BanacJedna od udarnih hrvatskih "moralnih vertikala" i predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora dr. Ivo Banac, koji je još u ponedjeljak navečer žustro dijelio pravdu u emisiji "Otvoreno" na temu korupcije, već se idućega dana u utorak i sam našao pred novinarskim mikrofonima i fotoaparatima, odgovarajući na neugodna pitanja medija. Naime,  prema izvješću Državnog ureda za reviziju, Bančevo poslovanje u proteklom vremenskom razdoblju izgleda vrlo neobično. Primjerice, kao zastupnik, Banac je podstanar bio samom sebi, i plaćao godišnje najamninu od 39.600 kuna. Ovaj poslovni pothvat pokrivao se, naravno, novcem poreznih obveznika. Banac smatra da je novinski članak u kojem ga se, kako kaže, nastoji prikazati kao nepoštenog, pokušaj njegove diskreditacije uoči plenuma HHO-a u petak, što je, složili bi se, točno. No, drugi dio odgovora koji je dao, a u kojem ističe kako su podatci navedeni u medijima ispravni, ali da se čitava stvar može gledati iz različite perspektive, ilustrirajući to dvojbom je li je "čaša na pola puna ili prazna", nikako ne pristaju čovjeku koji svakom loncu u ovoj državi nastoji biti poklopac, a svakom predmetu sudac. Što se toga tiče, čaša se itekako prelila.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićPovodom proslave desetgodišnje obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Zagreb je krajem protekloga tjedna pristigao državni tajnik Svete Stolice, kardinal Tarcisijo Bertone. On se tom prigodom, iako su najavljeni samo protokolarni susreti, zadržao i s premijerom Sanaderom i predsjednikom Mesićem. Naime, sastanci su potrajali dvostruko više od planiranog vremena. O susretu s predsjednikom Republike moglo se saznati samo ono što je napisano u priopćenju Predsjednikova Ureda, na koje se u svakom slučaju vrijedi osvrnuti. U priopćenju tako stoji kako je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio 19. rujna u Zagrebu državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea koji boravi u pastoralnom posjetu Hrvatskoj, prigodom obilježavanja 10 godišnjice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca. Mesić je između ostaloga iznio svoje viđenje odnosa između Crkve i države, osobito ističući štetnost euroskepticizma u redovima Crkve i potrebu suočavanja s činjenicama u kontekstu "zatvaranja knjige Drugoga svjetskog rata". Što se navodnoga euroskepticizma među hrvatskim svećenstvom tiče, o njemu je ako je uopće moguće govoriti - onda je moguće samo ako se pod time misli na činjenicu da su hrvatski biskupi pozivali na mudrost u vođenju pristupnih pregovora s Europskom unijom, što je posve prirodna i normalna pojava i razmišljanje kakvo bi trebali gajiti i svi pripadnici aktualne političke elite. Što se pak zatvaranja knjige o Drugom svjetskom ratu tiče, opravdano se postavlja pitanje kako se može zatvoriti knjiga koja još velikim dijelom - ako se u obzir uzmu nevine hrvatske žrtve stradale nakon završetka rata, a čiji broj i identitet ni dan danas nije utvrđen - nije ni napisana?(mmb)
Add a comment        
 

 
INAPosljednjih je dana u hrvatskim medijima bilo podosta riječi o prodaji Ine mađarskom MOL-u. Iako je puno tinte «proliveno», nigdje nije jasno argumentirano zašto i iz kojih se razloga ta i takva prodaja namjerava realizirati i je li to uopće nužno i potrebno. Trenutna vlasnička struktura tvrtke je takva da hrvatska Vlada posjeduje 44.85% dionica, a zajedno s Fondom branitelja taj se postotak penje na skoro 52%, dok MOL trenutno ima 25%. Prema dostupnim analizama, vrijednost Ine na osnovu nalazišta plina i nafte s kojima raspolaže, kao i rafinerijama i distributivnoj mreži, trenutno se procjenjuje na oko 10 milijardi američkih dolara. To odgovara brojci od 5000 kuna po dionici, dok Mađari nude 2800 kuna za dionicu. Nadalje, ovih dana moglo se saznati kako proizvodnja i distribucija plina predstavlja za Inu jedini problem zbog kojeg ova tvrtka trpi određene gubitke. U pozadini problema s plinom je država, koja Ini iz socijalnih razloga ne odobrava više cijene. No, računice pokazuju kako bi nakon ne tako velikih poskupljena Ina i na plinu vrlo dobro zarađivala. S druge strane, ako bi mađarski MOL stekao kontrolni paket, nema sumnje kako hrvatska država ne bi više imala mogućnost kontrole cijene naftnih energenata, pa bi i cijena plina vrlo vjerojatno brzo porasla. (mm)
Add a comment        
 

 
nogometIz Hrvatskoga slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji piše o nogometu kao o sociološkom fenomenu koji na najbolji način zrcali sliku trenutne hrvatske stvarnosti, odnosno kompenzaciju svega onoga što u stvarnom životu u ovoj državi nije dobro. Drugim riječima, Vukman smatra kako je nogomet u Lijepoj Našoj zapravo - utjeha sirotinje. "Nogomet je u Hrvatskoj danas preuzeo svoju sociološku funkciju kakvu je u Brazilu imao nekad, u vrijeme Pelea i najveće pobjedničke euforije – kao utjeha sirotinje. Kad reprezentacija igra, danima se uoči „sudbonosnih“ susreta kao što je bio nedavni s Englezima u Maksimiru, stvaraju nacionalne tenzije, i u njih se unose svi nenogometni naboji koji buknu na stadionu, bilo kao izlijev emocija i domoljubnih strasti, bilo kao izraz navijačkog pa i rasističkog primitivizma određenih skupina. U teškom porazu naše reprezentacije protiv smirenih i hladnokrvnih Engleza, pokazalo se koliko je pogubno u nogomet unositi političke pa i povijesne frustracije. A još je najpogubnije kad nam uspjesi reprezentacije trebaju za liječenje nacionalnih kompleksa manje vrijednosti."(Z.Vukman)
Add a comment        
 

 
vlakKako piše Slobodna Dalmacija, putnički lokalni vlak koji je u subotu u 15.49 sati krenuo iz Knina prema Šibeniku u 17.25 sati u blizini željezničke postaje Ražine, u usjeku pred ulazom u Šibenik, naletio je na drveni prag težak oko 100 kilograma i na sreću, ostao na tračnicama, i nastavio put do Šibenika. U nastavku vrlo kratkoga teksta objavljenoga u prenosi se još tek izjava nadzornika na željezničkoj postaji koji je konstatirao kako se netko očito «poigrao» ljudskim sudbinama i kako je samo sreća presudila da drveni prag ne završi pod kotačima lokomotive koja bi sa sobom izletivši s pruge povukla i vagone s putnicima. U tom slučaju dogodila bi se tragedija o kojoj je «uopće bolje i ne razmišljati». Naravno, riječ «igra» u ovom kontekstu u potpunosti je neprimjerena. U drugim zemljama to bi se prije zvalo terorizmom nego bilo čime drugim, a da ne govorimo kako bi se to trebalo zvati u Hrvatskoj u kojoj su pragovi i balvani na cestama i prugama ne tako davno bili uvod u oružanu pobunu. No, teško je očekivati bilo kakvu istragu u tom smislu ako se u obzir uzme činjenica koliko je čitava blago rečeno skandalozna situacija od hrvatskih medija kolektivno (osim spomenute crtice u Slobodnoj, smještene u crnu kroniku) ignorirana, da ne kažemo zataškana.(mmb)
Add a comment        
 

 
Luka BebićJedan naš čitatelj poslao nam je zadnju kolumnu Milana Ivkošića "Tri Bebićeva Tita" uz komentar: "Ovo je Ivkošićev vjerojatno posljednji tekst u Večernajku! Odličan je!". Kolumnu koja rastavlja na sastavne dijelove predsjednika Hrvatskog sabora dipl. ing. Luku Bebića ovdje prenosimo u nastavku, vjerujući da se ipak ne radi o posljednjem Ivkošićevom tekstu u Večernjaku - jer nije mu to ni prvi takav. S druge strane, pada nam na pamet ako Ivkošiću zabrane pisati u Večernjem listu da će ako bude htio moći uvijek pisati na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. Nije baš plaćeno, ali barem nema cenzure.(mm)
Add a comment        
 

 
kardinal StepinacIz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića o važnosti proslave desete obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Miklenić podsjeća na program bogate proslave, uključujući i međunarodni znanstveni simpozij "Kardinal Alojzije Stepinac - Povijesni kontekst u međunarodnoj perspektivi", s uglednim i zanimljivim gostima: francuski diplomat i bivši veleposlanik u RH Georges-Marie Chenu, britanski povjesničar i bivši savjetnik premijerke Margaret Thatcher dr. Robin Harris, američka povjesničarka Esther Gitman (Židovka rođena u Sarajevu), američki profesor prava Ronald J. Rychlak, talijanski povjesničar Roberto de Mattei, njemačka povjesničarka Katrin Boeckh i slovačka profesorica povijesti Emília Hrabovec. Nažalost, proslavu desete obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca muči, rekli bismo, standardno medijsko prešućivanje: "Afirmativno spominjanje Stepinca sve do demokratskih promjena 1990. izazivalo je režimsku represiju i medijsku hajku te je i danas na javnoj sceni puno novinara i javnih djelatnika koji su svoju lojalnost komunizmu dokazivali vrijeđanjem i ocrnjivanjem Alojzija Stepinca. U samostalnoj Hrvatskoj, kad su tek neke maske pale, odnos prema Alojziju Stepincu i danas je test za odnos prema istini, prema dobru čitavoga hrvatskog naroda, čitavoga hrvatskog društva i hrvatske države. Da je to doista tako, potvrđuje i činjenica da Hrvatska televizija - koja je javna televizija, dakle u službi čitavoga hrvatskoga društva u kojem je 87% slobodno deklariranih katolika - nije u svom dnevniku u petak 12. rujna smatrala potrebnim obavijestiti javnost o tiskovnoj konferenciji na kojoj je toga dana bio predstavljen bogati program tako važne proslave, ne samo na crkvenoj nego i na hrvatskoj društvenoj i međunarodnoj razini.".
Add a comment        
 

 

Neven JuricaViše puta smo u razgovorima čuli kako pojedini hrvatski diplomatski predstavnici nemaju baš puno vremena za hrvatske iseljenike, tako da ih oni vide samo u rijetkim prilikama. Jedan od diplomatskih predstavnika o kojem se upravo tako govorilo je i Neven Jurica, koji je s druge strane kroz sve ove godine skupio zavidni diplomatski staž. A razloge zbog kojih Neven Jurica baš nije imao puno vremena za susrete i obilazak naših iseljenika sakupio je Hrvatski list u svom prošlom broju. Naime, Neven Jurica bio je preopterećen ručkovima, večerama, domjencima i dijeljenjem darova - za što je potrošeno 1,5 milijuna kuna samo dok je bio u Washingtonu. U središnjici u Zagrebu se nekomuniciranje s dijasporom i trošenje novaca državnih obveznika na ručkove smatra posebno vrijednim uspjesima, pa Neven Jurica danas predstavlja Republiku Hrvatsku u Vijeću sigurnosti UN-a.(mm)

Add a comment        
 

 
Dr. Juraj NjavroVelike riječi će biti kazane na ovaj tužni dan. Bit će upućene tebi na našem bolnom rastanku. Donijet ćemo vijence i stručcima mirisnim okititi tvoje počivalište. I dobro je tako jer tako biti mora. Domovina ne zaboravlja one koji su život ugradili u njezine temelje, koji su najbolji dio sebe prinijeli na njen oltar. Velikani odlaze da se ne zaborave. Ali riječi neće biti dovoljne i miris cvijeća neće ublažiti bol koja se poput pelina razlijeva Lijepom našom. Danas je otišao čovjek, simbol mučeničkog grada, otišao je ponajbolji od nas, otišao je čovjek koji je pokazao da i u paklu ponekad prebivaju anđeli. U paklu ratnog i herojskog Vukovara ostao si uz svoj narod, uz svoje ljude, postavši im uzor i primjer za vječnost. Ostao si uz slabe i ugrožene jer Tvoja ih je ljubav činila velikima i slobodnima. Ostao si uz Čovjeka jer si rijetkim darom Čovjeka prepoznati znao. Zato je danas otrgnut dio nas samih i dio našeg sna koji smo sanjali zajedno s tobom. San o sretnoj i slobodnoj Domovini.(BUDRGZ)
Add a comment        
Sri, 5-08-2020, 15:37:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.