Jakov SedlarIz Hrvatskog slova donosimo komentar u kojem se autor Mladen Pavković osvrnuo na život i rad jednog od najproduktivnijih hrvatskih filmskih redatelja, čiji je rad u Hrvatskoj sustavno osporavan od strane onih kojima smeta sve što na bilo koji način ima veze s hrvatskom državom i narodom i njihovim patnjama i stradanjima od daljnje povijesti do današnjih dana. "O Sedlaru ni njegove kolege uglavnom nemaju "visoko mišljenje", a kako bi i imali kad je za razliku od većine, aktualan, uspješan i – gledan. "Nitko ga ne voli", a svi hrle na njegove promocije! Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Možete li zamisliti koliko hrvatskih redatelja sanja da u nekom od njihovih filmova zaigra neko poznato svjetsko ime, poput Martina Sheena, proslavljenog američkog glumca, junaka kultne serije "Zapadno krilo"? Ili da mu film poput Alojzija Stepinca (zahvaljujući "Večernjem listu"), besplatno vidi desetine tisuća hrvatskih obitelji, koje su se još jednom podsjetile na dane "Brozove slave" i mučenički život i smrt blaženog Alojzija Stepinca. Sedlar u svojim kvalitetnim i dobrim filmovima uvijek surađuje s najboljima, pa je i to jedna od tajni njegova uspjeha, dok mu s druge pak strane žestoki hrvatski kritičari, koji preziru ne samo Serdara već i sve što je hrvatsko, ne mogu oprostiti uspjeh. Ali iz povijesti smo naučili da Hrvati ne opraštaju uspjeh, ne samo Sedlaru već i mnogim drugima, od športaša pa do znanstvenika i književnika. "
Add a comment        
 

 
Zagrebačko kazalište lutakaKao što smo bili i najavili na Portalu, u petak je u komornoj dvorani Zagrebačkoga kazališta lutaka održan skup sjećanja na hrvatskoga glumca i dragovoljca Domovinskog rata Svena Lastu. Na skupu su uz ine govorili kazališni redatelj i član Upravnog odbora Miroslav Međimorec, kazališni kritičari Igor Mrduljaš, Ivan Jindra i Boris B. Hrovat te glumci Pero Kvrgić i Marija Kohn.  Podsjećamo  kako su skup organizirali Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatsko slovo i Zagrebačko kazalište lutaka. Pokroviteljstvo je prihvatila i Hrvatska radio-televizija sudjelujući izborom ulomaka iz Lastinih TV-drama i snimljenih predstava te radio-drama.(Hina,mm)
Add a comment        
 

 
Ključ BrdovečkiIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar u kojem se Nenad Piskač osvrnuo na ironičnu okolnost da su se u Hrvatskoj masovna grobišta ljudi stradalih od komunista, ozbiljnije počela istraživati tek kad se za to javno zauzeo ni manje ni više nego HHO. Što se pak političke elite tiče, teško je za očekivati da će se ime diktatora Tita ukloniti iz imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova, ako im ni 840 masovnih stratištau Hrvatskoj za koje je neposredno ili posredno odgovoran do sad nisu bili dovoljan razlog da to učine. "Zato bi Hrvati, pomirbeno raspoloženi – kakvi doista i jesu, mogli prihvatiti sljedeću inicijativu: Ako je u današnjoj Republici Hrvatskoj dosad poznato 840 masovnih stratišta Titova jugoslavenskog komunističkog režima, onda kod svakoga od tih grobišta, u kojima opravdano pretpostavljamo da je najviše žrtava hrvatske nacionalnosti, treba postaviti jedan spomenik Josipu Brozu Titu, doživotnom predsjedniku Jugoslavije, predsjedniku Komunističke partije Jugoslavije i Saveza komunista Jugoslavije, doživotnom i prekoživotnom maršalu, trostrukom narodnom heroju, vođi pokreta nesvrstanih i ljubičici bijeloj. U tom pogledu za očekivati je da će Milan Bandić raspisati natječaj za idejno rješenje spomenika Titu, kao predsjedniku, na više od 40 zagrebačkih mu stratišta. Pobijedi li ga Jasen Mesić, natječaj i dalje ostaje otvoren."
Add a comment        
 

 
Koncert u CiboniSigurno veseli što je treći po redu koncert "Uskrs u Ciboni" u hrvatskim medijima ove godine dobio tretman kakve ovakve manifestacije zaslužuju. Podsjećamo, sada već tradicionalne Uskršnje koncerte u Ciboni suorganizira Gospićko-senjska biskupija kako bi se prikupila sredstva za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, projekt kojeg vodi član Upravnog odbora HKV-a, gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Osim što je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta, Hrvatska radio televizija je također u petak uživo prenosila koncert na svom Drugom programu. Nastupili su pjevači Jacques Houdek, Krunoslav Kićo Slabinac, Maja Šuput, Dražen Žanko, Mladen Grdović, Ivanka Boljkovac, Marko Petrović Thompson, Klapa Kampanel uz pratnju zbora "Baščina" i Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem Siniše Leopolda, dok je voditelj programa bio Branko Uvodić. U nastavku donosimo podrobniji Ikin izvještaj.(mm)
Add a comment        
 

 
HKD Napredak MostarDonosimo priopćenje za javnost koje je u ime HKD-a Napredak iz Mostara napisao prof.dr. Andrija Nikić, a vezano uz obnavljanje džamija u zapadnom dijelu Mostara. "Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, koje se, osim drugoga, brine za zaštitu hrvatskih i katoličkih kulturnih spomenika, upozoravao sam javnost i mjerodavne ustanove na muslimansko rušenje katoličkih i franjevačkih svetih gradnja u Mostaru, u Hercegovini i Bosni, i gradnju džamija na njima. Pisao sam i Zavodu za zaštitu spomenika kulture Županije Hercegovačko-neretvanske u Mostaru, sa zamolbom za arheološko iskapanje temeljâ zdanja na Pijesku u Mostaru. Pisani odgovor još nisam dobio. Nakon što sam vidio da se užurbano radi na ponovnoj gradnji spomenute džamije, pisao sam im ponovno, 11. travnja ove godine, i dobio odgovor da je ponovna gradnja spomenute džamije izuzeta od njihove mjerodavnosti. Za ‘utjehu’, preporučili su mi javiti se Povjerenstvu za zaštitu nacionalnih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Napisao sam i poslao dopis mjerodavnomu Povjerestvu u Sarajevo."
Add a comment        
 

 
Uravnotežimo seHrvatska radiotelevizija, kako na oba televizijska programa, tako i na programima Hrvatskog radija već danima emitira promidžbeni spot Ureda za ravnopravnost spolova „Uravnotežimo se!“. U spotu se apelira na građane Republike Hrvatske da osiguraju zakonsku obvezu o zastupljenosti žena na izbornim listama za predstojeće lokalne izbore. Dakle, vladina organizacija, Ureda za ravnopravnost spolova, apelira na građane da poštuju zakon, koji je posve jasan glede zastupljenosti žena na izbornim listama. Ovo je samo još jedan primjer posvemašnjeg nereda koji vlada u državnoj upravi i razbacivanja državnog novca, što nikada nije dobro, a posebice ne u današnjim uvjetima gospodarske krize. A ovaj primjer pokazuje i još nešto, naime, kako se prilikom donošenja zakona u Republici Hrvatskoj ostavljaju otvorena vrata za kršenje tog istog zakona. (djl)
Add a comment        
 

 

prof. dr. Miroslav TuđmanPrenosimo iz "Novog lista" vrlo dinamičan razgovor s predsjedničkim kandidatom prof. dr. Miroslavom Tuđmanom u kojem je puno toga rečeno. Dinamičnosti razgovora doprinjeo je i novinar "Novog lista", kojem je trebalo objašnjavati i neke osnove iz područja nacionalnih interesa. Po našim procjenama to je kandidatu Tuđmanu u potpunosti uspjelo, što je važno budući da se stalno nailazi na slična medijska "nerazumijevanja". U ovom uvodu izdvajamo dio razgovora u kojem se objašnjavaju uzroci današnjih problema u svezi sa slovenskom blokadom hrvatskih pregovora s Europskom unijom: "Hrvatska je samo radila ustupke. Sada se pokazuje koliko je pogrešno bilo i što se i ZERP nije primjenio. Sve zemlje su prije ulaska u EU potpisale da će bilateralne sporove rješavati pred Međunarodnim sudom u Haagu a sada to odjednom ne vrijedi za Hrvatsku. To je zato što je hrvatska politika pristajala na dvostruke kriterije, to nas je dovelo u ovakvu situaciju...  Nismo se imali hrabrosti ponašati u skladu s međunarodnim pravom, toliko smo puta popustili pa se i sada očekuje da to učinimo. To je taj hrvatski kolonijalni mentalitet.".(mm)

Add a comment        
 

 
braniteljiU Hrvatskom slovu Nenad Piskač piše o oklnostima u kojima su građani Hrvatske, posebice hrvatski branitelji dočekali ovogodišnji Uskrs. Pa iako je Hrvatska prije nekoliko dana službeno postala članicom NATO-a postavlja se pitanje je li bi tome bilo tako da je 1990. Račanova opcija osvojila vlast ili da nije bilo branitelja koji su se žrtvovali za domovinu. No za razliku od branitelja koji su u hrvatskom društvu danas svedeni na puki broj i statistiku, što se Račana tiče nikoga ne bi previše začudilo da uskoro dobije svoj trg ili ulicu, baš poput mnogih drugih političkih "zaslužnika" prije njega. "Jedan od 1.444 zagrepčana diljem Domovine poginulih, nestalih i umrlih branitelja, pronašao se u velebnom petoknjižju Gordane Turić – U viteza krunica. Ivica Drmić. Moj susjed iz zagrebačke Dubrave. Vršnjak iz Osnovne škole Ivan Mažuranić. Susjedni D razrad. Vitak. Košćat. Vrlo dobar nogometaš. Nitko nikada za njega ne bi rekao da će postati vojnik. Ali, kad Domovina zove... Poginuo na Maslenici, javila mi mati prije sad već puno godina. Grob mu je na Miroševcu. Križ i hrvatski grb. Od grobova poginulih hrvatskih branitelja do ulaska u NATO put je koji se koristio i za programirani zaborav. I kao što to u povijesti Hrvata često puta biva, da sve skupa ne ode niz vjetar pobrinu se pojedinci. Samozatajna Gordana Turić svojim djelom ljubavi, istinskom uskrsnom čestitkom, nehoteći opalila je težak šamar hrvatskim ustanovama, i – budimo iskreni – politici oduzimanja pa potom vraćanja „dostojanstva hrvatskim braniteljima“.(N.Piskač)
Add a comment        
 

 
Mesić i SanaderU Uskršnjem broju Glasa Koncila uredničkim komentarom Ivan Miklenić vrlo se otvoreno  i jasno posvetio stanju u kojem se danas našla Hrvatska. Na početku komentara autor se osvrće na hrvatsko primanje u NATO, što je "definitivni izlazak Hrvatske iz umjetnih državnih tvorevina 20. stoljeća". Time su ujedno poražene "skrivene ideološko-političke snage, koje ne samo da se nisu mirile s opstankom samostalne hrvatske države već su je i više ili manje suptilno potkapale". U komentaru se kaže kako je sada došlo vrijeme za unutarnji preustroj Domovine, u skladu s trajnim legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim ciljevima. Pri tome je autor vrlo oštar, uspoređujući s veleizdajom mnoge načine kojima se vlada, odnosno pristupa nacionalnim vrijednostima, od afera s menadžerskim kreditima, preko davanja povlastica za stranačku poslušnost, sve do toleriranja upropaštavanja mladih ljudi. Sve  ovo rezultiralo je raskidom između tzv. političkih elita i najzdravije jezgre hrvatskoga naroda. "Odmak od usmjerenja koja pružaju hrvatski nacionalni ciljevi odraz je ili (ne)svjesnog lutanja ili nedopustivo teške zloporabe koja bi se mogla izjednačiti s nacionalnom veleizdajom", piše Miklenić, zaključujući: "za Hrvatsku, koja je osigurala opstojnost, nastupio je sudbinski važan čas unutarnjeg »pometanja« i sređivanja koji se ne smije prokockati".(mm)
Add a comment        
Čet, 24-09-2020, 00:14:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.