorom. Biskupi smatraju da bi o tome trebalo razgovarati s nadležnim institucijama i osobama kako bi se došlo do prihvatljivih i konstruktivnih rješenja. Također su se osvrnuli na nove zakone koji se usklađuju s europskim zakonodavstvom te izrazili nadu da će oni odražavati volju svih hrvatskih građana i pridonijeti očuvanju njihova identiteta. U tom smislu biskupi su dali jasnu potporu provođenju Zakona o trgovini jer on otvara toliko potrebne mogućnosti da se ponovno izgrađuje kultura nedjeljnog obiteljskog zajedništva i obitelji dade ono mjesto i uloga u društvu koje joj pripada. Biskupi upozoravaju na neprimjerenu medijsku hajku protiv spomenutog zakona koja pokazuje da su nekim krugovima u društvu dostojanstvo osobe i obiteljske vrijednosti manje važne od sebičnih interesa i profita.
Add a comment        
 

 
Davor ButkovićPočetkom tjedna pročitali smo komentar Davora Butkovića na temu hrvatsko-slovenskog spora oko razgraničenja, odnosno slovenske blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Pri tome nas nije iznenadio cijeli ton komentara budući da smo od spomenutog kolumniste Jutarnjeg lista već navikli na uporno promicanje politike po kojoj se za ulazak u Europsku uniju može i mora platiti bilo koja cijena, odnosno pristajati na rješenja koja se nikome drugome nisu nikada nametala. Što god se traži neka Hrvatska da, jednostavan je recept kojega bi se trebali kao držati. Naravno, pitanje bi bilo je li bi ovakvu dosljednost Davor Butković pokazao u slučaju kada bi netko njemu došao u kuću i tražio primjerice namještaj i jednu sobu u zamjenu za ulazak u Europsku uniju. Bi li tada Davor Butković shvatio da se tako nešto ne može prihvatiti i da se općenito u takvim uvjetima ne može normalno živjeti, ili bi ipak ostao dosljedan principima koje zagovara za Hrvatsku? Na ovo pitanje vjerojatno ne ćemo dobiti odgovor sve dok netko uvaženog kolumnistu Jutarnjeg lista zaista i ne podvrgne ovakvom ispitu, što je pak nimalo vjerojatno, pa će stvari s njegovim pisanjem i nadalje ostati takvima kakve su sada.(mm)
Add a comment        
 

 
BiHOvih su se dana u susjednoj BiH vodili znakoviti razgovori između trojice lidera triju najjačih nacionalnih stranaka, Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića, čelnika SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH, o čemu su opširno izvijestili i bosanskohercegovački mediji. Trojac je navodno razgovarao o mogućim opcijama administrativno-teritorijalnog preustroja BiH, u kojoj bi dosadašnji Daytonski sporazum bio zamijenjen konceptom koji podrazumijeva četiri federalne jedinice, umjesto sadašnja dva entiteta. Koliko se moglo shvatiti, granice Republike Srpske ne bi se dovodile u pitanje pa bi se zapravo radilo o svojevrsnoj podjeli preostalog teritorija. S obzirom na to koliko je prašine najava takve mogućnosti podigla u javnosti i s obzirom na činjenicu da je svatko od spomenutih strana doživljava na svoj način i sa svojim primjedbama, najvjerojatnije se u skorije vrijeme tako nešto i ne će tako lako realizirati. Ipak da se u BiH loncu ipak nešto zakuhalo daje naslutiti i činjenica da je Visoki međunarodni predstavnik i posebni predstavnik Europske unije (EUSR) u BiH Miroslav Lajčak iznenada odlučio prošloga tjedna napustiti ove dužnosti i prihvatiti ponudu da na mjestu šefa slovačke diplomacije zamijeni Jana Kubiša iako je još prije dva tjedna govorio da njegov odlazak iz BiH uopće nije opcija. Nešto više o tom bosansko-hercegovačkom rašomonu donosimo u nastavku u dva informativna članka Alenka Zornije iz Vjesnika.(mmb)
Add a comment        
 

 
PutinU Hrvatskom slovu Zoran Vukman povukao je paralelu između aktualnih događanja u Americi koja je s oduševljenjem i poprilično ujedinjena u svojoj euforiji dočekala novog predsjednika Obamu, i EU koja nije bila u stanju riješiti ni plinsku krizu između Rusije i Ukrajine. Prokomentirao je i Vladimira Putina, njegovu karizmu i politiku i pokušao odgovoriti na pitanje zašto Rusi Putina toliko vole. "Bit će zanimljivo pratiti razvijanje političkih i strateških odnosa Obamine Amerike i Putinove Rusije. Na planu svjetske medijske propagande, Rusiji će biti teže s Obamom negoli s Bushom jer se Obami daju golemi krediti mirotvorca i „čovjeka nade“, iako ćemo tek imati priliku tog čovjeka vidjeti na djelu. Svaki Obamin potez bit će unaprijed pozdravljen, a svaki ruski odgovor diskreditiran. Hoće li biti efikasnija Obamina patetična retorika ili Putinova hladnokrvna samozatajnost? U svakom slučaju, i za budućnost politički pasivne Europe bit će presudan odnos SAD-a i Rusije. Ako Amerikanci puste Ruse na miru – u što sumnjam, i Europa će biti stabilnija. Na žalost, mnogi europski političari ne shvaćaju da je za stabilnu Europu važnija jaka Rusija negoli slaba."
Add a comment        
 

 
Prijedlog graniceKako javlja Hina, ugledni međunarodni stručnjak za pravo mora dr. Davor Vidas smatra kako je od najveće važnosti da se preostala neriješena granična pitanja među državama nastalima u raspadu bivše Jugoslavije, uključujući i granični spor između Hrvatske i Slovenije, urede temeljem međunarodnog prava. U otvorenom pismu hrvatskim i slovenskim političarima, naslovljenu "Odgovornost za granice" koje donosi najnoviji broj Katoličkog tjednika "Glasa Koncila", Vidas upozorava na njihov visok stupanj odgovornosti "za postizanje trajna i stabilna rješenja graničnog spora". - Slovenija neće dokazati svoje 'europejstvo' utjerivanjem razgraničenja s Hrvatskom koje bi bilo tek u skladu s njezinim željama, ali ne i utemeljeno na međunarodnom pravu, a Hrvatska neće osigurati uvjete za članstvo u EU popuštanjem pred nelegalnim i politički nelegitimnim zahtjevima i blokadama - napominje Vidas.(Hina)
Add a comment        
 

 
subnorIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o pitanju o kojem se u hrvatskom društvu, točnije na hrvatskoj političkoj sceni često raspravlja, a to je, tko je odgovoran za današnju Hrvatsku, antifašisti ili branitelji u Domovinskom ratu. Na prvi pogled odgovor je poprilično lagan, no čemu onda tolike žustre rasprave i od kuda uopće argumenti za tezu koja to i nije i ne može biti? "Dakle, po predsjedniku Mesiću, bez partizana i Josipa Broza ne bi bilo Hrvatske! To trebaju znati mlade generacije, a ne učiti kako je Hrvatska nastala u krvi 1991., i još k tome pod vodstvom dr. Franje Tuđmana! A tko čini Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske? Prije svega, treba reći da su oni pravni slijednici Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata, zloglasnog SUBNOR-a, osnovanog 16. svibnja 1946., koji je na skupštini održanoj 16. travnja 1992. novim statutom promijenio ime u Savez antifašističkih boraca RH, a na skupštini održanoj 7. veljače 2002. u Savez antifašističkih boraca i antifašista RH. Od njegova "mnogobrojnog" članstva gotovo nitko, od 1990., pa do današnjih dana, nije sudjelovao u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. To je istina koju djeca trebaju učiti u školi."
Add a comment        
 

 
Dragan PrimoracNakon reforme osnovnog i srednjoškolskog  obrazovanja u prvom nastavku, u ovom drugom nastavku teksta "Ima li Hrvatska budućnost?" ćemo govoriti o reformi studija, tj. o bolonjskom procesu. Ovaj proces se prikazuje kao čarobni štapić za postizanje svetog cilja, “društva znanja”, u ostvarenju kojeg će, sudeći prema ministru Draganu Primorcu,  od ključne važnosti biti odgovarajuće politički korektne fraze: “mreža mobilnosti”, “studij za svakoga”, itd. Podsjetimo, cijeli ovaj napis potaknut je katastrofalnim rezultatima testiranja znanja završenih studenata studija ekonomskog usmjerenja. No, radi se samo o povodu, a ispod površine skrivaju se još i puno teži problemi.(djl)
Add a comment        
 

 
ObamaIz Hrvatskog slova prenosimo komentar, bolje rečeno razmišljanje autora Stjepana Šuleka o posljedicama koje bi politika novoinauguriranog američkog predsjednika Baracka Obame mogla imati vezano kako uz zbivanja u svijetu tako i u Hrvatskoj. "On je još uvijek jedna velika nepoznanica jer je u svim svojim dosadašnjim nastupima prekoračio ono što mi obično nazivamo klasičnom Amerikom. Promijenio je više identiteta i ideologija, što ga čini ranjivim za nova vremena kojima bi on trebao biti simbolom. Neki su ga nazvali novim mesijom, a znamo kako u povijesti oni prolaze. Republika Hrvatska morat će se svakako truditi da i dalje njeguje prisne odnose sa SAD-om i da kao mala europska država, kojoj već mnogo godina EU uskraćuje pristup, čini sve kako bi u Obaminoj američkoj administraciji imala svog političkog zaštitnika."
Add a comment        
 

 
Stopama pobijenihOvih je dana iz tiska izišao drugi broj Stopama pobijenih, polugodišnjega glasila Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Glavni i odgovorni urednik fra Miljenko, vicepostulator, zadovoljno kazuje kako je ta tiskovina već našla put u domove onih kojima je istina na srcu. »Nije nam namjera povrjeđivati ničije rane ili pobuđivati na osvetu, nego samo istražiti istinu, koju je ponekad bolno sagledati, ali koja nas jedina može osloboditi«, zapisao je fra Miljenko u uvodniku, opetovano pozvavši sve koji znaju nešto o partizanskim zločinima nad hercegovačkim franjevcima tijekom i nakon II. svj. rata da se jave Vicepostulaturi na Humcu ili putom e-adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Tema broja je iskopavanje posmrtnih ostataka pobijenih u Vrgorcu. Zapisano je kako, sukladno dekretu pape Urbana VIII. i uredbi II. vat. sabora, riječi »mučenik«, »mučeništvo« i »čudesa« imaju samo vrijednost ljudskoga svjedočenja. Posebno je potresno svjedočenje fra Gaudencija Ivančića o partizanskom osvajanju Mostara 1945. te upadu u Franjevački samostan i ubijanju fratara. Također iz prve ruke, o »Krvavom plesu komunista na Širokom Brijegu« svjedoči fra Andrija Radoslav Glavaš, a s vremenskim odmakom o partizanskim zločinima nad Hrvatima u Maclju pisao je ugledni hrvatski pravnik Tomislav Jonjić.(D.Juka)
Add a comment        
Ned, 27-09-2020, 16:06:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.