Ivan MiklenićIvan Miklenić u novom se broju Glasa Koncila osvrnuo  na primitivni ispad predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, koji je njegova razmišljanja o radu proteklog saziva sabora iz prošlog broja Glasa Koncila nazvao «bezobraznim političkim pamfletom» što su naravno prenijeli i svi hrvatski mediji. Podsjećamo, Miklenić je tada ustvrdio sljedeće :"I peti saziv Hrvatskog sabora, kao i svi prethodni, trpio je od manjka unutarnje slobode, hrabrosti i vjernosti savjesti i istodobno je tolerirao višak stranačke poslušnosti i moralno-političke podobnosti. Takvo, upravo ponižavajuće stanje posljedica je postavaka u izbornom zakonodavstvu koje sve zastupnike, osim neovisnih, u samom startu degradira na poslušnike, puke izvršitelje, mašineriju za glasovanje...". U novom broju spomenutog lista, Miklenić Šeksove riječi definira kao očiti primjer odmaka od istine i činjenica, što je već postalo uobičajeno za izjave koje političari i većina javnih osoba bez imalo obzira serviraju javnosti putem pisanih i elektroničkih medija: "Može se otvoreno reći da se u hrvatskoj javnosti od trenutka same smjene bivše socijalističke i nove demokratski izabrane vlasti sustavno stvara kaos, da se koriste predmetu ili sadržaju neprimjereni slike, usporedbe i izričaji, da se upravo propagandistički ističu, tj. napuhuju pojedine pojave, osobe, organizacije ili sadržaji, da se istodobno potpuno ignorira mnoge vrijedne i za hrvatsku javnost važne i zanimljive stvarnosti. Možda nije suvišno podsjetiti da je prije preuzimanja vlasti prve demokratski izabrane stranke u Hrvatskoj postojala službena, diktirana i potpuno kontrolirana javnost i ona druga neslužbena ali stvarna javnost koju su tvorili građani koji su znali da onome službenom uglavnom ne mogu vjerovati, a da pravu istinu nemaju gdje niti izraziti niti naći izraženu. Sasvim je razumljivo da su iz takve višedesetljetne stvarnosti poniknuli mnogi političari, javni djelatnici i osobito medijski djelatnici koji se ponašaju kao gospodari istine pa su spremni bez ikakve grižnje savjesti interpretirati, konstruirati i manipulirati pojedine sadržaje ili pojave kako to odgovara njihovim političkim, ideološkim, materijalnim ili nekim drugim interesima".(mmb)
Add a comment        
 

 
Kostajnica
Iz Večernjeg lista prenosimo zanimljiv članak Davora Ivankovića i Željka Grgurinovića o tome kako su novinari tog lista, zajedno s ekipom emisije «istraga» - Nove TV, dokazali kako je šestero Srba iz Kostajnice zapravo ubijeno od ruke vlastitih sunarodnjaka, a ne od strane pripadnika HV-a, kako je tvrdio «profesionalni» skupljač te i takve dokumentacije, Savo Štrbac.» Laži Save Štrpca raskrinkavaju originalni “krajinski” dokumenti i izjave svjedoka. Tako je Nenada Marjanovića zvanog Nešo smaknuo pijani sunarodnjak u krajinskoj uniformi. Marjanovićevo je ime u publikaciji Udruge Veritas iz Beograda. Marjanović nije jedini ubijeni u međusobnim obračunima Srba tijekom 1991.-1995. koje je Štrbac pripisao “žrvama ustaša”. Prema pričama koje kruže Hrvatskom Kostajnicom, Marjanović je ubijen jer je prigovorio paležu hrvatskih kuća i ubojstvima zarobljenih Hrvata u Kostajnici, koja je dan prije ubojstva okupirana».
Add a comment        
 

 
korupcijaZoran Vukman u prošlom broju Hrvatskog slova piše o zamoru poštenih, pozitivnih ljudi u hrvatskom društvu u kojem na žalost prevladava korupcija i zakon jačeg. Na koji način uopće potaknuti ljude da razmišljaju kako se ispravnim putem, odnosno naobrazbom, radom i poštenjem može u životu nešto steći i postići kad svuda oko sebe vidimo primjere koji nas ne samo demantiraju već i utječu da je danas veliki broj ljudi zapravo u stanju posvemašnje rezignacije. «Još uvijek smo društvo u kojemu obrazovanje, kompetencija, stručnost i kultura ne znače ništa u općim probicima. Jedan agresivan i polupismeni, pokvareni primitivac, s dobrim klanskim političkim i gospodarskim vezama može činiti što ga volja, može se obogatiti preko noći, može odlučivati o lokalnoj politici, poslovima i urbanom planiranju, a da mu nitko ništa ne može. Mnogi takvi tipovi obično služe kao paravan određenim skupinama nataloženim oko velikih projekata i poslova koji su danas najveći u građevinarstvu i trgovini. Sve drugo kao da je podređeno toj društvenoj pohlepi i trčanju za velikim profitima».
Add a comment        
 

 
Sveta GeraIz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo članak Stjepana Bučara koji se u njemu osvrće na, sada već brojne pogranične razmirice sa susjednom Slovenijom koje je, nakon što su se uspostavom samostalnosti i prihvaćanjem rješenja Badinterove komisije, zapravo malo tko uopće i očekivao. Posebice se u tom smislu osvrnuo na možda i najekstremniji od svih spornih primjera Svetu Geru. «Sveta Gera najviši je vrh sjeverozapadne hrvatske, odnosno žumberačkog masiva, 1.178 metara nad morem. U povijesti taj dio Lijepe naše nikada nije pripadao Sloveniji, što se može argumentirano, s vrlo čvrstim dokumentima i dokazati. Sigurni, nepobitni dokazi, kome je pripadao neki teritorij, mogu se naći na katastarskim planovima i zemljišnim knjigama. Tako za Svetu Geru, u katastarskom uredu Ozalj, nailazim na katastarski plan broj 3, katastarske općine Sekulići - koji je nastao prvom katastarskom izmjerom na ovim prostorima, davne 1861. Kod katastarske izmjere evidentira se posjedovno stanje zatečeno danom snimanja, što nepobitno dokazuje da je posjed bio isti ili sličan davno prije same izmjere. Parcelacija zemljišta, na navedenom planu ucrtana je 1969., izvršena je u svrhu „izvlaštenje“ (tada eksproprijaciju) 24. studenoga 1969. i od tada nije se na planu ništa mijenjalo, pak čak iz meni nepoznatih razloga, nisu ucrtani novoizgrađeni objekti. Izvlaštenje je obuhvatilo posjede i vlasništvo: Badovinac Janka iz Karlovca - Novaki 42; Badovinac Dragutina iz Dučića 6 -Radatović; Badovinac Marte iz Kesera kbr.7 - Radatović; Periz Janka iz Sošica 69 i Cvjetišić Drage iz Cvjetišića kbr 7 – Radatović - prilog br.1. Indikativno je da kao vlasnik zemljišta na samoj Geri, kao niti na susjednim česticama, nije naveden niti jedan Janez, što je u pograničnom pojasu prava rijetkost, jer lokalno stanovništvo u pravilu ima posjede s jedne i druge strane granice. I to posjedovno stanje vrlo je jak dokaz da je Sveta Gera oduvijek bila naš teritorij, i sve do njene okupacije Slovenija nikada nije polagala pravo na taj prekrasni dio Lijepe Naše».
Add a comment        
 

 
ĐapićPisali smo kako je HSP 30. rujna ove godine u svim gradovima i većim mjestima u Hrvatskoj pokrenuo potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o suspenziji Ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom, odnosno o prekidu suradnje s tim i takvim sudom. I ovog smo puta, kao i prošlog kad smo prvi put o ovoj temi pisali, nazvali sjedište HSP-a gdje nam je ljubazno priopćeno kako je do jučer peticiju potpisalo 296 tisuća ljudi, a tu je brojku isto tako na tiskovnoj konferenciji potvrdio i predsjednik stranke Anto Đapić, te kazao kako očekuje da će sakupiti svih 400 tisuća iako je, s obzirom da je vremenski rok od dva tjedna u kojem su potpisi trebali biti sakupljeni već prošao, njeno potpisivanje sada samo od moralnog značaja. HSP je vjerojatno kao stranka izvukao nekakvu korist od potpisivanja peticije budući da su mnogi hrvatski građani u današnje vrijeme već sretni kada se njihov angažman može zabilježiti kao moralni čin, bez ikakve stvarne mogućnosti da se bilo što stvarno u Hrvatskoj promijeni. S druge strane, svima je jasno da se imalo agresivnije krenulo u medije, primjerice s nekoliko plaćenih oglasa kojima bi se građane obavijestilo gdje se može potpisati peticija, potreban broj potpisa koji se kreće oko 440 tisuća sigurno bio sakupljen u roku.(mmb)
Add a comment        
 

 
SanaderHrvatska je, pobijedivši Češku u trećem krugu, odnosno već u drugom kad je svima pa i Češkoj postalo jasno da se radi o prevelikoj brojčanoj nadmoći – što je izazvalo i njeno povlačenje kandidature – sa 184 glasova podrške postala članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Time je osigurala mjesto u “svjetskoj vladi”, operativnom tijelu UN-a u čiji opis poslova spada rješavanje konflikata i kriza u svijetu, od 1. siječnja 2008. do kraja 2009. Samo primanje ne može se i ne smije okarakterizirati nikako drugačije nego kao veliki uspjeh hrvatske vanjske politike za koji je najzaslužnija Vlada RH, dok bi sve ostale kvalifikacije u tom smislu bile zlonamjerne i nepoštene. No, isto tako primjećujemo prema načinu na koji su shvaćena veza između Sanaderovog govora u Glavnoj skupštini o radu Haaškog suda i primanja Hrvatske u Vijeće sigurnosti koliko su prioriteti hrvatske političke elite pobrkani.(mmb)
Add a comment        
 

 
PeratovićU svega nekoliko dana u Hrvatskoj su se dogodila dva uhićenja, koja se izravno tiču slobode medija. U prvom se slučaju, o čemu je pisao Večernji list, radi o Damiru Fintiću, vlasniku portala 'vukovarac.net’, koji je osuđen na četiri mjeseca zatvora uvjetno na godinu dana, zbog članaka i komentara na internetskim stranicama uperenih protiv bivšeg gradonačelnika Vladimira Štengla i njegove supruge Dragice. Drugi slučaj tiče se novinara Željka Peratovića koji svoje tekstove, video snimke i dokumente već duže vrijeme objavljuje na svom blogu "45 lines", često s tematikom nezakonitosti, kriminala, ratnog zločina u Domovinskom ratu, profiterstva i rada tajnih službi. On je uhićen jer je navodno odao državnu tajnu. Bacili smo pogled na njegove internetske stranice ne bi li saznali o kakvoj se to tajni radi, i za početak primijetili da je zadnji članak objavljen s nedjelje na ponedjeljak, dakle dan prije nego što je uhićen.
Add a comment        
 

 
Nedjeljko MihanovićIz Hrvatskog slova donosimo zanimljiv komentar Nedjeljka Mihanovića u kojem se on osvrće na servilnost i tragikomičnost hrvatskog političkog vodstva i njegova vazalskog odnosa prema Haagu prije – i nakon presude vukovarskoj trojci. Autor naglašava kronični nedostatak državotvorne baze na kojoj se trebala temeljiti svaka suradnja s Međunarodnim sudom, a umjesto koje je politička elita u Hrvata ustrajno prezentirala samo i isključivo političku naivnost i kratkovidnost koja nije bila u stanju dokučiti zakulisnu igru koja se kuhala od strane svjetskih moćnika i konačno kulminirala rujanskim presudama. Mihanović konstatira kako je takav rezultat posljedica bahatog ignoriranja sveg onog na što su priznati hrvatski pravni i ini stručnjaci upozoravali da će se dogoditi. U tom smislu, spominje i djelovanje Hrvatskog kulturnog vijeća: «U nizu rasprava, koje su objavljene u tri zbornika pod nazivom: Haaški sud „Zajednički zločinački pothvat“ Što je to?, utvrđivano je kako se taj tribunal u svome prosudbeno-pravnom inžinjeringu deformirao profesionalno, politički i moralno. I dok su hrvatski pravni stručnjaci razobličavali smisao svih onih insinuacija, mračnih kombinacija, izvrnutih pravnih pojmova i obezglavljenih principa, sve one deformacije pravnog duha i morala, naši vladini krugovi su gluhonijemo ignorirali sav taj rad hrvatskih intelektualaca, sveučilišnih profesora, akademika, sudaca, pravnika, odvjetnika, književnika i novinara, okupljenih oko udruge Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je pokrenulo ove znanstvene skupove. I dok su ovi protagonisti prava i pravde govorili o Haagu i o haaškim Optužnicama otvoreno, argumentirano, oštroumno i dalekovidno, dotle su naša ministarstva, zaslijepljena svojim samodopadnim iluzijama kako se sve na međunarodnom sudištu u Haagu zbiva u granicama „pravde i zakonitosti“, mljela najsvakodnevnije banalnosti o potkopavanju hrvatskih intelektualaca koooperativnog rada Vlade s haaškim Tužiteljstvom. I tko nije vjerovao u logiku toga međunarodno-pravnog suda, bio je konzervativan, kolebljivac, eurofob i buntovnik».
Add a comment        
 

 

Kanadska vojskaPrenosimo vijest Hine sa suđenja hrvatskim generalima Mirku Norcu i Rasimu Ademiju o svjedočenju obavještajnog časnika Zlatka Rogulja, koji je u vrijeme akcije Medački džep bio načelnik obavještajnog odjela i pomoćnik načelnika u stožeru Zbornog područja Gospić. Rogulj tvrdi da u toj akciji "nije bilo ratnih zločina te da su sve informacije o ubojstvima civila došle od kanadskih pripadnika UNPROFOR-a i srpskih snaga koje su na taj način pravdale svoj poraz", a kao glavnog krivca za negativna izvješća Rogulj navodi zapovjednika kanadskog bataljuna pukovnika Nielsena, koji je kasnije "i pred svojim parlamentom iskonstruirao priču o sukobu s Hrvatskom vojskom, zbog čega je cijeli bataljun odlikovan". Posebno su zanimljiva, i za Hrvatsku tragična, zapažanja obavještajnog časnika Rogulja kako mu je neshvatljivo da Hrvatska nije reagirala niti kada su kanadski vojnici odlikovani zbog sukoba s HV-om, pa se, smatra, ne trebamo čuditi što nam za ulazak u Kanadu treba viza, te da je drugo, po Roguljevim riječima, "nebulozno" izvješće, bilo "popraćeno i negativnom medijskom kampanjom prvo inozemnih, a potom i domaćih medija". Uz ovu vijest podsjećamo na članak Anakes VII u kojem smo objavili prijevod ključnih točaka dokumenta o zbivanjima u Medačkom džepu koji je 1994. napisala stručna komisija UN-a. U njemu se bitka kanadske i hrvatske vojske ne spominje ni jednom riječju.(djl)

Add a comment        
Ned, 16-02-2020, 19:51:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.