MornaricaIz Hrvatskog lista donosimo razgovor s Milom Čatlakom, bivšim kapetanom fregate Hrvatske ratne mornarice, koju je, zbog njemu neobjašnjivog konstantnog onemogućavanja napretka napustio prije 6 godina. Naime, radi se o visoko školovanom časniku mornarice sa završenim fakultetom, specijalizacijom Pomorskog prava u Americi te ratnim iskustvom s najtežih ratišta na moru i kopnu. Čatlak u razgovoru komentira okolnosti svog odlaska iz HV-a te kritizira sustav koji je doveo do tog da se Hrvatska ratna mornarica danas nalazi na najnižim mogućim granama: "Hrvatska ratna mornarica više ne postoji. Žele ju svesti na Obalnu stražu. Svi mi koji smo 1991. godine bili u ratu i počeli s njezinim stvaranjem, kada smo oslobodili hrvatski Jadran, potjerani smo. Nakon toga HRM-u počinju pristupati ljudi koji su bili u bivšem JRM-u i koji su pobjegli, poskrivali se u Zagrebu, i nakon toga ju počeli preuzimati. Zatim dovode svoje strukture. Na kraju su postigli da su uništili HRM. Mornarica ne postoji. Imamo četiri ili pet brodova koji uglavnom nisu u funkciji. Gdje su mladići koji su probijali blokade JRM-a, koji je tukao po gradovima diljem Jadrana i koji, sjetimo se, nije dopuštao konvoju u Dubrovnik".
Add a comment        
 

 
SrebrenicaOdluka Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju Šljivančanin - Mrkšić - Radić u suštini se ne razlikuje od odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida u Srebrenici. Oba suda pobrinula su se da vrh JNA i Srbije bude oslobođen svake odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Štoviše, u slučaju Srebrenice, ICTY i ICJ prihvatili su raspravljati na temelju cenzuriranih (zatamnjenih) dokumenata koji su inače mogli dokazati umiješanost srbijanskog vojnog i političkog vrha u rat u Bosni i Hercegovini. Ante Čuvalo, predsjednik Udruženje Hrvata Bosne i Hercegovine (SAD i Kanada), komentirao je odluku ICJ o Srebrenici riječima s kojima se jednako može popratiti odluka ICTY-a o Vukovaru: "Odluka ICJ-a iz veljače ima i naličje koje se uglavnom zanemaruje. Njenim djelovanjem je Sud pomogao održanju srpskog nacionalnog sna o Velikoj Srbiji. Ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Sloveniji nije ni slučajno, niti ju zločinački poduhvat luđaka ili nekolicine pojedinaca, Bio je to jednostavno još jedan pokušaj postizanja dugoročnih nacionalnih ciljeva definiranih još u 19. stoljeću. Ideologija u pozadini cilja temeljila se na elementima religijskog mesijanstva, sekularnog društvenog darvinizma i imitaciji bizmarkijanske realpolitike. Takva je zapaljiva mješavina, međutim, Srbiji zaista donijela teritorijalne nagrade u svakom sukobu kojeg je poduzimala tijekom posljednjih stoljeće i pol, uključujući i Republiku Srpsku u zadnjem ratu. Na nesreću je ta ideologija živa i dobro djeluje čak i danas, kao što su to pokazali rezultati zadnjih izbora u Srbiji.".
Add a comment        
 

 
VukovarDonosimo niz reakcija na presudu Haaškog suda u procesu protiv "vukovarske trojke". U uvodu izdvajamo onu Emila Čakalića, koji je slučajno izbjegao smaknuće na Ovčari: "Svjedočio sam tri puta u Haagu, a pitam se zašto! Da bih sada najveće zločince gledali na slobodi! Za mene je Veselin Šljivančanin jedan od najodgovornijih za Ovčaru, ali i za sve zlo u Vukovaru koje se dogodilo, pa mi još ne ide u glavu da će se samo tako išetati iz zatvora. On je odgovoran i za sve moje ožiljke... Bio sam šef medicinskog laboratorija u vukovarskoj bolnici i dragovoljac Domovinskog rata. Na svoje sam oči vidio Šljivančanina i njegove pomoćnike u bolnici u kojoj smo potražili utočište. Ja sam bio u skupini koja je potrpana u autobuse i potom odvedena na Ovčaru: tukli su nas bejzbolskim palicama, ljudi su već podlegli batinama, a oni su se i dalje iživljavali nad njima. Meni su umalo kičmu slomili - sada imam teško oštećenje kralježnice, rukama ništa ne mogu, a psihički sam slomljen, imam iznimno težak PTSP, liječio sam se i na splitskoj Psihijatriji. On će se sada šepuriti na slobodi, a u Srbiji će ga slaviti kao heroja. Ja njemu i ostalima nikada neću moći oprostiti, a kamoli zaboraviti, jer ako bih oprostio, onda bih se narugao svim mrtvima koji nisu imali sreće ostati živi kao ja. Mene je iz pakla Ovčare spasio Srbin Stevan Zorić, koji me prepoznao i izdvojio iz kolone. Da nije bilo njega, danas sa mnom ne biste pričali."
Add a comment        
 

 
Vesna Pusić"U pet godina rata na Balkanu, među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, došlo je do međusobnih sukoba različitih etničkih skupina, u kojima su sve počinile brojne ratne zločine... rat je započeo zbog separatističkih ideja Hrvata i Bošnjaka, a ugroženi “lokalni” Srbi reagirali su otporom, osnivanjem posebnih srpskih nacionalnih paradržava, protjerivanjem nesrpskog stanovništva. Pri tome su počinili zločine u Srebrenici i Vukovaru. Bivša savezna vlada u Beogradu i JNA nisu odgovorne za te zločine." Kako Davor Ivanković dobro primjećuje, tako bi trebala i bude izgledala naša nedavna povijest koju za sva vremena i za cijeli planet piše Haaški sud. Tko je tome kriv? Samo strani čimbenici koji su nas "prevarili"? Neće biti baš tako.(mm)
Add a comment        
 

 
ubijeni franjevciNa sjednici Uprave Hercegovačke franjevačke provincije, pod predsjedanjem provincijala fra Slavka Solde, 4. studenoga 2004. u Slanom donesena je odluka da se ustroji Povjerenstvo za pripremu cause mučenika. Pročelnikom Povjerenstva postao je fra Ante Marić, a članovi: fra Bazilije Pandžić, fra Vendelin Karačić, fra Jozo Zovko, fra Jozo Vasilj i fra Branimir Musa. Bio je to početak pripreme za pokretanje cause mučeništva pobijene subraće u 2. svj. ratu i poraću (1942. – 1945.), za koje se vjeruje da su ubijeni »in odium fidei«. Slijedeći bitan korak bio je imenovanje fra Luke M. De Rosa, generalnog postulatora Franjevačkog Reda, postulatorom Cause. To je učinjeno 23. svibnja 2006. Mjesni biskup don Ratko Perić suglasio se s ovim imenovanjem 19. srpnja 2006. godine. Nakon toga imenovani postulator pokrenuo je Causu mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Na Kapitularnom kongresu održanom u Masnoj Luci 4. – 7. lipnja 2007., pod predsjedanjem provincijala fra Ivana Sesara, za vicepostulatora Cause predložen je fra Miljenko Stojić. Postulator Cause suglasio se s ovim imenovanjem dopisom od 19. rujna 2007. Vicepostulator se brine o tijeku Cause na terenu i zastupa je pred različitim crkvenim ustanovama, izuzev pred Rimskim vikarijatom i Zborom za proglašenje svetih. Budući da je na Širokom Brijegu i oko njega ubijeno najviše naše braće i znalo im se za grobove, puk Božji, samostansko bratstvo i Provincija od samog početka izabrali su Široki Brijeg za mjesto, a 7. veljače za dan kad se kao Provincija sjećamo sve naše braće koja su vlastitom krvlju posvjedočila svoju vjeru i ljubav u uskrslog Gospodina.
Add a comment        
 

 
Hrvatski memorijalno dokumentarni centar Domovinskog rataPosljednjih smo nekoliko godina svjedoci raznih pokušaja – nekih više, a nekih manje uspješnih – manipuliranja problematikom Domovinskog rata. Zbog sve većeg broja neistina i lažnih informacija koje se objavljuju putem medija, postoji opravdana bojazan da će mnoga od tih zlonamjernih podmetanja, ako ih se ne počne kontinuirano i argumentirano demantirati s vremenom postati «istina». A da bi prava istina ostala sačuvana i dokumentirana za generacije koje dolaze osnovan je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, čiji je ravnatelj mr. sc. Ante Nazor. U svojoj relativno kratkoj, ali iznimno bogatoj karijeri, Nazor je, između ostaloga, bio predavač u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom te na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, a i danas je časnik za vojnu povijest u ZZIO-u te predavač na Visokoj dočasničkoj školi, gdje u sklopu predmeta Vojna povijest predaje Operacije OSRH-a u Domovinskom ratu. Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv i smješten je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Ustrojavanje centra počelo je 10. prosinca 2004 godine, a Nazor o odabiru svojih suradnika ističe: «Predsjednik Upravnoga vijeća je akademik Franjo Šanjek, a uz legendu Domovinskoga rata - dr. Juraja Njavru iz Ministarstva branitelja, među njegovim članovima su predstavnici ministarstava kulture i znanosti te poznati povjesničari koji se bave problematikom Domovinskoga rata.» U svibnju ove godine održana je i promocija njihove izdavačke djelatnosti na kojoj su predstavljeni naslovi poput Kronologije procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991., Na istočnom pragu domovine (Slavonija, ljeto/jesen 1991. - kamerom i perom), Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995 itd. S obzirom da na žalost ovakvih institucija i obavijesti o njihovom djelovanju u hrvatskim medijima najčešće nema ovom prilikom prenosimo razgovor ravnatelja centra Ante Nazora iz vojnostručnog magazina Hrvatski vojnik.
Add a comment        
 

 
globalno zatopljenjeDonosimo članak Rođene Marije Kuhar iz Hrvatskog slova u kojem autorica ulazi u problematiku konstantnog smanjivanja ozonskog omotača, čija je najvažnija posljedica dakako globalno zatopljenje. Zahvaljujući velikom uspjehu u provedbi Montrealskog protokola, UN-ov Program za okoliš/UNEP proglasio je 2007. “Međunarodnom godinom ozonskog omotača.” "Smanjenje ozonskog omotača koji štiti sav život na Zemlji uzrokuje brojne i vrlo ozbiljne posljedice u okolišu i prirodi, a posljedice ovih promjena su teške, katkad i katastrofalne. Najvažnija promjena s vrlo ozbiljnim i dalekosežnim posljedicama jest globalno zagrijavanje. Globalno zagrijavanje neizbježno utječe na sav život planeta, a jedan učinak često se prešućuje ili se ne drži opasnim. To je otapanje vječnoga leda, ledenih grebena, glečera i permafrosta (trajno zaleđeno tlo), na što upozorava prof. Michael Oppenheimer sa Sveučilišta Princeton, Katedra za geološke znanosti".
Add a comment        
 

 
Add a comment        
 

 
ChenoIz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s bivšim francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Georges-Marieom Chenuom, u periodu od 1992.-1994. godine, a povodom predgovora koji je napisao za nedavno objavljenu knjigu skupine autora "Hrvatska vanjska politika od nezavisnosti do naših dana". Chenu je u diplomatskim krugovima ostao zapažen po tome što je pokušao unijeti više objektivnosti u percepciji Hrvatske. U predgovoru knjige Chenu se osvrnuo na odnose službenog Pariza prema Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, kao i na promjene francuske politike nakon što je 1995. godine na vlast došao predjednik Chirac. U razgovoru također iznosi i njemu poznate detalje "slučaja Gotovina". No, zanimljiviji dio razgovora svakako je i onaj u kojem Chenu potvrđuje pisanje Florence Hartmann o dogovoru najviših predstavnika velikih sila oko neuhićenja Karadžića i Mladića. Izdvajamo: "To je velika pogreška. Chirac, koji je u tome imao pravo, trebao se distancirati od ostalih šefova država i učiniti sve što je mogao kako bi se uhitilo Karadžića i Mladića, iako nije imao mnogo šanse za uspjeh. Ali Chirac je odustao. Kao i ostali europski čelnici, bojao se uznemiriti Srbe. Bio je oprezan i nadao se da će se srpsko društvo postupno demokratizirati, što je bila potpuna pogreška. Kada se susretnete s veoma zlim postupcima, poput pokolja u Vukovaru, opsade Sarajeva i krvoprolića u Srebrenici, ne možete biti samo oprezni. Treba reagirati žestoko i brzo. Danas brojni Srbi još ne znaju što se stvarno dogodilo u, ako uključimo i Kosovo, četiri zadnja balkanska rata. I ova su četiri šefa država kriva za to neznanje, jer nisu uhitili Karadžića i Mladića. Zbog toga kasni nužno smirivanje duhova, bez kojega u ovoj regiji ne može biti trajnog mira".
Add a comment        
Pet, 21-02-2020, 17:25:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.