Zorislav Antun PetrovićKako tvrdi Henrik Bendrixen, zamjenik šefa deska za Hrvatsku - prema nalazima Transparency Internacionala, korupcija je u ovoj zemlji veliki problem. Iz Glasa Slavonije prenosimo razgovor s Zorislavom Antunom Petrovićem o djelovanju same organizacije te o tome koliko su njihove procjene o veličini udjela korupcije u društvu objektivne. Petrović konstatira kako je ovaj problem između ostalog posljedica i nedostatka političke volje za rješavanjem. Također se osvrnuo na činjenicu da premijer Sanader u govoru kojim je njegova stranka započela predizbornu kampanju u Slavonskom Brodu, korupciju uopće nije ni spomenuo: "To je znak da Sanader borbu protiv korupcije na smatra prioritetom te da smatra da u Hrvatskoj ima dovoljno ljudi koji se slažu s tim".

Add a comment        
 

 

Mesić na VelesajmuS portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar govora predsjednika RH Stipe Mesića na temu hrvatskog ekonomskog trenutka, održanog prigodom otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma. "Što je to dakle rekao Stipe Mesić? rekao je da Hrvatska nema svoju ekonomsku politiku, ekonomski plan, da je beskrajno zadužena. A što je na to odgovorio Sanader? Da brojevi govore sami za sebe, da je nezaposlenost pala na 10%, da je ovogodišnji ekonomski rast 7% i da se smanjio ukupni državni dug. Za oba broja čujemo prvi put, a dug se smanjio ne zato što je država počela štedjeti, već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države" - napisao je autor te u daljnjem tekstu konstatirao, da se cjelokupna ekonomska politika ove države na žalost svodi na tri osnovna parametra: "Kad su izbori, što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili, te što će reći Bruxelles".

Add a comment        
 

 
Sanader i JanšaKako je u petak priopćeno iz Janšina kabineta, danas bi trebao biti održan sastanak slovenskog premijera s predsjednicima parlamentarnih stranaka, glede rješavanja aktualnih spornih pitanja s Hrvatskom. Nakon postizanja načelnog dogovora krajem kolovoza na Bledu da nadležno arbitražno tijelo bude Međunarodni sud pravde u Den Haagu, idući bi korak za obje države trebao biti formiranje mješovitih komisija koje bi utvrdile okvir prepuštanja trećem, čemu bi prethodile odluke hrvatskog i slovenskog parlamenta. Parlamenti bi pritom također mogli odlučiti da će se odluka međunarodnog suda smatrati obvezujućom, što - kako se o tom pitanju ranije očitovao hrvatski akademik i profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf - nije ni potrebno, jer u slučaju takvog nepoštivanja druga strana može zatražiti intervenciju Vijeća sigurnosti UN-a. Kako bi se spomenute komisije trebale usuglasiti oko okvira samog predmeta spora nameće se sumnja da će do istog, na brz i učinkovit način u skorije vrijeme zaista i doći. Naime, za pretpostaviti je da ni ovog, kao ni mnogo puta do sad, stvari neće teći sasvim glatko.(mmb)
Add a comment        
 

 

Mitja FerencIz Glasa Koncila prenosimo razgovor s dr. Mitjom Ferencom, 47-godišnjim doktorom povijesnih znanosti, članom Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja tajnih grobnica. Riječ je o docentu Filozofskog fakulteta u Ljubljani, autoru nekoliko monografija - izmađu ostalog, za Hrvatsku svakako od svih njih najvažnije knjige "Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji". Dr. Ferenc smatra da se u Sloveniji nalazi najmanje 125 grobnica u kojima leže pripadnici hrvatskog naroda, žrtava Drugog svijetskog rata. "Veća hrvatska groblja su protutenkovski rov u Mostecu, pet groblja u Crngrobu, Žančani, Jevnik, Lancovo, Hafnarjev greben, groblja u Celju itd". Vezano uz, u kolovozu otkopan protutenkovski rov u Teznom, Ferenc je kazao sljedeće: "Dio rova u širini 70 metara otkopan je još 1999. godine za potrebe izgradnje autoputa, iskopano je 1179 kostiju. Groblje se nalazi na tri različite lokacije u dužinu 950 metara. Posmrtni ostaci leže u dubini 1.5 metara, širina zasutog rova je između 3-4 metra. Ondje leži otprilike 15000 žrtava". U nastavku razgovora Ferenc je napomenuo kako bi im od velike pomoći bila uspostava kvalitetne suradnje s hrvatskim znanstvenicima. Što se tiče suradnje na državnoj razini, sporazum o uređenju hrvatskih groblja u Republici Sloveniji hrvatskoj je Vladi predložen još 2003. godine, ali odaziva do današnjeg dana - nema.(mmb)

Add a comment        
 

 

GaženjeIz novog broja Glasa Koncila od 16. rujna 2007. prenosimo komentar Ivana Miklenića o istini, bolje reći o gaženju istine u Europi i svijetu, te o posljedicama takvog zanemarivanja i izvrtanja temeljnih vrijednosti. Autor posebice komentira dva slučaja. Prvi je napad i agresija SAD na Irak uz zaobilaženje Ujedinjenih naroda, za čiji su povod poslužili lažni izvještaji o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje. Drugi se slučaj izravno tiče Hrvatske, a radi se o nedavno izašloj knjizi "Mir i kazna" novinarke Florence Hartmann, donedavne glasnogovornice haškoga tužiteljstva, u kojoj tvrdi kako su SAD, Velika Britanija i Francuska po odlukama svoga političkog vrha spriječile privođenje haškoj pravdi Karadžića i Mladića. Srž posljedica takvog poigravanja s istinom i pravdom za Hrvatsku može se sažeti u autorovom navodu: "U velikim zemljama, pa i članicama EU-a, i kad se gaze univerzalne vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne ostaje gotovo ništa."(djl)

Add a comment        
 

 
Naouržanje zrakoplovaŽivimo u vremenu u kojem se velika pažnja posvećuje zaštiti okoliša na svim razinama, a u tu svrhu osnovane su i mnoge međunarodne organizacije. Čini se da i Rusija prati svjetske standarde po tom pitanju te ih se trudi primijeniti, između ostalog, i u svojim industrijskim pogonima za teško naoružanje. Pa je tako, 'ekološki osviještena', proizvela najjaču «vakuumsku bombu koja ne kontaminira okoliš»! Za svaku pohvalu. Bomba ima učinkovitost sličnu manjim nuklearnim bombama te ubija razarajući pluća svih onih koji se nalaze u dometu njezine eksplozije. Bez ikakve radiološke kontaminacije. No, ne brine samo ruska vlada o dobrobiti života na Zemlji. Sjedinjene Američke Države okupirale su Irak kako bi zaustavile vojni program proizvodnje oružja za masovno uništenje Sadama Huseina. Nažalost, to ovoj velikoj sili nije uspjelo jer spomenuti program nije postojao. Ipak, osvajači su se snašli - Irak ima naftu. Ona se sada ubrzano, da ne bi zagadila Irak u kojem se trenutno razvijaju demokratski standardi, izvozi i uništava diljem planeta pomoću posebnih strojeva - automobila. (zdk)
Add a comment        
 

 
Križni putNenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)
Add a comment        
 

 
Marijan MajsenJutarnji list objavio je šokantnu vijest o branitelju Marijanu Majsenu iz Darde koji je sudskom odlukom izbačen iz vlastitog stana te mora iseliti do 25. rujna 2007., jer je «smetao tužiteljicu u mirnom posjedu i bespravno se uselio». To što je tužiteljica, stanovita Vesna Polak, bespravno uselila u stan Marijana Majsena još 1991. godine, u ovom sudskom postupku nije se pokazalo kao bitnom činjenicom. Kao ni to da je iz istog 2000. iselila u Srbiju nakon čega je Ured za prognanike rješenjem odobrio Marijanu Majsenu useljenje u, još jednom naglašavamo,- vlastiti stan! Ako još k tomu dodamo kako je za stan dobio i darovnicu od predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa cijela ionako nelogična priča postaje još apsurdnijom transparentno prikazujući način na koji funkcionira pravna država, a koja se u ovom slučaju nikako ne čini takvom. Za primijetiti je i kako se nepravilnosti sustava nekako vrlo često lome upravo preko leđa onih koji su se za njega borili.(zdk)
Add a comment        
 

 
Milan Orozen AdamičNa 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."
Add a comment        
Sri, 27-05-2020, 15:11:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.