PusićIz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o dalekovidnim idejama dr. Franje Tuđmana koji je svojevremeno itekako predvidio retrogradne zamisli povratka prema "jugozajednici" kakve danas svesrdno zagovaraju primjerice Vesna i Zoran Pusić."Da sestra Vesna ne uđe u protuustavno stanje, pobrinuo se brat Zoran Pusić. Kako javlja Slobodna Dalmacija 4. prosinca, odlučio je krenuti u napad na "Tuđmanovu tvrđavu" – članak 141. Pucanj u Ustav izgleda ovako: "Hrvatskoj se mora dopustiti udruživanje u saveze i s bivšim jugoslavenskim republikama – zahtjev je Građanske udruge za ljudska prava koji je poslan Ustavnome sudu, kao i saborskim zastupnicima koji će uskoro raspravljati o promjenama Ustava RH". "Autori hrvatskog Ustava imali su, dakako, u vidu Miloševićevu Srbiju, od koje se naša zemlja htjela jasno distancirati i zaštititi. Ali, to ne znači da će Srbija zauvijek izgledati kao u Miloševićevo vrijeme, ona već sada nije takva − kaže Pusić, uz komentar da je tu riječ o ograničavanju prava na udruživanje s nekom zemljom iz etničkih razloga, što je nedopustivo".

Add a comment        
 

 

Josip BozanićSa svete mise povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana donosimo homiliju kardinala Josipa Bozanića. "Mi ponizno promatramo nama darovan hod u vremenu, a kršćanska odgovornost prema istini nas obvezuje da ne previdimo dobro. To je dio našega proročkoga poslanja danas. Možemo odvagivati pojedine postupke i odluke političke naravi u svjetlu vjere; možemo imati različita mišljenja o njima, ali ne smijemo zanijekati dobro. Sjećamo se dobro, a neki bi nam htjeli izbrisati to sjećanje te se posebno trude u mlade usaditi neku novu simpatičnost slike govoreći o razdoblju komunizma u našoj Domovini. Da tomu nije tako dovoljno svjedoči spomen na vrijeme početka demokratskih promjena kada je istina iz šapta tamnica i straha komunističkog totalitarizma prelazila u javni govor. Dovoljno je sjetiti se drhtaja slobode nakon desetljeća tjeskobe. I u tome se ozračju ne može previdjeti pokojni Predsjednik."

Add a comment        
 

 

Ustav RHU ovim predizbornim vremenima pomalo su u drugi plan pali prijedlozi Vlade RH o ustavnim promjenama. Međutim, ima li se u vidu opsežnost pojedinih zahvata u temeljni dokument na kojem počiva ustroj Republike Hrvatske jasno je kako je ova tema od osobite važnosti. Više svjetla na ustavne promjene baca opširan razgovor iz prošlog broja Glasa Koncila s odvjetnikom Hrvoje Bićanićem, kojeg ovdje prenosimo u cijelosti. Iako se ustavne promjene, kao mnogošto drugoga što su vladajuće strukture poduzele posljednjih godina, opravdavaju prilagodbama ulasku Hrvatske u Europsku uniju, već po ovom pitanju dobivamo drugačiji odgovor. Tako Bićanić na pitanje " Jesu li predložene ustavne promjene uopće potrebne da bi Hrvatska ušla u Europsku Uniju?" jasno odgovara: " Po mojem dubokom mišljenju, nisu. Da je tome tako, istaknuo bih nekoliko činjenica. Europska Unija ne postavlja pred zemlje kandidatkinje nikakve zahtjeve u vezi s njihovim ustavnim uređenjem".

Add a comment        
 

 

Gotovina, Čermak, MarkačDok ovo pišem, podružnica britanske obavještajne službe u Hrvatskoj - Jutarnji list – izvještava da su domovi sedmorice časnika Hrvatskih oružanih snaga napadnuti od strane pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova. Tražeći topničke dnevnike iz operacije "Oluja", topničke dnevnike koji ne postoje, hrvatska je policija učinila invaziju na privatnost i domove umirovljenih hrvatskih časnika osumnjičenih za "skrivanje" famoznih dnevnika koji, još jednom, ne postoje. Nikada u zabilježenoj povijesti nije vlada države koja se smatra nezavisnom naredila svom Ministarstvu unutrašnjih poslova da ispuni zahtjev politiziranog Suda za ratne zločine. Hrvatska je, međutim, iznimka koja potvrđuje pravilo. Hrvatska je, uostalom, s pravom poznata kao država presedana.(F.Budimlic)

Add a comment        
 

 

HRTObjavljujemo pismo s više od 200 potpisa upućeno HRT-u u kojem se još jednom traži od te kuće da se drži svoje zakonom propisane uloge, a to je objektivno izvještavanje javnosti, kao i promicanje nacionalnih vrijednosti. "Uvjereni smo da naše pismo u sadržajnom smislu ima potporu ne samo nas potpisnika (a potpisali smo i nedavno pismo sličnoga sadržaja) nego i velikog dijela naroda koji sa zaprepaštenjem promatra drsko vrijeđanje najdubljih hrvatskih osjećaja, koje već predugo traje bez ikakvih sankcija odnosno posljedica po one koji to čine. I, umjesto da se postavi pitanje čudne i problematične djelatnosti jednog Stankovića ili Latina na HRT-u, postavlja se problem Hloverke Novak-Srzić, a u tu prozirnu hajku ukljućuje se javno, ništa manje nego i jedan predsjednički kandidat (Josipović), što je skandal nezabilježen u svijetu demokracije. Ovo je slučaj koji ukazuje da je demokracija u Hrvatskoj ozbiljno ugrožena. Upozoravamo stoga članove Programskog vijeća da stanu u obranu krvlju stečene demokracije koja, nažalost, upravo na HRT-u pokazuje dramatične oblike ugroženosti."

Add a comment        
 

 

Skup HDZ-aJutros je Hrvatsku probudila vijest o još jednoj haaškoj farsi u režiji Haaškog tužiteljstva i hrvatske Vlade. Naime, u sklopu navodne potrage za topničkim dnevnicima, policija je pretresla stanove 8 osoba, bivših djelatnika HV-a i MORH-a. U akciji je čak sudjelovala interventna policija naoružana dugim cijevima, što samo po sebi predstavlja prvorazredni skandal. Jedna od privedenih osoba je bila i Marin Ivanović, odvjetnik u hrvatskom dijelu tima obrane Ante Gotovine. Zbog toga je voditelj braniteljskog tima generala Gotovine, Luka Mišetić, glavnom sucu u postupku “Gotovina i ostali” Nizozemcu Alphonsu Orieu poslao oštar podnesak te zatražio zaštitu odvjetničkog kodeksa kojim se jamči nepovredivost članovima obrane, i zaprijetio štrajkom cijeloga odvjetničkog tima. U nastavku donosimo priopćenja HSP-a dr. Ante Starčević i nezavisnog kandidata na predsjedničkim izborima prof. dr. Miroslava Tuđmana u svezi ovih zbivanja, primjećujući da ovo što se trenutno događa s haaškim suđenjiva nema više dodirnih točaka sa zdravim razumom.(mm)

Add a comment        
 

 

MađarskaIz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s dr. Franjom Pajrićem, jednim od istaknutijih Hrvata iz Mađarske. Živi u Koljnofu, nedaleko Šoprona. Član je Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, a u razgovoru govori o aktualnim prilikama u kojima žive tamošnji Hrvati… "Kao krovna civilna udruga svih Hrvata u Mađarskoj bio bi Savez Hrvata u Mađarskoj, koji nažalost već dugo godina ne funkcionira kako bi trebalo i ne zauzima njemu dostojno mjesto među našim Hrvatima. No, međutim, taj Savez ima svake 4 godine jednu važnu funkciju prilikom postavljanja biračkih lista za manjinske izbore, pa se svake 4 godine njegova važnost naglo povećava. Savez je inače, među ostalim, i suvlasnik izdavačke kuće Croatica. Nažalost, zbog loše ekonomske situacije civilno društvo općenito ne funkcionira u Mađarskoj kako bi to svi mi željeli, a s druge strane uzrok manjem aktivitetu su i manjinske samouprave. To su politička tijela formirana 1994. godine i svakih se 4 godine prilikom lokalnih izbora ponovo biraju. "

Add a comment        
 

 

prosjakIz Hrvatskog slova donosimo komentar Elie Patricie Pekica-Pagon koja povlači svojevrsnu paralelu između načina na koji funkcioniraju hrvatski beskućnici ili "žicari" i određeni dio hrvatske političke "elite". "Bila Jožina životna priča istinita ili ne, očito je da smo stigli do toga da ulični žicari više nego ikada prije, danas mirne prolaznike stalno uznemiravaju i love u svoje zamke svim raspoloživim metodama. Sudeći po njihovim čestim medijskim nastupima (love se samo male ribice), mogli bismo zaključiti da je geslo sitnih lopova prestalo biti: Zdrpi i zbriši. Sada njihov slogan glasi: Zdrpi i nasmij se kameri koja te snima kako bi sutra osvanuo na naslovnicama dnevnog i revijalnog tiska, postao slavan, a možda, ako si sretne ruke, i dobio za nagradu nekoliko godina lagodnog zatvorskog života. Otimačina se vrši i s vrha i s dna piramide, svi topovi i sva artiljerija usmjereni su na nedužne i svima nešto dužne potrošače sa sve manjom potrošačkom moći, pa se svi oni ljudi od kojih se još uvijek ima što oteti, s pravom pitaju: „Je li ovo doista društvo snova?“"

Add a comment        
 

 

Mate GranićIz Večernjeg lista prenosimo komentar Davora Ivankovića u kojem piše o kontinuitetu britanske politike koja se sustavno trudi slabiti hrvatske pozicije odričući hrvatskoj državi pravo na njen teritorij. Ta praksa za vrijeme vladavine dr. Franje Tuđmana nije imala previše uspjeha jer je Tuđman uspio izboriti priznanje Hrvatske i njenih granica i to za vrijeme najžešćih ratnih sukoba. Puno više uspjeha Britanci su sličnim ucjenama polučili s političkim "elitama" od 2000. na dalje, a kako to zapravo danas izgleda najbolje svjedoči najaktualniji primjer potpisivanja arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. "Granić se sjeća te situacije i navodi kako je Hrvatska odbila ovakve britanske ponude. Prijedlog Britanaca, usklađen sa Slobodanom Miloševićem, bio je da se teritorij Baranje i istočne Slavonije proglasi kondominijem, dakle teritorijem pod zajedničkom upravom RH i Srbije. Ili da se teritorij podijeli tako da RH dade Baranju Srbiji, a onda može zadržati prostor istočne Slavonije. Također treba izići u susret strategijskim interesima bosanskih Srba i dati im pojas teritorija u širini od 20 kilometara, jugoistočno od Županje, kako bi dobili “ojačani” koridor do Beograda. Zauzvrat, RH bi dobila pojas teritorija sjeverno do Dubrovnika, kako bi ojačala svoje zaleđe. No, opet zauzvrat, RH bi se trebala odreći Prevlake i teritorija do Molunta. Tako bi Crnoj Gori pripala Prevlaka, a BiH Srbi bi dobili svoj uski koridor na Jadran. Hrvatska je diplomacija odbila te prijedloge. Američka politika čvrsto je stala iza hrvatske akcije i plana da se vojnim pobjedama, nad pobunjenim Srbima u RH, potom i nad BiH Srbima dođe do prestanka rata."

Add a comment        
Sri, 21-04-2021, 13:45:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.