Sanader u IrskojIz Jutarnjeg lista od 13. listopada. 2008. g. prenosimo tekst A. Palokaja koji objašnjava politički sklop nedavne posjete premijera hrvatske Vlade Irskoj. Kao što je nedavno izneseno na ovom portalu, Irska je na referendumu odbacila tekst Lisabonskog ugovora [Od abortiranog Ustava do pojednostavljenog pakta] zato što sužuje prava malih članica na račun velikih i zato što centralizira Europsku uniju čak i preko većine do sada poznatih federalnih rješenja[ Referendum u Irskoj za ravnopravnost u EU]. Protivno sugestiji D. Knežević iz Večernjeg lista od 11. listopada. 2008.g. da su Irci bili zavedeni protueuropskim manipulacijama „antilisabonske“ kampanje naši čitaoci koji vladaju engleskim mogu se lako uvjeriti na portalu libertas.org da je vodeću ulogu u toj kampanji odigrala jedna razmjerno slabašna udruga koja je Ircima podastrla citate i sažetke iz Lisabonskog ugovora, tako da u lipnju 2008.g. nije prošao recept bivšeg francuskog predsjednika d´Estainga iz lista Le Monde od lipnja 2007. g., vezan uz zamjenu Ustava EU Lisabonskim ugovorom: „Javno će mišljenje biti dovedeno, bez da to zna, do prihvaćanja prijedloga koje mu se ne usudimo izravno podastrijeti“...“Svi prethodni prijedlozi bit će u novom tekstu, ali na neki način skriveni ili maskirani“. (akademik S. Barišić)
Add a comment        
 

 
Zagrebačko sveučilišteIz Glasa Koncila prenosimo vrlo zanimljiv komentar kojeg potpisuje Kršćanska inicijativa "Pro scientia" na temu Bolonjskoga procesa u europskim zemljama. Već uvodni odlomak dobro pokazuje ozbiljnost teme: "Usprkos uvriježenom mišljenju da je Bolonjski proces potrebno i zdravo stvaranje jedinstvenoga europskog visokoškolskog prostora, sve su češći prigovori da se zapravo radi o propadanju europske ideje sveučilišta, o prilagodbi sveučilišta po mjerama i zahtjevima korporativnoga kapitalizma, o pretvaranju sveučilišta u certifikacijska tijela i u institucije tvorničkog tipa, u proizvodne pogone za stvaranje točno određenog broja specijalista jasno definiranih profila potrebnih na tržištima neoliberalnog tipa. Svojim dogovorom iz 1999. godine u Bologni europski ministri prosvjete, dakle političari, započeli su pritajenu transformaciju slobodnog sveučilišta u neslobodnu uslužnu djelatnost.".
Add a comment        
 

 
Iskapanja11. listopada predsjednik Republike Stjepan Mesić nazočio je svečanoj akademiji u Splitu kojom je obilježena 65. obljetnica VIII. dalmatinskog korpusa partizanske vojske. Tom prilikom potvrđen je današnji monopol jedne političke opcije nad otporom talijanskoj i njemačkoj vlasti, kojem su u početnim godinama II. svjetskog rata nositelji bili vrlo često hrvatski domoljubi. No, hrvatski domoljubi, koji nisu završili na listama poginulih, već tijekom rata su marginalizirani u komunističkom pokretu pod vodstvom Josipa Broza, a partizanske jedinice ušle su u povijest kao jedne od onih koje su izvršile najveće pokolje nad Hrvatima. Kao što je dobro poznato, mnogi od partizanskih zločina tek su djelomično istraženi. Ovom prilikom prenosimo vijest o iskapanjima grobnica sa žrtvama na području Vrgorca, a zločini se pripisuju upravo pripadnicima VIII. dalmatinskog korpusa.(mm)
Add a comment        
 

 
KaptolIz Glasa Koncila donosimo komentar Ivana Miklenića u kojem se vrlo otvoreno suprotstavlja medijskim i političkim manipulacijama nakon ubojstva Ivane Hodak, temi kojoj smo i mi na Portalu posvetili više komentara. Miklenić tako piše: "Ubojstvo djevojke, koja je bila u specifičnim odnosima i okolnostima - a koje zaslužuje najodlučniju osudu i koje potiče iskrenu sućut njezinoj obitelji, osobito vjernika katolika - samo je u hrvatskom društvu jedan vršak puno dubljeg i puno većeg i snažnijeg sukobljavanja iza javne scene za javnost neartikuliranih i gotovo neprepoznatljivih interesnih skupina. Stoga je vrlo nekorektna medijska manipulacija, koja se tim povodom očito vrlo ciljano dogodila, da to ubojstvo znači nesigurnost za svakoga hrvatskog građanina. Samo kad se dogodi napad u kojem su žrtve sasvim slučajne osobe, jer su se zatekle na određenom mjestu u određeno vrijeme - a što je bitna karakteristika terorističkih napada - stvara se opća nesigurnost među ljudima. Ubojstvo te djevojke nije takav slučaj, pa treba otvoreno upitati medije i njihove mentore zašto manipuliraju ljudima i zašto umjetno stvaraju nesigurnost kod mnogih građana. Nije li to svrstavanje medija uz jednu od sukobljenih interesnih skupina? Nije li to čak i pritisak na željenu smjenu u vladi i policiji - ali opet ne u interesu općega dobra nego u interesu tek jedne od interesnih skupina? Ako je ta određena interesna skupina tako jaka da može nametati ministre neovisno o izbornim rezultatima, kako se onda može očekivati da će u hrvatskom društvu zaživjeti zakonitost, da će pozitivni zakonski propisi obvezivati baš sve građane jednako?(mmb)
Add a comment        
 

 
apatijaZoran Vukman u Hrvatskom slovu piše o sve primjetnijem fenomenu apatije koja je zahvatila hrvatsko društvo u cjelini. Pa iako za takvo stanje evidentno postoji mnogo uzroka, (dovoljno je pogledati samo događaje kroz posljednja dva tjedna), konstatira kako je taj princip izrazito negativan za razvoj društva i zapravo pogoduje prvenstveno onima koji su tu i takvu svijest i stvorili. "Kad se nemoral sije, žanje se nasilje i nered. Čovjek se pred društvenim zlom kojemu se ne čupa korijenje, osjeća nemoćnim i depresivnim. To je činjenica. Ozračje nesigurnosti u jednom društvu najpogubnije je za samopouzdanje i kreativnost vrijednih pojedinaca, usmjerenih ka dobru. Možemo dijagnosticirati kako je stanje loše, pa iz dana u dan i sve gore, ali na tomu se ne smijemo zadržavati kao na nečemu što je okamenjeno i definitivno."(mmb)
Add a comment        
 

 
ubojstvoNenad Piskač u svome je uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu pokušao dati odgovor na pitanje koje je ovih dana u Hrvatskoj čini pitanjem svih pitanja - Tko je i zašto ubio Ivanu Hodak. Naglašava kako je u čitavoj priči po samom načinu egzekucije jasno da je riječ o ubojstvu s porukom, no svi ostali detalji i sama pozadina slučaja još uvijek su, a tako će vjerojatno i ostati, nepoznanica o kojoj je moguće, manje ili više argumentirano nagađati. "Ovo ubojstvo je jedno u nizu nerazjašnjenih. Počinjeno je na klasičan način egzekucije. Onako kako se to radilo od Bleiburga, preko brojnih slovenskih stratišta, preko Jazovki sve do Dakse i Makedonije. Sve su to „neriješeni slučajevi“ s porukom – morali su biti likvidirani da bi Jugoslavija živjela. Danas, međutim, egzekucije za koje nitko nikada nije odgovarao ne rade posebne jedinice Partije. Danas to radi, kako je izjavio premijer hrvatske vlade, „mafija“ i „organizirani kriminal“."(mmb)
Add a comment        
 

 
StanimirovićTihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu piše o nedopustivom načinu na koji su hrvatski mediji i vlast proteklih dana odignorirali više nego alarmantni intervju predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića koji je dao za Novi list. Naime, Stanimirović je, kao jedan od najistaknutijih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj otvoreno bacio maramicu hrvatskoj državi izjavivši bez imalo sustezanja kako mu nije žao što je bio dio krajinske vlade i četničke vlasti za vrijeme Domovinskoga rata i kako bi on to da se prilike ponove, opet isto učinio. Činjenica je to o kojoj ovaj Portal već duže vrijeme piše i na nju upozorava, a sada je, eto i javno izrečena. "Ako za par mjeseci i nakon ovog intervjua Stanimirović ponovno pobijedi u borbi za predsjednika SDSS-a, neće biti dvojbi kakva je to stranka i kakve kadrove okuplja. Zato je jedino utješna činjenica da će urbani Srbi koji su i u ratu mahom ostali kod kuće i danas razaznati koga i kakve likove okuplja SDSS te će svoje glasove dati bilo kome samo ne ovakvom SDSS-u!"(mmb)
Add a comment        
 

 
DokmonovichDNK analizom koja je potvrdila kako je pronađeno truplo u moru kraj Dubrovnika tijelo prije nekoliko tjedana nestale Australke Britt Lapthorne, završena je zajednička akcija hrvatske i australske policije. U posljednjih dvadesetak dana brojne su optužbe, što opravdano, a što neopravdano pljuštale na račun nedjelotvornosti hrvatske policije. No, nakon što je akcija, iako s nesretnim završetkom ipak uspješno okončana, treba reći i kako je pažnju australske javnosti zaokupio i jedan moment u čitavoj priči gotovo nepoznat hrvatskoj javnosti. O čemu je zapravo riječ. Pojedini su australski mediji vrlo kritično komentirali način na koji je akcija provedena, djelomično od strane hrvatske policije, ali se to odnosilo i na australske organe. Takve komentare izazvala je činjenica da je Australija kao policajca za vezu između hrvatskih i australskih organa poslala ni manje ni više nego deklariranog srpskog nacionalista, koji je svoja tvrda stajališta demonstrirao  na više načina. (mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićPrenosimo urednički komentar iz zadnjeg Glasa Koncila u kojem je postavljeno jednostavno pitanje: "Kad Predsjednik u Ludbregu iznosi zahtjev da umirovljeni borci NOB-a moraju biti izjednačeni u pravima s braniteljima Domovinskoga rata, znači li to da Predsjednik zastupa da i borci NOB-a moraju biti spremni poput branitelja na sudovima odgovarati i za eventualno počinjene ratne zločine?".  Odgovor na ovo pitanje se naravno zna, a ovdje izdvajamo još nekoliko misli iz uvoda: "Više događanja i istupa na javnoj sceni otkriva da hrvatsko društvo krajem prvog desetljeća u 21. stoljeću - umjesto da, makar polako, gubi karakteristike društava s komunističkom ideologijom i vlašću svojstvenom do pada Berlinskog zida odnosno demokratskih promjena u istočnoeuropskim zemljama - proživljava dugotrajnu stagnaciju, a na momente i pokušaje vraćanja u 1989. godinu. Posebno je to opipljivo po prevladavajućem mentalitetu, povlasticama, odnosu prema prošlosti te po utjecaju i moći koju je zadržao tzv. kadar iz socijalističkog društva.".
Add a comment        
Ned, 9-08-2020, 10:53:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.