marija-bistricaOvogodišnje, petnaesto hodočašće Hrvatske vojske i policije u Lurd i Mariju Bistricu, u sklopu proslave 10. obljetnice Vojnog ordinarijata, svojevrsna je kruna jubilejske radosti svih vjernika hrvatske Vojne biskupije u zajedništvu sa svojim biskupom i svećenicima. Njima se pridružuju također mnogi gosti i prijatelji iz inozemstva, voditelji ili predstavnici vojnoga dušobrižništva. A u znak zahvale Majci Božjoj, u Mariju Bistricu pješice hodočasti i jedan vod od 67 gardista iz 2. gardijske brigade. Njihova hodnja iz Petrinje, u duljini od 100 kilometara, traje dvije noći i dva dana. U Mariji Bistrici, u nedjelju 7. listopada, svečanu sv. misu zahvalnicu izravno će prenosti HTV, Hrvatski radio i još nekoliko radijskih postaja.
Add a comment        
 

 
Bandić i MamićZagrebački gradonačelnik Milan Bandić svojim postupcima u posljednje vrijeme više nalikuje nekakvom seoskom šerifu, nego osobi koja bi trebala voditi glavni grad jedne europske države. Posljednjih tjedana istaknuo se posebno svojim šetnjama od šahta do šahta, ispijajući jednu za drugom čaše vode «dokazujući» pritom opravdano uzrujanim građanima, stanovnicima Vrbana, kako je zagrebačka voda odlična i kako su priče o zagađenosti samo zločesta naklapanja njegovih političkih neistomišljenika. E pa gradonačelniče, kako vi volite reći - kaj god! Ovom predstavom jedino ste zaštitili investitore koji su isporučili ključeve kupcima novoizgrađenih stanova, i netragom nestali. No, nije Bandić jedini šerif u Zagrebu. Tu je i nesuđeni Bill Gates, Zdravko Mamić, koji je svojim ekscesnim ponašanjem već mnogo puta šokirao javnost. Ipak, njegovo ophođenje s novinarima na Dinamovom stadionu prošli petak predstavlja vrhunac primitivizma i bezobraštine. Kako je potvrđeno iz PUZ-a, zbog ovog "remećenja javnog reda i mira" Zdravko Mamić će biti prijavljen prekršajnom sucu. To ga dakako nije ničim impresioniralo. A zašto i bi? Već je odmah poslije kao gost Dubravka Merlića dobio priliku maltretirati i remetiti duhovni mir svih gledatelja HRT-a - na nacionalnoj razini, pa nek' svi puknu od zavisti.(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićU šest obnovljenih i još neuseljenih srpskih kuća u mjestima Donje Ceranje i Pristeg u noći sa subote na nedjelju demoliran je sav inventar, razbijeni prozori i ulazna vrata. Riječ je o objektima na kojima je obnova dovršena koncem prošle godine, a čiji vlasnici trenutno ne borave u Republici Hrvatskoj, nego u Srbiji, SAD-u, Švicarskoj i Italiji. Srbijanski predsjednik Boris Tadić odmah je izrazio zabrinutost zbog uništavanja imovine Srba povratnika u okolici Zadra i istaknuo da hrvatska vlast mora pružiti sigurnost svim Srbima koji su se vratili i onima koji se tek trebaju vratiti svojim kućama. Zanimljivo je kako se srbijanski politički vrh istog trena našao pozvanim iskazati brigu o Srbima povratnicima, bez obzira na činjenicu što SDSS predvođen Miloradom Pupovcem u ovoj državi sudjeluje u vlasti pa bi se moglo reći da je on već sasvim dovoljan za sve potrebite reakcije. Usput budi rečeno, hrvatska država obnovila je hrvatskim državljanima pripadnicima srpske nacionalne manjine tisuće kuća koje su bile oštećene ili srušene tijekom Domovinskog rata. Ipak, ne može se ni u ovakvim okolnostima prigovarati Tadiću što drži do pripadnika srpske manjine. Možemo se samo čuditi što je hrvatska vlast u brojnim gorim situacijama kad nije stradala samo imovina već i životi Hrvata povratnika - ostala nijema. Primjerice, kada je u svibnju u etnički gotovo potpuno "očišćenoj" Banja Luci pretučen do smrti jedan od rijetkih povratnika Ivan Bartulović, hrvatski službeni predstavnici nisu se oglasili nikakvim priopćenjem. Ni iz vladinog, niti iz predsjednikovog ureda.(mmb)
Add a comment        
 

 
Pero SudarIz Večernjeg lista donosimo ekskluzivan razgovor s pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom povodom predstojećih ustavnih promjenau BiH,  te stava katoličkih biskupa o tom pitanju. Biskup Sudar govori i o odnosu kršćanstva i islama, odnosu Vatikana prema BiH, povratku te odgovara na pitanje može li zemlja u kojoj je u samom sustavu ukorijenjeno zlo uopće opstati. "Ni jedna zajednica ne može opstati, ako pristaje ili je prisiljena živjeti pod teretom programirane nepravde i zanijekanih temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda. Ima nešto, o čemu većina političara današnjice ne vodi računa, a to je moralna zakonitost po kojoj nikakva i ničije nepravda, koliko god bila političkim dogovorima zajamčena i nazovi-zakonima pa i silom branjena, na duži rok ne može opstati. I to jednostavno zato što je riječ o zlu u sebi. Nepravda ni na ovome svijetu nema budućnosti! Kako je moguće vjerovati da će opstati društvo koje se miri s činjenicom da se preko milijun njegovih građana ne može vratiti u mjesta iz kojih je silom prognano? Zar je teško zamisliti kolika je to akumulacija nepravde i negativne snage koja svojom zakonitošću vuče na dolje?"
Add a comment        
 

 
M.G.GomezS internetskih stranica www.katolicki-tjednik.com prenosimo vrlo zanimljiv razgovor s Manuelom Guerraom, autorom "Masonske zavjere“. Je li istina da postoji masonska zavjera? Je li spojivo biti katolik i mason? U Europskom parlamentu vladaju masoni? To su pitanja na koja profesor Manuel Guerra, autor 25 knjiga o različitim sektama, nastoji odgovoriti u knjizi „Masonska zavjera“. Manuel Guerra Gómez, rođen u Villamartínu de Sotoscuevu 1931., diplomirao je na klasičnoj filologiji i patrističkoj teologiji i član je Real Academia de Doctores de Espanja. Bio je dekan Teološkog fakulteta sjeverne Španjolske sa sjedištima u Burgosu i Vitoriji. U razgovoru za agenciju Zenit je istaknuo: «Masonske metode su usko povezane s laicističkim shvaćanjem, odražavaju povijesni relativizam i vode prema socijalno-kulturnom relativizmu promičući ga.“ Može se još dodati kako je teško tajnu pripadnost nekoj organizaciji, odnosno masonskoj loži, povezati s temeljnim načelima demokratskih sustava. Naime, ako se netko tajno udružuje i potpomaže, sigurno prije ili kasnije dovodi u neravnopravni položaj one koji ne pripadaju tajnim organizacijama. A u demokratskom društvu svi bi trebali biti ravnopravni, zar ne?
Add a comment        
 

 
JadranVeć smo pisali o svim putešestvijama kroz koje je prolazilo izglasavanje ZERP-a (zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa) u Hrvatskom saboru. Prvo se spominjao isključivi gospodarski pojas, no nakon što je zbog same mogućnosti da bi se na tako nešto Hrvati sa svojim morem i obalom usudili učiniti, Račanova je vlada dobila «packe» od Europe i promijenila ploču. Tad nam se pokušala uvaliti priča o tome kako između gospodarskog pojasa i ZERP-a i ne postoji neka velika razlika. Da to nije i ne može biti tako znaju već i ptice na grani pa razlike u smislu mogućnosti suverenog raspolaganja morskim dobrima, na ovom mjestu ne ćemo ponovno obrazlagati. Nakon toga, na scenu stupa vlada Ive Sanadera, koji je, dok je bio u opoziciji oštro kritizirao politiku vlasti po tom pitanju, da bi svoje stavove nakon pobjede na izborima promijenio za 180 stupnjeva. Pa su tako pregovori vođeni u strogoj tajnosti, informacije su curile na kapaljku, spominjao se pojas koji će se zvati gospodarski, ali s drastičnim ustupcima Italiji i Sloveniji koji predstavljaju teški presedan u Međunarodnom pravu. No, hrvatska je politička elita na takve devijacije koje se odnose na načela međunarodne «pravde» kad je o Lijepoj Našoj riječ, već navikla slegnuti ramenima. Tko zna, možda bi se, samo za primjenu na ovim našim prostorima trebala ustanoviti neka druga pravila koja će vrijediti samo za ovaj mali dio svemira. Knjiga bi se ionako već mogla sastaviti od nevjerojatnih presuda Haaškog suda koje teško da se mogu temeljiti na standardnim i uvriježenim institutima međunarodne pravde. No izgleda, da Europi po pitanju pritisaka prema Hrvatskoj - nikad nije dosta. Najnoviji primjer, iako je u zadnje vrijeme teško uopće držati korak sa šokovima koje nam međunarodna zajednica priređuje - jest izjava predstavnika Europske komisije u ponedjeljak u Bruxellesu da bi aktiviranje ZERP-a koji je Hrvatska napokon proglasila u Jadranu od 1. siječnja 2008. godine mogao imati negativan utjecaj na hrvatsko pristupanje EU.(mmb)
Add a comment        
 

 
Šime ĐodanKako javlja Hina, bivši ministar obrane i zastupnik Hrvatskoga sabora Šime Đodan umro je jutros u 80. godini nakon duge i teške bolesti u bolnici u Dubrovniku. Šime Đodan rođen je 27. prosinca 1927. u selu Rodaljice kraj Benkovca. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1965. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Od 1961. godine predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Đodan je od 1967.-1971. bio član predsjedništva i gospodarski tajnik Matice hrvatske. Kao sudionik Hrvatskog proljeća osuđen je na šest godina zatvora. Od 1981. bio je viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu za javne financije, a od 1991. bio je znanstveni savjetnik i redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Šime Đodan bio je saborski zastupnik u dva saziva od 1990. do 1992. te od 1992. do 1995. godine, a dužnost ministra obrane je obnašao 1991. godine. Od 1991. do 1992. godine bio je podpredsjednik Matice hrvatske te član Predsjedništva HDZ-a. Đodan je objavio više knjiga i studija o robnoj proizvodnji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te ekonomskom položaju Hrvatske. Knjiga žalosti u Hrvatskom saboru bit će otvorena sutra, 3. listopada od 8,30 sati do petka, 5. listopada do 15 sati. Pogreb Šime Đodana bit će u petak, 5. listopada u Dubrovniku.
Add a comment        
 

 
VukovarS portala Hrvati AMAC donosimo komentar u kojem autor, u ovo vrijeme u godini u kojem nas očekuje još jedna godišnjica pada Vukovara, iznosi svoja razmišljanja vezano uz presudu trojci s Ovčare, knjizi Florence Hartmann te radu Haaškog suda općenito. Tako autor smatra da je sama knjiga zapravo bila uvod koji će pripremiti hrvatsku javnost na presudu koja je usljedila samo dva tjedna nakon toga, s ciljem da se njen bijes preusmjeri s leđa del Ponte na neke tamo svjetske sile, koje jadnoj tužiteljici nisu dopuštale raditi njen posao. "CdP je vrlo dobro znala kakvu je optužnicu pripremila i napisala pa je shodno tome dobro znala kako će ta optužnica proći na samom procesu. Pogledajmo: del Ponte je tu optužnicu (koja je prošla nekoliko modifikacija) koncentrirala na ubijanje 190 civila iz vukovarske bolnice iako su se zapravo radilo o 264 osobe, u najvećem broju branitelja Vukovara. Ti branitelji po logici suca koji je vodio proces nisu bili civili već vojna lica te se za ubijanje tih osoba nije moglo suditi jer se radilo o krivoj kvalifikaciji zločina!" U nastavku također komentira ulogu određenih hrvatskih političara, koji su svojim "preposlušnim" odnosom prema sudu uvelike doprinjeli da se dogodi ovakva politička manipulacija i modifikacija istine o Domovinskom ratu:"Međutim, ovdje, iznutra, za sve što nam se događa krivi su oni koju vode ovu državu ali su to oni za koje sami glasujemo. Krivci su Mesić, Račan i Sanader i politika koju su ustoličili kao jedinu šansu ove sve veće šale od države. Krivi su jer su agenti ne ovog naroda koji ih je izabrao već su agenti stranih interesa, zaduženi da nas utjeraju u tor iz kojeg nema izlaza. Toga svega trebamo svi biti svjesni kad u studenom budemo izlazili na izbore".
Add a comment        
 

 
Danijel RehakIz tjednika Fokus donosimo razgovor s Danijelom Rehakom, predsjednikom Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Poduži razgovor dotiče više zanimljivih tema, a u ovom uvodu izdvajamo neobično pitanje novinara u svezi neodrživosti neupućenima nepoznatog "vukovarskog paralelnog sustava" koje je dobilo još neobičniji odgovor ako ga se pokuša shvatiti u kontekstu naširoko proklamiranih europskih demokratskih standarda: "Vidite, Erdutski sporazum, koji smo imali priliku vidjeti, nije predstavljen do kraja. Mi govorimo o njegovih trinaest točaka, a svi Srbi znaju koja od tih točaka ima i svoje podtočke. Mi o tome ništa ne znamo. Jer odnos naših vlasti prema nama koji smo stvarali ovu državu, što ja znam... došao je u fazu nepovjerenja. Uzmimo primjer, ako ja ne želim da ono što sam potpisao vi ne saznate, to znači da meni tu nešto nije jasno. Možda Srbi znaju sve varijante, a mi ne znamo ni dokad vrijedi taj Erdutski sporazum i je li možda istekao, te koje su mu osnove. Zašto i na koji način međunarodna zajednica pritišće, mi to ništa ne znamo. Možda neke stvari krivo govorimo iz razloga što nismo upućeni u taj dio i to je najveći problem. Jer, najgori problem svih ljudi je neznanje. Neshvatljivo je da Srbi neke stvari nama govore za koje ja ne mogu vjerovati da postoje, a oni se toga drže i ostvaruju svoja prava na temelju toga što meni nije poznato.
Add a comment        
Sub, 30-05-2020, 16:47:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.