Bugojanska skupinaPočetkom veljače smo u skraćenom i prepričanom obliku objavili na preporuku jednog od članova Hrvatskog kulturnog vijeća pismo Ružice Andrić o Bugojanskoj skupini. Još jedno pismo Ružice Andrić objavljeno je prošli tjedan na Portalu, a u njemu se reagira na vrlo podroban članak iz Cro Expressa (Melbourne, Australija) objavljenom u dva nastavka. Protivno navodu Ružice Andrić, spomenuti članak iz Cro Expressa "Napadi na feljton, knjigu i film o HRB-u i Akciji Fenix '72" potpisalo je deset osoba, pa radi pune informacije ovdje ga objavljujemo u cijelosti. Pri tome naglašavamo da kao i do sada ne želimo arbitrirati o temama i događajima kojima nismo bili ni sudionici, ni svjedoci - iako s druge strane smatramo kako povijesna zbivanja treba raščistiti. Ostaje naravno uvijek i iskreni žal za hrvatskim žrtvama kao i zbog patnji njihovih obitelji.(mm)
Add a comment        
 

 

HRTZaista je paradoksalno što Hrvatsko kulturno vijeće, koje kao malo koja druga udruga okuplja zavidan broj hrvatskih intelektualaca, nikada ne nalazi mjesta u većini hrvatskih medija, neovisno što je napravljeno, organizirano ili poduzeto. Da se ne treba pomiriti s ovakvim sustavnim prešućivanjem rada naše udruge, posebice na Hrvatskoj radioteleviziji kao zakonom uređenog javnog RTV servisa, svojim primjerom pokazao je član HKV-a dipl. ing. Damir Tučkar poslavši protestno pismo na adresu Informativnog programa HRT-a Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Pismo, na koje je do sada stigao samo automatski odgovor HRT-ovog servera za primanje pošte, donosimo u nastavku, razmišljajući o tome da možda ne bi bilo loše da ga svi oni koji ga ovdje pročitaju automatski kopiraju i proslijede HRT-u sa svojih elektroničkih adresa na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Možda bi to ponukalo odgovorne u Informativnom programu Javne televizije da i oni, a ne samo njihov server, napokon ponude nekakav odgovor kada je u pitanju pravo javnosti na informaciju.(mm)

Add a comment        
 

 
Zoran ŠprajcU središnjem Dnevniku HRT-a kojeg je vodio Zoran Šprajc - a neki će reći da je i to već bilo iznenađujuće - objavljena je vijest o kandidaturi prof. dr. Miroslava Tuđmana za predsjednika RH. Prilog, u trajanju od pedesetak sekundi, je pušten u 16. minuti Dnevnika, no ni ta kratkoća nije bila problem dežurnim dezinformatorima za zbunjivanje javnosti. Pa je tako urednik i voditelj Zoran Šprajc izvještavajući o novom kandidatu koji se pojavio uz Ivu Josipovića naveo kako Miroslav Tuđman kaže "da će ponuditi politiku koja će biti alternativa ulasku u Europsku uniju". Iz izjave onda samoga Miroslava Tuđmana koja je nakon toga puštena nije bilo jasno da se zapravo Miroslav Tuđman ne protivi ulasku u Europsku uniju, što bi svatko tko ne poznaje pobliže njegov politički program pomislio iz onoga što je čuo i vidio.(mm)
Add a comment        
 

 
www.miroslav-tudjman.comProfesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta doktor Miroslav Tuđman u ponedjeljak je objavio u Zagrebu svoju kandidaturu na sljedećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Najstariji sin prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana nastupit će na sljedećim predsjedničkim izborima kao neovisni kandidat, nevezan uz bilo koju političku stranku. Kao što smo već na Portalu izvijestili, na Godišnjoj skupštini Hrvatskoga kulturnog vijeća održanoj prošle subote u Zagrebu podržana je kandidatura profesora Miroslava Tuđmana za predsjednika Republike Hrvatske. HKV smatra kako će s dr. Tuđmanom Hrvatska dobiti predsjednika koji će biti u stanju ponovno je učiniti ravnopravnim članom svjetske zajednice i omogućiti joj slobodno biranje svojih političkih prioriteta.Prigodom predsjedničke kandidature dr. Miroslava Tuđmana predstavljene su i njegove internetske stranice koje se mogu pogledati na adresi www.miroslav-tudjman.com. Naravno, i mi smo sa zanimanjem navratili.(mmb)
Add a comment        
 

 
TitoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem uspoređuje situaciju danas, u kojoj se pod krinkom "zapovjedne odgovornosti" osuđuju hrvatski branitelji za događaje iz 1991. s onom od prije šezdeset godina, kad je bez suda i žalbe smrtno stradao dan danas još neutvrđeni broj Hrvata, naravno, bez ikakvih pravnih posljedica, ali ni same želje da se barem utvrdi istina. "„Znam da su streljane ustaše, nešto četnika i nedićevaca… Ne mogu reći, ni da je to bilo masovno… To je bila direktiva druga Tita i dobro se sećam da mi je to sam naredio“ – rekao je Ivan Maček, načelnik OZN-e 1945. godine za Sloveniju (Milomir Marić, „Deca komunizma“, Beograd, 1987., str. 102.). Zdenko Zavadlav zamjenik načelnika Ozne za područje Maribora: "Mi iz slovenske OZNA-e i KNOJ-a ubijali smo samo slovenske domobrane, a kada bismo uhvatili Hrvate predavali smo ih 3. armiji... U rovovima oko dvorca (kod Maribora) ubijali su hrvatske domobrane, ustaše i civile - žene, djecu, starce". Na pitanje kako su mogli masovno ubijati ljude bez suđenja, kad je rat već bio završen, Zavadlav kaže: "Naredba je stigla s vrha, a zna se gdje je bio vrh. Rečeno nam je, da neprijatelja treba ubijati bez suđenja, jer revolucija još traje. Rekli su nam, da je rat bio prva faza revolucije, a ono poslije rata druga faza" (Nedjeljni jutarnji, 25. svibnja 2003.)."
Add a comment        
 

 
BuarqueDonosimo zanimljiv i istovremeno poučan odgovor što ga je tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu brazilski ministar prosvjete Cristovam Buarque dao studentima koji su ga pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Naime, ideje  internacionalizacije pojavljuju se s vremena na vrijeme i kada su hrvatska kulturna i prirodna bogatstva u pitanju - a da o  pokušajima ograničavanja hrvatskoga suvereniteta u ovom ili onom obliku tijekom ratnih godina ni ne govorimo.  "Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zalika nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje."
Add a comment        
 

 
hobotnicaU Hrvatskom slovu Nenad Piskač u svom uredničkom komentaru piše o tri najnovija primjera koja još jednom dokazuju surovi karakter jugoslavenskog totalitarističkog komunističkog režima. Redom to su činjenica da je njemački vrhovni sud odbacio zahtjev za reviziju procesa protiv Krunoslava Pratesa koji je kao suradnik tadašnje jugoslavenske Službe državne sigurnosti pravomoćno proglašen krivim i osuđen na doživotni zatvor, te masovne grobnice Huda jama kod Laškog i još jedna u Međimurju iz razdoblja sredine 1945. godine, odnosno vremena kad su nas "osloboditelji oslobodili". "Jesu li ova tri događaja dokaz „pojedinačnih ekscesa“, ili totalitarnog karaktera jugoslavenskog komunističkog režima? Politika očito misli kako je riječ o ekscesima. Kazališni trg u Zagrebu, naime, i dalje je okupiran imenom „maršala Tita“ koji je najodgovorniji za masovne zločine iz 1945/46. Nije Zagreb usamljeni slučaj. Primjerice, u Zaprešiću Ulica maršala Tita vodi do Trga žrtava fašizma i nadovezuje se na Ulicu bana Jelačića. A baš na jednome zavoju Ulice maršala Tita, u kojoj se nalazi i župni ured, kamenovan je ondašnji nadbiskup, danas blaženi mučenik, kardinal Alojzije Stepinac. Stepinac, dakako, nema svoju ulicu. Ni žrtve jugokomunizma. Tako je jučer htjela Partija, tako danas hoće hobotnica. Hobotnica starih struktura u novom ruhu u Hrvatskoj je blokirala istraživanja prikrivenih grobišta žrtava Titovih partizana. Nije lako živjeti u takvoj „antifašističkoj“, a zapravo komunističkoj Hrvatskoj. "
Add a comment        
 

 
Počasni bleiburški vodDonosimo priopćenje za javnost Počasnoga bleiburškog voda koji zajedno s predstavnicima Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj te Ureda za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 20. ožujka 2009. godine, u 9.00 sati planiraju posjetiti masovno stratište Barbarin rov – Huda jama kod Laškog u Sloveniji, te  položiti vijence i zapaliti svijeće kod kapele izgrađene u spomen na žrtve u toj masovnoj grobnici. Istoga dana u 11.00 sati, u prostorijama predstavništva Počasnog bleiburškog voda u Republici Hrvatskoj, Savska 56 a (dvorište), u Zagrebu, održat će se i konferencija za medije na kojoj će sudjelovati: prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović - predsjednik HŽD, don Ante Kutleša - ravnatelj Ureda za inozemnu pastvu HBK i BKBiH, mr. sc. Zlatko Hasanbegović - predstavnik IZ u RH u PBV-u, Bože Vukušić - tajnik-glasnogovornik PBV-a, Vladimir Fuček - predsjednik URV HD i Želimir Kužatko - istraživač masovnih grobnica u Republici Sloveniji i suator knjige Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji.
Add a comment        
 

 
Trg maršala TitaDonosimo reagiranja građana Zagreba kao i predstavnika Hrvatskog odgovornog društva upućena gradonačelniku i Poglavarstvu Grada Zagreba, vezano uz neprimjerenu reakciju gradonačelnika Milana Bandića na zahtjev za promjenom imena Trga maršala Tita u Zagrebu. "Sada, i nakon najnovijeg otkrića masovnog, monstruoznog genocida nad hrvatskim narodom, kod Laškog, u napuštenome rudniku "Barbarin rov" u Sloveniji, za koji zločin i slovenski partizanski prvoborci tvrde da je izvršen nad Hrvatima, po nalogu maršala Tita, zar Vas nije sramota da najljepši Kazalištni trg u Zagrebu, gradu kojemu ste Vi gradonačelnik, nosi ime takvoga zločinca? Već je u par navrata bilo i masovnih prosvjeda na ovome Kazališnom trgu u Zagrebu, sa zahtjevima da se Kazališni trg nazove svojim pravim kazališnim imenom, to jest da se ukloni nametnuto ime "Trg maršala Tita", što je ostalo bez Vašeg odgovora. Kakav je gradonačelnik koji ne sluša svoje građane? Vi se riječima često iskazujete hrvatskim domoljubom i rodoljubom, kao i praktičnim katolikom, ali Vaša djela, u ovome slučaju, to ne potvrđuju. Zar Vi, kao gradonačelnik Zagreba, podržavajući maršala Tita, ne osjećate da se time solidarizirate sa zločinima nad Hrvatima najvećeg ubojice hrvatskoga naroda i jednoga od desetorice najvećih zločinaca dvadesetoga stoljeća, po međunarodnome sudu?"
Add a comment        
Uto, 29-09-2020, 16:32:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.