Institut Ruđer BoškovićInstitut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu je znanstvena institucija od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku budući da zapošljava najveći broj znanstvenika iz područja prirodoslovlja. Iako se nekima brojka od nešto više od 500 zaposlenih istraživača na IRB-u može činiti jako velikom, treba imati na umu da, kada se njoj pribroje i zaposlenici s drugih institucija koje se bave temeljnim istraživanjima, Hrvatska po broju istraživača znatno zaostaje za prosjekom u drugim zapadnim zemljama. Ipak, istraživanja koja se obavljaju na IRB-u na svjetskoj su razini, što znači kako ona predstavljaju jedan od ne prečestih primjera u kojima Hrvatska uspijeva držati korak s razvijenim svijetom. Zato se čini posebno važnim ne ugroziti opstanak IRB kao najvećeg istraživačkog centra u Hrvatskoj, kako bi se zadržao nekakav temelj za sustizanje zaostataka Republike Hrvatske na području razvoja i primjene visokih tehnologija. U razgovoru za Jutarnji list, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić, najavio je jučer preustroj IRB-a u skup Nacionalnih Instituta, odbacivši na upit novinarke mogućnost da se na taj način na mala vrata uvodi komercijalizacija IRB-a. Nažalost, pitanje zašto se baš sada neposredno prije izbora ide na podjelu IRB-a na više manjih Instituta nije dobilo nikakav jasan odgovor.
Add a comment        
 

 
Florence HartmanNakon što je godinama marljivo skupljala šuškave novčanice u Haagu kao glasnogovornica Haaškog tužiteljstva  Florence Harmann odlučila si je olakšati dušu - i napisati knjigu. U toj knjizi piše kako su velike sile spriječile uhićenje srpskog ratnog vođe Radovana Karadžića u Bosni i Hercegovini. U dvanaest godina potrage provedene su samo tri istinske operacije, no njihov cilj nije bio uhititi Karadžića već spriječiti njegov politički rad, piše Hartmann i tvrdi da nijedna sila nije željela Karadžićevo uhićenje, već su sve one pregovarale s optuženikom: "Svaka velika sila ima vlastite dugove, osim dugova koje dijele sve zajedno, a Francuska nije nikada željela ukloniti sumnje oko okolnosti oslobađanja svojih pilota". I što sad "drugarice" Hartmann?
Add a comment        
 

 
BiHŽao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane. Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata. Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti. U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.
Add a comment        
 

 
Zdravko SančevićDr. Zdravko Sančević s iseljeničke strane u intervjuu za Fokus analizira gospodarski razvoj samostalne Hrvatske naglašavajući kako nije ni moglo doći do realizacije istog u punom opsegu radi srpske agresije na Hrvatsku te kako se ta činjenica nikako ne smije zanemariti. Također smatra kako je, uz vlastite potencijale, upravo iseljeništvo karta na koju bi se Hrvatska trebala osloniti kako bi gospodarstvo usmjerila u željenom pravcu. Istovremeno, dr. Sančević upozorava i na aktualne probleme koji postoje u politici koju hrvatski državni vrh provodi po pitanju iseljeništva, a koja koči razvoj moguće suradnje. Trend općeg nemara prema hrvatskim iseljenicima započela je još prošla Račanova Vlada, a Vlada Ive Sanadera po tom pitanju nažalost ništa nije promijenila. To je, primjerice, između ostalog dovelo do apsurdne činjenice da Hrvati i njihovi potomci iz Latinske Amerike mahom sele u anglosaksonske zemlje umjesto u Hrvatsku. S time u svezi vrijedi napomenuti kako je i u Tuđmanovo vrijeme suradnja s iseljeništvom nailazila na mnoge otpore. Naime, već tada se pokazalo da su lokalni moćnici po hrvatskim općinama u strahu za svoje pozicije u stanju sabotirati bilo kakvu inicijativu koja bi dolazila od strane hrvatskih iseljenika. Danas, kada se ova politika proširila do najviše državne razine nije čudno vidjeti kako se masovniji povratak iseljenika u Hrvatsku kao i ulaganja iseljeništva u hrvatsko gospodarstvo ne vide u ikakvom obliku vrijednog spomena.(zdk)
Add a comment        
 

 
izboriIako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)
Add a comment        
 

 
Salon novih vozilaU Vjesniku je objavljen članak iz kojeg se saznaje kako  je naredbom o homologaciji vozila od 1. travnja ove godine znatno postrožen uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku. Voditelj HAK-ova odjela za homologaciju Miroslav Sučić naveo je tako kako se od 1. travnja pojedinačni uvoz vozila smanjio i za 70 posto, hvaleći nove odredbe po kojima se "prilagođavamo svjetskim standardima vezano uz sigurnost vozila, ali i zaštitu okoliša". No, treba imati na umu kako strogi uvjeti za uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku, koja nema vlastitu proizvodnju osobnih automobila, ide prvenstveno na ruku uvoznicima novih vozila, kao i bankama koje su u stranom vlasništvu i koje odobravaju građanima kredite u tu svrhu. Činjenica da se u zapadnoeuropskim zemljama osobna vozila mogu vrlo jeftino kupiti čim dostignu 5-6 godina starosti ili pokažu nekakav manji kvar mogla bi s pametnom politikom dobro iskoristiti. Naime, uvoz jeftinih polovnih, a opet dobrih vozila sa stajališta hrvatske ekonomije sigurno je bolje nego uvoz novih i skupih vozila. No, umjesto da tehnički pregledi prije registracije budu osnovni kriterij po kojem neko vozilo može biti na cesti ili ne, Hrvatska ima model koji štiti moćni uvozni lobi. I to je sva istina u svezi motiva koji stoje iza uredbi o homologaciji vozila, a briga za svjetske standarde i zaštitu okoliša koje spominje voditelj HAK-ova odjela za homologaciju priče su za malu djecu. (mm)
Add a comment        
 

 

François MitterrandIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o izvještavanju medija o uhićenom hrvatskom generalu Anti Gotovini, posebice o iznošenju niza zlonamjernih laži o navodnim presudama protiv generala Gotovine u Parizu. Istina je, pokazalo se, posve suprotna. Prije dvije godine, na sud su dospjeli obavještajci bivšeg francuskog predsjednika Mitterranda, čija je žrtva bio i Ante Gotovina, zbog podmetanja svojim političkim protivnicima. I pored ovih saznanja, brojne gnjusne laži iznesene su u našim tiskovnim medijima i na HTV-u kojima se junak Domovinskog rata general Ante Gotovina želio prikazati francuskim gangsterom. Ivkošić u svojoj kolumni iznosi pozadinu takvih napisa o generalu Gotovini (i cijelom Domovinskom ratu), koji su krenuli dolaskom Račana i Mesića na vlast 2000., i koji su se nastavili i za Sanaderove Vlade. Naravno da demantija pogrešnog iznošenja činjenica ne će biti, pogotovo ne u mjeri u kojoj su vođeni beskrupulozni i zlonamjerni napadi na Gotovinu i Domovinski rat. A te su napade predvodili oni novinari i komentatori koji poput papagaja (tako su ih, naime, njihovi nalogodavci naučili) na svako iznošenje drugačijih stavova od onih koje oni prenose odgovaraju naučenim frazama: "da se opet izvlači teorija zavjere", da su takovi stavovi "za svaku osudu", "da to nije europsko ponašanje", itd. Može se dodati da se svaka laž kad tad razotkrije (što takve novinare ne muči) i da hrvatski narod, protivno njihovom željama, dugo pamti. (djl)

Add a comment        
 

 
Dom narodaJučer se, u Mostaru, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH raspravljalo o Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH. Izrečena su vrlo oštra mišljenja i zamjerke hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Parlamenta BiH koji su šutke propustili usvajanje ovoga Zakona, protiv kojega je bila cijela sveučilišna zajednica i Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zatraženo je od političkih stranaka pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa. U nastavku donosimo priopćenje za javnost sa sjednice Hrvatskog intelektualnog zbora.
Add a comment        
 

 
vatrogasciU ponedjeljak, na komemoraciji poginulim hrvatskim vatrogascima koja je održana u Šibeniku, predsjednik Mesić je svojim govorom izazvao popriličan gnjev vatrogasaca, kazavši kako je odlazak njihovih kolega na otok Kornat bio «nepotrebna avantura». Ova izjava koja je kornatsku tragediju svela na hir nekog neozbiljnog neimenovanog zapovjednika, u trenutcima tuge zbog izgubljenih života izazvala je dodatni očaj budući da svatko zna kako je osnovna vodilja vatrogasne služne odazvati se na svaki poziv o požaru. Reklo bi se ništa novoga od Mesića, koji po svoju predsjedničku pojavu nikad nije izdigao iznad razine "kafanskih" razgovara, u kojima se govori o svemu, a ne rješava ništa. A da u odluci da se gasi požar na Kornatu nema ništa neobičnog svjedoči članak iz Večernjeg lista koji prenosimo u nastavku. U tom članku iznosi se sadržaj audio snimaka na kojima su zabilježeni pozivi s Kornata u kojima uplašeni i ljutiti stanovnici pitaju kada će konačno doći vatrogasci jer su ugrožene kuće i ljudi. «Ovi panični pozivi zadarskim vatrogascima, a dakako, zvali su i šibenske, dokazuju da vatrogasci nisu išli ni u kakvu avanturu već gasiti požar» - kazao je zapovjednik zadarskih vatrogasaca, Željko Šoša. (mmb)
Add a comment        
Pet, 21-02-2020, 17:29:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.