- Detalji
Koliko je situacija u kojoj Hrvati u Hrvatskoj na uštrp svojih prava (a na sveopće zadovoljstvo međunarodne zajenice) dodjeljuju stanarska prava ljudima kojih je većina za vrijeme trajanja Domovinskoga rata na suprotnoj strani držala oružje i pucali po svojoj zemlji, najbolje se može vidjeti ako se istovremeno povuče paralela s činjeničnim stanjem kako se Srbi u BiH, točnije Bosanskoj Posavini odnose prema tamošnjim Hrvatima. Ili, bolje rečeno, Hrvatima koji su na tim prostorima nekad živjeli, a zatim protjerani, ubijani i mučeni. Naime, njih više nema – ali doslovno. Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) Suad Arnautović izjavio je ove subote da se Hrvatima prognanim iz Bosanske Posavine mora omogućiti glasovanje na općinskim izborima, s obzirom na to da je nedavno dobio dokument srpskih vlasti iz Bosanskoga Broda iz 2006. godine koji pokazuje da su Hrvate izbrisali iz matičnih knjiga i knjiga državljana za mjesta Novo Selo i Zborište. Izbrisali! Posljednja odluka Izbornog povjerenstva samo je nova u nizu aktivnosti kojima se etnički očišćeni Hrvati iz Republike Srpske nastavljaju čistiti sa biračkih popisa. Državno izborno povjerenstvo se i nakon ukidanja patronata OSCA nastavlja ponašati kao autonomna sila, kojoj vlast BiH ne može ništa ili ne želi ništa. Sa pravom se svi pitamo za koga radi to Povjerenstvo? Za narod i njegove interese sigurno ne. Neradom Povjerenstva koje je prepustilo registraciju birača van BiH nevladinim organizacijama, koje bez elementarnih sredstava trebaju raditi posao skupe i nefunkcionalne države, na što smo i ranije upozoravali, posebno su ugroženi Hrvati, jer nemaju ih putovnice te moraju prilagati Uvjerenja o državljanstvu, koje vade u domicilnim općinama od vlasti koja ih je protjerala i koja na suptilne načine opstruira izdavanje tog dokumenta. (mmb) - Detalji
Kako to izgleda jednom kada se prodaju tvrtke od strateškog interesa vidi se lijepo na zadnjem primjeru iz Slovačke. Naime, u Slovačkoj su u jednom trenutku prodali s pravom upravljanja 49% svoga operatera plinovoda i domaćeg distributera SSP dvjema njemačkim tvrtkama. Za tih 49% Slovaci su dobili 6,14 milijardi dolara, a koliko je to usporedbe radi treba reći kako je 2007. SSP ostvario 780 milijuna dolara dobitka. Omjer uloženog i zarađenog se možda u slučaju SSP-a ne može mjeriti primjerice s uspjehom koji je njemački kapital imao pri kupnji kontrolnoga paketa Hrvatskog Telekoma (T-Coma) od vlade premijera Račana, što ne znači kako je recept primijenjen u Hrvatskoj nije Nijemcima primamljiv i u Slovačkoj. Naime, slično kao i u Hrvatskoj kada su nakon prodaje Hrvatskog Telekoma poskupili telefonski razgovori, Nijemci bi sada vrlo rado podigli cijene isporuke plina za domaćinstva u Slovačkoj, navodeći da su razlog "više cijene ruskog plina, a ne želja za bogaćenjem". No, u Slovačkoj je ovakav pokušaj brzog bogaćenja stranog kapitala naišao na otpor i pored prava upravljanja. Ej, gdje su oni od naših europskih standarda, kao da već čujemo naše najeksponiranije političare-eksperte.(mm) - Detalji
U Slobodnoj Dalmaciji od 8. rujna može se pročitati kraći članak o trojici hrvatskih branitelja koji, kako kaže otac jednog od njih, "već dvije godine trunu u pritvoru, a da u međuvremenu nije saslušan nijedan svjedok, niti je održano ijedno ročište, nego im se u nedogled svaki mjesec uredno ispisuje rješenje o daljnjem zadržavanju". Takav postupak prema trojici hrvatskih branitelja ne može se nazvati drugačije nego zlonamjernim mučenjem i maltretiranjem. Gdje su sada udruge za ljudska prava i medijska zabrinutost za dojam koje ostavlja hrvatsko pravosuđe?(djl)
- Detalji
Osvrćemo se na vjerojatno već zaboravljeni članak iz Vjesnika o sinagogama u Hrvatskoj. Članak je zanimljiv već i stoga što je na jednom mjestu dano mnogo zanimljivih podataka kako o vremenu izgradnje i broju sinagoga u Hrvatskoj, tako i o njihovom nestajanju. Saznajemo tako da su one najstarije, dubrovačka i splitska, postoje kontinuirano već 600, odnosno 500 godina. Najveći zamah gradnji sinagoga događa se u razdoblju od 1836. do 1935., koje se podudara s razdobljem najvećeg uspona i procvata židovske zajednice u Hrvatskoj. U tom je razdoblju izgrađeno 30 sinagoga diljem Lijepe naše s izuzetkom Banije, Korduna, Like i Gorskog kotara, gdje Židovi nisu mogli boraviti do djelomičnog razvojačenja Vojne krajine 1871., te Hrvatskog zagorja, Istre, otoka i dalmatinskog zaleđa, dakle uglavnom ruralnog područja. Iz Vjesnikovog članka saznaje se i kako je u ukupnoj brojci srušenih sinagoga u Hrvatskoj razdoblje Titove komunističke vlasti znatno doprinijelo. To još jednom pokazuje, ovaj puta na primjeru židovskih vjerskih objekata, kako je potrebno prekinuti s praksom uzdizanja razdoblja Josipa Broza, odnosno to razdoblje falsificirati i čak uspoređivati s današnjim stanjem u Republici Hrvatskoj.(djl)- Detalji
U posebnom broju, sarajevski mjesečnik Svjetlo riječi - čiji je vlasnik Franjevačka provincija Bosna Srebrena - objavio je popis ubijenih i nestalih Hrvata u prošlom ratu u Bosni i Hercegovini. Ovi podatci objavljeni su u suradnji s Istraživačko dokumentacionim centrom (IDC) iz Sarajeva, organizacije koja pokušava prikupiti cjelovitiji popis ubijenih i nestalih za cijelu susjednu zemlju. Popis još nije završen, a postoji i mogućnost grešaka u do sada prikupljenim podatcima. Neovisno o tome, treba se složiti s urednikom Svjetla riječi Ivanom Šarčevićem kako se objavljivanjem imena ubijenih i nestalih Hrvata odaje dužan pijetet svima njima, odnosno iskazuje i solidarnost s njihovim bližnjima. Na tužnom popisu trenutno nalazi se 7.762 imena, od čega je vojnika 5.610, a civila 2.152. Osim imena, popis donosi mjesto i vrijeme rođenja, kao i mjesto i vrijeme stradanja za svaku pojedinu osobu. Cjelokupni popis koji je do sada napravio Istraživačko dokumentacioni centar sadrži 96.749 osoba, a od ovog ukupnog broja ubijenih/poginulih ili nestalih Bošnjaci čine 65,86%, Srbi 25,63%, Hrvati 8,02%, dok je 0,49% osoba ostalih nacionalnosti.(mm) - Detalji
S Portala Hrvati AMAC prenosimo zanimljivu raščlambu odnosa snaga oko trenutne naftne krize, s naglaskom na britansku politiku te odnos EU i Rusije u nabavi i proizvodnji energenata. Pisac komentara ne nalazi puno lijepih riječi za trenutne britanske napore: "Prvi i osnovni razlog takvog ponašanja Velike Britanije jest činjenica da nema ničega što Britanija nije spremna razbiti ako joj je to u interesu. Razbiti pola stoljeća izgrađivani sistem odnosa između dobavljača i kupaca energije, između Rusije i kontinentalne Europe zato jer nestaje nafta i plin sa Sjevernog mora – zašto ne? ... Povijesno i strateški Rusija može biti prijatelj samo ako zadovoljava potrebe Zapada i ako blagonaklono gleda na politiku okruživanja Rusije koju Zapad neumorno provodi. Mobilizacija europske javnosti protiv 'ucjena' ruskog medvjeda koju prakticira G. Brown ima svrhu stvari postaviti 'na njihovo mjesto' makar se u tu svrhu koristile i najobičnije laži." - Detalji
Iz Katoličkog tjednika prenosimo razgovor s mon. Petrom Jukićem, pročelnikom Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije, o vjeronauku u školama. Iako se dio odgovora specifičan za satnje u Bosni i Hercegovini, postoje i mnoge dodirne točke s temom vjeronauka u školama u Republici Hrvatskoj. Na pitanje o vjeroučiteljima-laicima i svećenicima, mon. Petar Jukić između ostaloga je odgovorio: "Najbolje je rješenje gdje su laici, redovnice i svećenici aktivni i u župnoj katehezi i vjeronauku i u školi. U praksi se ipak događa da su laici sve više angažirani u školskom vjeronauku, a svećenici i redovnice u župnoj katehezi. Ali razlozi nisu u tome što bi jedni ili drugi bili prikladniji za školski ili župnu katehezu. Razlozi su prvenstveno u nedostatku broja svećenika. Radi svojih obimnih župničkih i svećeničkih poslova i pastoralne zauzetosti u župi, župnici se i župni vikari ne mogu u cijelosti posvetiti vjeronauku u školi. Na primjer, svećenik mora izostaviti ili u polovici napustiti školski sat i otići opremiti bolesnika... To je razumljivo i opravdano, ali svejedno školska nastava u takvim i sličnim slučajevima gubi i školski red trpi."- Detalji
Kako piše Večernji list, plenarna sjednica HHO-a koja će se održati do kraja mjeseca odlučit će hoće li se počasni predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak vratiti u Odbor. Unutar same organizacije postoji navodno više struja od kojih su neke Čičku sklonije više, a neke manje, ovisno valjda o vlastitim ideološkim i političkim opredjeljenjima i osobnim interesima. Takvo raspoloženje unutar same organizacije ne treba čuditi ako se u obzir uzme činjenica da je HHO oduvijek po svojim djelovanjima i zalaganjima organizacija koja prvenstveno propagira određene političke opcije, dok su zaštita ljudskih prava i sloboda bili tek zgodan paravan. Uostalom, proteklih smo godina u Hrvatskoj sve više svjedoci bujanja raznoraznih nevladinih udruga i udruga "civilnog društva" koje su u zbilji sve prije nego nezavisne, a kroz prizmu vlastitih interesa filtriraju samo određene situacije, podobne za komentiranje i razvlačenje po njima ionako prijateljski naklonjenim medijima. (mmb)- Detalji
Kada je svojedobno dotična Ankica Lepej, djelatnica jedne hrvatske banke prekršila zakon, odnosno bankarsku tajnu i javnosti objavila stanje na računu prvog predsjednika Tuđmana, mediji su je postavili na tron hrvatske heroine i junakinje. Danas, reklo bi se puno krupniji i teži slučaj, no istovremeno i sa potpuno suprotnim ishodom o kojem u svom članku kojeg prenosimo iz Večernjega lista piše Mladenka Šarić. Radi se naime o traženju ni manje ni više no bezuvjetne zatvorske kazne od strane prvoga čovjeka Ine Tomislava Dragičevića vezano uz komentare koje je glede navodnih malverzacija u toj tvrtci na njegov račun izrekla gospođa Vesna Balenović. "Vesna Balenović kaže da se ne boji Dragičevića te da je spremna ići i u zatvor. Valjda je to, kaže ironično, početak obračuna s korupcijom na hrvatski način. Zbog javnih istupa o nezakonitostima u Ini V. Balenović, inače, prolazi pravu kalvariju. Preko udruge "Zviždač" inicirat će donošenje kvalitetnog zakona o zaštiti ljudi koji upozore na kriminal."(mmb)Potkategorije
Hrvatska 3507
Magazin 84
Dokumenti 94
Afere 296
Jugo-ostavština 298
Mediji 222
Domovinski rat 427
Razgovori 334
Komentari 1975
Svijet 1227
Sport 127
Sport
Politika 3354
Gospodarstvo 415
Zagreb 219
Inozemni tisak 950
Sub, 28-11-2020, 08:43:23
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
1 klik na Facebooku za hkv.hr
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.