Medački džep - kupaonicaKanadska novinarka Carol Off svojedobno je provela opsežno istraživanje u kojem je pokušala utvrditi u kakvoj su to bitci sudjelovali kanadski vojnici u Medačkom džepu. O svojim nalazima snimila je televizijski dokumentarac i napisala knjigu “Sablasti Medačkog džepa”. Knjiga je prevedena na hrvatski, u izdanju izdavačke kuće Stih Ante Kostelića, a o njoj je u studenom 2006. Jutarnji list objavio poduži članak. Iako je iz raznih izjava Carol Off jasno da ničim nije naklonjena hrvatskoj strani, morala je priznati da nije uspjela utvrditi razmjere bitke koju su kanadski vojnici vodili. "Ni nakon detaljnog istraživanja novinarka nije definitivno sigurna u to što se doista događalo u rujnu 1993. u Lici. Dokumenata iz tog vremena gotovo nema, a iz onih koje je dobila malo se što dade izvjesno zaključiti. Sjećanja veterana su škrta i proturječna, mnogi su odbili razgovarati." Usput, uz članak u Jutarnjem listu objavljena je i slika ostataka neke spaljene kupaonice. Usred ostataka vidi se kutija cigareta Croatia koja bi očigledno trebala sugerirati što su Hrvati u Medačkom džepu radili. Jedino nije jasno zašto kutija nije izgorjela zajedno s ostatkom kupaonice.(mm)
Add a comment        
 

 

HVJednu od vjerojatno najopsežnijih i najtemeljitijih znanstvenih studija o zbivanjima u Medačkom džepu napisao je član Upravnog odbora HKV-a Miroslav Međimorec. Kako smo već izvještavali, ova studija objavljena je u časopisu National Security and the Future, a proteže se na gotovo 400 stranica, i uključuje oko 850 referenci. Iz ovog opsežnog rada izdvojili smo jedan od dijelova koji raspravlja ulogu kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, u kojem između ostalog piše: "Deset (10) hrvatskih vojnika je poginulo za vrijeme cijele akcije - od početka, 9. rujna, do povlačenja, 17. rujna u 18.00. Gdje je 27 hrvatskih vojnika poginulih od kanadskih metaka? Na riječkoj patologiji obducirana su tijela poginulih srpskih vojnika i civila (naoružanih, kako tvrdi hrvatska, ili nenaoružanih, kako to tvrde srpska strana i UN). Nažalost, ni nakon opetovanih traženja nije mi bio omogućen uvid u protokole obdukcija. Također nije jasno jesu li isto tako obducirani i hrvatski vojnici; kad bi samo u jednom od tijela poginulih bio pronađen metak NATO-kalibra, koji su rabili Kanađani, to bi bio dokaz da je bitke (i pogibije hrvatskih vojnika) između Kanađana i HV bilo. Bilo bi dovoljno tek JEDNO ZRNO KALIBRA 5,56, kakva su rabili Kanađani!".

Add a comment        
 

 
General Slobodan PraljakNedavno su internetske stranice generala Slobodana Praljka www.slobodanpraljak.com, koje smo već spominjali na našem portalu, doživjele značajnije izmjene, te je na njima danas moguće naći veliki broj dokumenata i tekstova koji rasvjetljavaju pojedine aspekte rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, general Praljak organizirao je početkom rata obranu Sunje, koja je bila jedina enklava s južne strane Save od Siska do granice s Bosnom i Hercegovinom koju srpski pobunjenici nisu osvojili. Praljak je kasnije bio uključen u obranu mnogih drugih područja, pa je sigurno zanimljivo čuti što on ima za reći. Danas dokazuje svoju nevinost u Haagu u procesu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljaka i Berislava Pušića. Naslovi nekih od publikacija koje se mogu naći na internetskim stranicama generala Praljka su: „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“, „Pomoć Republike Hrvatske muslimansko-bošnjačkom narodu i Armiji Bosne i Hercegovine tijekom 1991.-1995. godine“, „Zločini koje su počinili neki pripadnici ABiH nad Hrvatima u BiH“,  „Urbicid koji su počinile postrojbe ja pod vodstvom Momčila Perišića nad Mostarom u ljeto '92.“, „Kako je srušen Stari most - činjenice“, „Pad Bosanske Posavine 1992.“. Iz ove posljednje publikacije u nastavku donosimo predgovor.(mm)
Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguNakon dužeg vremena ponovo prenosimo inventuru tjedna koju Milan Ivkošić redovito piše u Večernjem listu. Ovaj put je bilo posebno teško izabrati što izdvojiti u ovom uvodu, budući da je više tema zaslužilo posebnu pažnju. Dvojeći posebno između haaške teme i komentara o Ivici Mudriniću, koji je "iz Kanade je došao s tobožnjim vrijednim patentima, koje nikad nitko nije vidio", a sada za 4 milijuna kuna godišnje služi Nijemcima u T-Com-u, izabrali smo ipak ovu prvu mučniju. "Tronuti su, rezignirani ili blago razočarani. Srozavanje Haaškog suda bolno je za podosta onih u Hrvatskoj kojima je donedavno bio nepovrediv. Dok se u medijima povremeno javljao londonski povjesničar Attila Hoare, koji je radio u tužiteljskoj ekipi Carle del Ponte, i Carlu optuživao da je spriječila podizanje opužnice protiv Kadijevića, Adžića i još nekih srpskih ratnih zločinaca, nije to još bilo dovoljno uvjerljivo. Potom su se sa sličnim optužbama o pogodovanju Srbima (izostavljanjem dokumenata) oglasili neki svjetski mediji i Geoffrey Nice, koji je zastupao optužnicu protiv Miloševića. Posljednji udarac: bivša Carlina glasnogovornica Florence Hartmann u knjizi “Mir i kazna” dokazuje kako se na Haaškom sudu ne kroji pravda nego preko njega svoje interese kroje velike sile – SAD, Britanija i Francuska! Kad su nedužni hrvatski generali optuživani i hapšeni, mnogi su hrvatski novinari, političari, pravni stručnjaci i drugi pravdoljupci trijumfirali. Kako su Haag doživljavali kao obitelj, sad su neki u koroti kao da im je poumirala najbliža rodbina! A hrvatski državni vrh? Dobit će zasluženo mjesto u povijesti, jer je za tu sprdačinu od pravde – svjedočio i hapsio!"
Add a comment        
 

 
Benedikt XVIJučer je Sveti Otac  primio u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu sudionike skupa predstavnika demokršćanskih i stranaka demokratskog centra, koji su se jučer sastali u Rimu. U delegaciji je bio i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, koji je prije toga na skupštini u Rimu izabran za dotpredsjednika Demokršćanske internacionale, organizacije koja okuplja kršćanski orijentirane stranke iz cijelog svijeta. Kako piše IKA, čelnici pojedinih stranaka imali su prigodu posebno se obratiti Svetom Ocu. Sanader je prenio Benediktu XVI. pozdrav iz Hrvatske te ga i tom prigodom pozvao u posjet. Premijer je istaknuo da je upravo o Papinom dolasku u Hrvatsku nedavno na hodočašću u Mariji Bistrici razgovarao s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije kardinalom Josipom Bozanićem. Sanader je izrazio očekivanja da bi za vrijeme Papinog posjeta moglo doći i do proglašenja kardinala Alojzija Stepinca svetim. Sveti Otac je u svom kratkom odgovoru istaknuo kako se s veseljem sjeća svojih dolazaka u Hrvatsku, te da bi u Hrvatsku rado došao i kao Papa, o čemu će uskoro uslijediti dogovor.
Add a comment        
 

 
UNPROFOROvih nam dana iz nekih svjetskih medija pristižu informacije o zanimljivim detaljima pojedinih bitaka u Domovinskom ratu, točnije o akciji Medački džep. Tako kanadski dnevnik «Ottawa citizen», kao i drugi kanadski dnevnici, piše o bitci na Balkanu iz 1993. godine koja je kanadskim postrojbama donijela najveće počasti Generalnog guvernera i zasluge za suprotstavljanje namjeri hrvatskih snaga da ubiju nevine civile. Dnevnik je prenio dio iskaza svjedoka Davora Domazeta-Loše sa suđenja generalima Norcu i Ademiju u kojem u potpunosti osporava da je u toj akciji došlo do okršaja kanadskog bataljuna UNPROFOR-a i Hrvatske vojske s teškim gubicima HV-a. Naime, Kanađani tvrde da su u toj bitci na svojoj strani imali četiri ranjena te da su ubili 26 Hrvata. Lošo je 12. rujna svjedočio da se "HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, iako su Kanađani zbog svoje najveće bitke nakon Korejskog rata podijelili 800 odličja. Nezamislivo je da se ovaj proces vodi a da nitko nije proučio zašto je podijeljeno 800 najviših kanadskih odličja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata", rekao je tada Domazet, tvrdeći sa sigurnošću da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. "Ako su ubili 26 ljudi a Hrvate nisu, onda se može zaključiti koga jesu". (mmb)
Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment        
 

 

Mesić u PuliIz tjednika Fokus donosimo komentar Jadranka Bandova o nedavno održanoj proslavi 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije odnosno skupu antifašista u Puli kojem je među ostalima nazočio i predsjednik Mesić. Upravo se najveći dio autorova osvrta odnosi na predsjednikov govor, te se na temelju njega zapitao: "Kojoj to demokratskoj Hrvatskoj, na koju se tako olako poziva, predsjednik Mesić nameće Josipa Broza i njegove komunističko-socijalističke trabante kada iz nekakvog naftalina izvlači kojekakve NOB-ove, JRM-ove, ZAVNOH-e i SRP-ove, kada znamo da je upravo J. B. Tito i njegova Jugoslavija upravo hrvatskom narodu i hrvatskoj državi nanijela neusporedivo najviše štete i zla od bilo kojega drugog osvajača i okupatora na ovim prostorima. Čemu prizivanje “balkanskog krvnika”, kako ga je već okarakterizirala znanstvena svjetska literatura, ako ne uznemiravanju duhova i unošenju nemira u doista krhko nacionalno tkivo koje se tek treba etablirati na razini ravnopravnih i suverenih europskih naroda i džava?"

Add a comment        
Sri, 27-05-2020, 15:34:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.