Pitanje"Postojala je tendencija da se metodama koje bi se teško mogle nazvati demokratskima smanji udio Srba u policiji. To je dobrim dijelom i ostvareno ... Isto je tako točno, a ja sam to već i javno rekao, da su vlasti nove hrvatske države povlačile neke poteze koji su, objektivno gledano, gurali Srbe u hrvatskoj u naručje Miloševića i njegove velikosrpske politike." Osim što prenosimo ovu izjavu postavljamo u ovom uvodu i pitanje čija bi ona mogla biti? Po sadržaju, reklo bi se da ju je izrekao neki srpski političar. Tek kvalifikacija da je Miloševićeva politika bila velikosrpska otkriva da se ipak vjerojatno radi o hrvatskom političaru. Kojem, može se saznati u nastavku...
Add a comment        
 

 
TumorMilan Ivkošić u kolumni pod naslovom "Crkva sve usamljenija", navodeći niz pokazatelja, zaključuje kako na hrvatskoj političkoj sceni više nema ni jedne veće stranke koja bi bila bliska kršćanstvu. Ovdje treba dodati kako se ovaj zaključak može protegnuti i na mnoge ostale vrijednosti i posebnosti koji hrvatski narod čine hrvatskim. Tako današnji hrvatski političari recimo nisu bliski ni Domovinskom ratu, poginulima, ranjenima, ili časnicima koji su taj rat vodili. Hrvatski političari isto tako primjerice nisu bliski ni hrvatskim žrtvama iz 2. svjetskog rata čiji se posmrtni ostaci danas iskapaju u Sloveniji, reklo bi se usprkos službenom Zagrebu. Što reći o bliskosti prema sudbini hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je već na mnogim područjima potpuno iskorijenjen? Što reći o bliskosti s hrvatskim narodom u Republici Hrvatskoj, koji se sam mora nositi s korumpiranom upravom i pravosuđem, mitom, i kriminalom koji doseže do vrha izvršne vlasti? Jedino čemu su odista bliski hrvatski političari je hrvatski novac, kao što je i Beograd bio do osamostaljenja. Svako malo ispliva neka priča o milijunima kuna koje je neki od državnih dužnosnika namaknuo. Dijagnoza je jasna, hrvatski političari danas djeluju kao tumor koji rastače narod i njegovu budućnost. (mm)
Add a comment        
 

 
Lijepa NašaU zadnjem broju Hrvatskog slova intervju je dao dr. Slavko Kulić, znanstveni savjetnik pri Ekonomskom institutu u Zagrebu i predstojnik Odjela za interdisciplinarna istraživanja. Razgovor je zanimljiv jer sadrži kritičke, a na nekoliko mjesta i vrlo negativne, ocijene razvoja Hrvatske po više pitanja od njenog osamostaljenja. Tako Kulić navodi: "I poslije 17 godina mi smo daleko od države kao subjekta civilizacije, parlamentarnog sustava odlučivanja, države razuma. K ovome treba dodati da do danas nemamo utvrđenih granica s novonastalim državama na tlu bivše Jugoslavije. Sve manje smo društvo, i od onog što se podrazumijeva pod pojmom zajednice. Prijeti nam opasnost da nestanemo kao subjekt kulture u tranziciji. Usprkos centralizaciji vlasti u Hrvatskoj, centripetalne sile djeluju u stvarnosti kroz nametnuti regionalizam koji je suprotstavljen, neformalno, formalnom županijskom ustrojstvu života u Hrvatskoj. Ustav RH je nastao i ostao kao vrijednosno politički akt - sredstvo manipulacije stvarnošću, umjesto da je postao i ostao vrijednosno-socijalni akt - oblik socijalne egzistencije i organizacije. Razina opće spojne svijesti o sebi, o vremenu i o prostoru gdje jesmo je vrlo niska - briga za život je također na sve nižoj razini. Svi oblici života u prostoru Hrvatske nestaju jer do danas koncepcije o opstanku i razvoju života u Hrvatskoj nema. To nije nitko ni pokušao.".
Add a comment        
 

 

Michael SchmunkPrenosimo članak iz Večernjeg lista o najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH. Rezultati istraživanja očekivani su i porazni za međunarodnu zajednicu koja upravlja Bosnom i Hercegovinom, kao i za same državne institucije. Objašnjenju se nije teško domisliti, a dovoljno je samo pročitati intervju s njemačkim veleposlanikom Michaelom Schmunkom, koji prenosimo u nastavku. Jasno je da situacija u BiH ne može biti bolja kada oni koji kreiraju o provode politiku u BiH iskazuju (iz neznanja ili namjerno, svejedno je) posvemašnje ignoriranje situacije u toj državi. Već sama temeljna zamisao veleposlanika, "u Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju", govori sama za sebe.

Add a comment        
 

 
SinjProslava Velike Gospe je na mnogim euharistijskim slavljima diljem Hrvatske okupila više stotina tisuća vjernika i hodočasnika. Hrvatski mediji izvještavaju iz mnogih marijanskih svetišta, a mi ovom prilikom donosimo izvještaj iz Sinja Informativne katoličke agencije, u kojem je opisana središnja proslava koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Barišić je u svojoj poruci osvrnuo na probleme korupcije i kriminala koji nagrizaju temelje hrvatskog društva: "Posljedica zaborava Boga jesu i nehumane pojave plavih kuverti, veza, mita, korupcije, kamatarenja i sve prisutnijeg lihvarenja pa sve do žalosne pojave organiziranog kriminala". Nadbiskup je potom dodao: "Plave koverte mogle bi čak i ostati samo bi ih trebalo nositi na prave adrese: na socijalno ugrožene, siromašne i na obitelji s brojnom djecom. Sve takve posljedice nije moguće opravdati s deset zapovijedi, a još manje s dvije zapovijedi ljubavi. Zar je moguće da ovo naše vrijeme i društvo bude više određeno darvinizmom, zakonom borbe za opstanak gdje jači pobjeđuje slabijega, a ne novošću Kristova zakona ljubavi: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe, pa čak i više od toga: Ljubi neprijatelja svoga!".
Add a comment        
 

 
PožariRazmjeri požara koji su ove godine pustošili Hrvatskom bili su više puta katastrofalni. To se pogotovo odnosi na onaj u dubrovačkom zaleđu, kada je vatrena fronta koja je došla iz Bosne i Hercegovine u jednom trenutku bila dugačka i dvadesetak kilometara. No, uzroci požara tek se rijetko saznaju, a u slučajevima kao što je ovaj dubrovački, kada postoji niz vrlo jasnih pokazatelja da se radilo o podmetnutom požaru s političkom pozadinom, uzroci kao da se skrivaju. S druge strane jasno je da je moguće tek kada se stvari nazovu pravim imenom uputiti jasnu poruka da je ovakva vrsta terorizma Hrvatskoj neprihvatljiva. Kao što Dujmović u kolumni na ovu temu dobro primjećuje, gori i u drugim zemljama, ali tamo nema pretvaranja da se ne zna što se događa: "Gori godinama i Italija. I tamo se dugo raspredalo o tome odakle stotine požara upravo u jeku turističke sezone. Danas Talijani nemaju osobitih dvojbi: tamo se ne dvoji da je najveći dio ljetnih požara podmetnut i da su u samo u manjem postotku za to krivci bolesnici ili sitni kriminalci. Talijani imaju drugi problem: iza njihovih požara najčešće stoji organizirani kriminal bez obzira je li riječ o budućoj špekulaciji građevinskim zemljištem ili je riječ o drugoj transakciji iza koje stoji camorra. Ali, tamo nitko nikog ne uvjerava da se glede požara krivac ultimativno traži samo i jedino u draču, jakoj buri ili slučajnom opušku!".
Add a comment        
 

 
4CIz Glasa Koncila, koji u povodu Velike Gospe izlazi kao dvobroj, prenosimo komentar Ivana Miklenića o izjavama koje su u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti došle od strane najviših čelnika Republike Srbije i predstavnika Srba u Hrvatskoj. Autor naglašava da su te izjave, koje počivaju na lažnom prikazivanju događaja od prije dvanaest godina, duboko iritirajuće za Hrvate. Može se dodati kako te izjave osim što vrijeđaju, nisu nimalo bezazlene budući da dolaze usklađeno i od predstavnika hrvatskih Srba i od vodstva Republike Srbije. Njihova je namjera početak stvaranja novog mita o "progonu" i "etničkom čišćenju" hrvatskih Srba, čemu suđenje u Haagu trojici hrvatskih generala treba pružiti međunarodno-pravnu podlogu. A kako na ovakvu velikosrpsku politiku opet, kao i prije dolaska Tuđmana na vlast, nema jasnog odgovora iz Hrvatske, stvari mogu ići samo na gorje.
Add a comment        
 

 
Križ na ušću VukeDonosimo propovijed fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskog, sa svete mise održane danas povodom 15. obljetnice izlaska na slobodu i Dana Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora. Špehar je bez uvijanja progovorio o hrvatskoj sadašnjosti: "...medijski i politički neprestance izbjegavaju spomenuti zločini koji su počinjeni nad Vama vukovarskim braniteljima i civilima, zatočenicima srpskih koncentracijskih logora. Ukoliko se i tko oglasi, ugušuju ga sve glasniji i otvoreniji nastupi srpskih uniformi po hrvatskim  televizijskim programima, hrvatskim novinama a sve u orkestru tzv. nevladinih udruga i njihovih naručitelja. Što se time hoće postići? Nije li odgovor: omalovažiti vas, unijeti nesigurnost i strah u vaše redove iz kojega onda niče osjećaj nemoći i nedostižnosti pravde. Zar su vas prebijali, mučili i ubijali u logorima po Srbiji neki bezimeni ljudi? Zar se u njihovoj dokumentaciji ne znaju zapovjednici i izvršitelji, stražari i progonitelji? Zar su nestali u demokratskoj Hrvatskoj vaši pismeni iskazi i popisi mučitelja i njihovih zapovjednika?". No, gvardijan vukovarski isto tako podsjeća na upozorenje Ivana apostola: "Oni koji mrze ostaju ubojice, a nijedan ubojica nema trajnoga a kamo li vječnoga života u sebi".
Add a comment        
 

 
Ljubljanska bankaI dok je hrvatski državni vrh zauzeo pasivan stav glede rješavanja otvorenih pitanja dviju država, slovenski političari izgleda nisu na godišnjem odmoru, već i dalje marljivo rade na ostvarenju svojih ciljeva – a u svezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke. Najnovije informacije govore o inicijativi slovenske strane, koja je, iskoristivši pasivnost hrvatskih dužnosnika, europskoj javnosti uspjela nametnuti svoja idejna rješenja. Tako sada predlažu sukcesiju, odnosno prebijanje duga koji Ljubljanska banka ima prema građanima Hrvatske koji su u njoj dugi niz godina štedjeli, te navodnog duga koji hrvatski gospodarski subjekti imaju prema toj istoj banci. Izjavu u tom smislu dao je i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove Slovenije Jožef Jerovšek. Kroz prijedlog se provlači i misao, kako bi se ovo pitanje trebalo riješiti što prije, a zbog činjenice da će Slovenija početkom sljedeće godine predsjedati EU-om. Naime, susjedi nam «nikako» ne bi željeli doći u poziciju u kojoj bi im se moglo predbaciti da eventualno zlorabe svoj položaj.(mmb)
Add a comment        
Uto, 21-01-2020, 15:39:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.