BurzaŠto se zapravo događa na hrvatskoj burzi, pitanje je koje je ovih dana u Lijepoj Našoj jedno od najaktualnijih, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica koliki se postotak građana prije nekog vremena odlučio (i preko svojih mogućnosti) za kupnju dionica. Tako mediji pišu kako je u posljednja tri mjeseca potres na burzi progutao 100 milijardi kuna, a cijena dionica pala je 40 posto. Istodobno, tvrtke na temelju kojih se utvrđuje Crobex u ta tri mjeseca ne bilježe gubitke, već rast dobiti od 20 do 50 posto. U tom će inženjeringu najviše stradati 100.000 malih ulagača koji su se, među ostalim, zahvaljujući i reklamnim kampanjama, uključili u tržište kapitala. Ekonomisti općenito vjeruju da isti čimbenici potiču i ekspanzije i kontrakcije, no dok je faza gospodarskog rasta nešto posve drugo, strah - a to je ono što je nastupilo sada - daleko je učinkovitija sila od euforije. Ako te teze pretočimo u problematiku pada Crobexa, to bi značilo da je stanje na burzi isključivo odraz povjerenja koje investitori gaje prema vrijednosnim papirima i drugim investicijama. Gubitak tog povjerenja uzrokuje padove i to ništa ne može zaustaviti, dok investitori kao cjelina odluče ponovno vjerovati. No, je li tome baš tako ili se u cijelu priču uplela doza financijskoga inženjeringa, kako tvrde mnogi financijski stručnjaci u Hrvatskoj?(mmb)
Add a comment        
 

 
BleiburgJučer je među nekim istaknutim pripadnicima tzv. hrvatske političke ljevice zavladala panika. Nemir u njihovim redovima prouzročila je za sve njih (a i za nas) iznenađujuća odluka predsjedništva Sabora koje je prihvatilo pokroviteljstvo nad obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga i za troškove organizacije odobrilo iznos od 500 tisuća kuna, dok je za iste svrhe spomen-domu Jasenovac dodijeljeno ove godine pet puta manje. A ako ćemo biti optimistični, možda je pokroviteljstvo Sabora nad obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga prva naznaka da se unutar vladajućeg HDZ-a zaključilo kako je došlo vrijeme rasvjetljavanja povijesnih zbivanja. Jasno je kako samo iz Hrvatske može poteći inicijativa kojom bi se stalo na kraj s lažima o Hrvatima kao fašističkom i genocidnom narodu i jugoslavenskom komunističkom pokretu kao pokretu koji je dao najbolje rješenje za reguliranje odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. No, za to jedno pokroviteljstvo ne će biti ni približno dosta, već treba biti nastavljeno punim angažmanom države oko ovih vrlo važnih pitanja.(mmb)
Add a comment        
 

 
Mira GruborNa sudskom procesu protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača jučer je «svjedočila» dotična Mira Grubor, laborantica u kninskoj gradskoj bolnici za vrijeme trajanja Oluje. Njen je iskaz vrvio tolikom količinom laži i nebuloza, da na kraju ni sucu Oriu vjerojatno nije bilo previše jasno «što je pjesnik htio reći». No, uspješno raskrinkavanje svake pojedine svjedokinjine izmišljotine ponovno se mora pripisati odvjetničkom timu obrane, koji od samoga početka procesa pokazuje zavidnu razinu znanja, truda i zalaganja u namjeri da se dokaže prava istina. No, to nam u ovome slučaju nikako ne bi smjelo biti dovoljno. Jer, dotična Mira Grubor danas radi ni manje ni više nego kao policajac na Novom Zelandu, stoga bi nadležna tijela svakako trebala ozbiljno porazmisliti o mogućnosti da se protiv nje pokrene postupak za davanje lažnog iskaza, jer je upravo rijetkost da predstavnik policije tako beskrupulozno laže pred sudom.(mmb)
Add a comment        
 

 
HNDKako stvari stoje, Hrvatsko nas novinarsko društvo ove godine ne će počastiti izborom laureata za najbolji novinarski rad u 2007. godini. Kako izvještavaju mediji, ove je godine za tu «prestižnu» nagradu bilo nominirano svega dvoje kandidata što je također činjenica iz koje bi se dalo izvući puno zaključaka o načinu na koji HND gleda na hrvatsko novinarstvo danas. A ako se u obzir uzme i podatak da je najboljim novinarom za 2006. godinu proglašen HRT-ov perspektivni kadar Mislav Bago, možda bismo HND-u na ovakvom razvoju događaja trebali biti i zahvalni. Jer dotični je Bago sve samo ne neutralan i nepristran novinar, što se uostalom najbolje vidjelo i za vrijeme emisije o rezultatima prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, koju je odradio s tolikom količinom očite pristranosti, da je vjerojatno i njegovim političkim istomišljenicima u određenim trenucima trebalo biti neugodno. A ove je godine uz dugogodišnju kolumnisticu Večernjeg lista Deanu Knežević, bio nominiran i Drago Hedl (Feral Tribune), koji je na kraju od kandidature ipak odustao, jer eto smatra kako se baš što se bar novinarskoga rada tiče u 2007. godini i nije imao čime pohvaliti. Mi odlazimo i korak dalje i postavljamo pitanje, čime se to Hedl i proteklih godina mogao pohvaliti, osim naravno tendencioznim pisanjem i govorom mržnje, kao i angažmanu oko sudskog procesa za koji još ne postoji pravomoćna presuda. (mmb)
Add a comment        
 

 
RHIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se osvrnuo na trenutno postojeće četiri linije zapovjedanja koje egzistiraju u Hrvatskoj: tu je hrvatska linija, zatim paralelna jugoslavenska, haaška i najnovija koja je formirana nedavno kada je hrvatska uz Albaniju dobila pozivnicu za ulazak u NATO. Izdvajamo: "Četvrta, natovska crta zapovijedanja tek se formira. Mogli bismo reći kako je i glede zapovijedanja „stanje složeno“. Ako je suditi po dosadašnjem tijeku hrvatske „tranzicije“ mogla bi nam se dogoditi loša „asimetrična koalicija“ četiri crta zapovijedanja, skrojena po modelu: četiri minus jedan. U koaliciju bi, dakle, ušle sve četiri crte zapovijedanja, koje će potom zaključiti da ona prva crta zapovijedanja više ne postoji (osim u neizbježnom prigodničarenju u povodu obljetnica iz dana ponosa i slave), i proglasiti će, ispod stola, dakako, savez triju crta zapovijedanja. Prvu su jugoslavenska i haaška crta zapovijedanja locirali, uhitili i spremili u ropotarnicu. Hoće li pod svoju kapu staviti i četvrtu? Između jugoslavenske, haaške i natovske u nastajanju, najprihvatljivija je buduća natovska, ali samo u koaliciji s hrvatskom".
Add a comment        
 

 
JorasTridesetak članova slovenske udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" koju vodi predsjednik Slovenske nacionalne alijanse (SNZ) Marjan Podobnik prosvjedovalo je ispred hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani, noseći slovensku zastavu i transparent "Joško Joras nije čudak nego junak". Prosvjednici su od slovenske vlade zatražili da ne pristane na arbitražu o graničnim pitanjima s Hrvatskom, o čemu su se još lani na Bledu načelno dogovorili premijeri Janez Janša i Ivo Sanader. Podobnikova udruga ne slaže se s granicom na rijeci Dragonji, a njezin je član kontroverzni Joško Joras kojega je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nedavno apostrofirao kao "čudaka" koji možda diktira ponašanje slovenske politike kad se radi o graničnim pitanjima. Podobnikova udruga najavila je da će u četvrtak prosvjedovati i ispred slovenskog parlamenta, u vrijeme kad bi parlamentarni odbor za vanjsku politiku prema najavama trebao raspravljati o otvorenim pitanjima s Hrvatskom. Da se bolje razumije kontekst cijele situacije vrijedi podsjetiti da ovo nije "soliranje" nekog "zavoda" jer ih je pred medijima posjetio i državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova i dao im podršku. Ukratko, oni govore ono što većina Slovenaca (prema istraživanjima) i misli i zato zaslužuju pažnju.(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanja JovanovićSjajne vijesti dolaze sa Svjetskog prvenstva u plivanju u kratkim bazenima koje se održava u Manchesteru. Nakon Duje Draganje, koji je u petak osvojio zlatnu medalju na 50 metara slobodno, postavivši usput i svjetski rekord, to je isto, dakle, zlatnu medalju i svjetski rekord, postigla i mlada Dubrovkinja Sanja Jovanović na 50 metara leđno. Usput je srušila svjetski rekord kojeg je sama držala. Njih dvoje su osvojili još po jednu brončanu medalju, Duje na 100 metara slobodno, a Sanja na 100 metara leđno. Hrvatska je tako, s po dvije zlatne i brončane medalje uz dva svjetska rekorda završila kao osma država po osvojenim medaljama. Vrijedi napomenuti da se plivanje, uz atletiku i gimnastiku, smatra temeljnim športom, i njima se bave, posebice atletikom i plivanjem, u gotovo svim zemljama svijeta. Sjajan, veličanstven uspjeh!(djl)
Add a comment        
 

 
PukanićO aferi Pukanić koja sad već neko vrijeme zauzima medijski prostor rečeno je gotovo sve. No, zanimljive su reakcije ljudi koje «post festum» pristižu i zaokružuju cijelu priču, a neke su od njih upravo i vrlo znakovite. Tako se nakon desetak dana napokon oglasio predsjednik Mesić i to kako bi stao u obranu ne jedne očito nezaštićene i preplašene žene i njenoga malodobnoga djeteta, već upravo suprotno, u zaštitu šerifa Pukanića. Taj nas podatak nije ni začudio jer u široj je javnosti dobro poznato kako su «Puki» i «Stipe» dobri prijatelji koji se zajedno relaksiraju u saunama i druže na privatnim zabavama i rođendanima. Ono što nas je ipak začudilo jest količina jednostranosti i subjektivnosti koju je Mesić u svojim izjavama pokazao, što si kao jedan od vodećih ljudi u državi, a kada je u pitanju očito nepoštivanje ljudskih prava i zakona nikako ne bi smio dopustiti, čak ni ako privatno, iz nekih svojih razloga i misli drugačije. Naravno, takav bi scenarij bio nemoguć u bilo kojoj drugoj civiliziranoj, demokratskoj državi osim u Lijepoj Našoj, jer ona to na žalost još uvijek nije. Tako je Mesić kazao kako se previše značaja daje jednoj obiteljskoj drami, a s druge strane, premalo se značaja daje navodnom atentatu na Ivu Pukanića, o kojem se u većini medija počelo nagađati da je iskonstruiran i montiran, što je predsjednika u ovome slučaju posebno rasrdilo.(mmb)
Add a comment        
 

 
Savo ŠtrbacDo sada je puno toga što je on prorekao Savo Štrbac ispalo istina, odnosno ušlo u raznorazne optužnice protiv visokih hrvatskih časnika koje se čitaju na domaćim i haaškim suđenjima. U biltenima koje izdaje njegov Dokumentaciono informacioni centar Veritas redovito se može pročitati i po jedan njegov komentar. U zadnjem se Štrbac osvrnuo na hrvatsko priznanje Kosova, i s tom temom povezao i suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču. A ako mu je za vjerovati, njima se ne piše dobro: "Krajišnici vjeruju tužitelju Tigeru i njegovim kolegama da će dokazati sve točke optužnice (zato što znaju da je u pravu i s kakvim dokazima raspolaže), te da će kvalifikacije iz optužnice biti potvrđene i osuđujućom presudom, koja bi, vrlo vjerojatno, dovela u pitanje postojeće državnopravno uređenje RH (država nastala na zločinu ne može dugo opstati)... ako se ima u vidu gotovo sigurna osuđujuća presuda Haškog suda protiv cjelokupnog vojnog i političkog vrha RH zbog etničkog čišćenja Srba s područja Krajine, Hrvatskoj bi se čin priznanja Kosova, čemu se protive svi Srbi, i oni u njoj i van nje, uskoro mogao vratiti kao bumerang, posebno kada se ima u vidu da je započela nova preraspodjela političke moći na globalnoj razini."(mm)
Add a comment        
Pet, 25-09-2020, 16:44:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.