dr. BabićDa u Lijepoj Našoj postoje ljudi koji iskreno i dobronamjerno žele vidjeti i živjeti njen napredak na svim poljima i područjima pokazuje i djelovanje dr. Mate Babića. Dr. Babić, u sasvim je ne političkoj svrsi izradio stručni program privrednog razvoja Hrvatske. Prvi program privrednog Hrvatske napravio je još 1990. godine. Dorađenu verziju programa objavio je u nekoliko izdanja udžbenika „Makroekonomija“. Posljednja inačica Programa objavljena je u časopisu „Ekonomist“ od prosinca 2001. godine. «Međutim, od tada su se dogodile promjene, a kad se promijene pretpostavke na kojima se neki program temelji, treba i program promijeniti. Zato sam napravio ovaj program koji se temelji na sadašnjim uvjetima koji u hrvatskoj privredi vladaju. Napominjem da ovaj program nije pisan kao znanstveni rad, pa nema citata izvora niti literature. Isto tako želim naglasiti da ovaj program nije rađen po narudžbi nijedne političke stranke, ali ga svaka stranka može slobodno koristiti i usvojiti bilo u cjelini ili u dijelovima. Program je podijeljen na 8 dijelova. U prvom dijelu dane su temeljne ekonomske pretpostavke svakog ekonomskog programa – načela maksimiziranja funkcije društvenog blagostanja što znači optimalne alokacije resursa, kako bi se iz dane količine resursa ostvarila maksimalna proizvodnja.To je temeljna zadaća svake ekonomske politike. S obzirom da visoka razina pravne nesigurnosti i korupcije u Hrvatskoj predstavlja bitno ograničenje privrednom razvoju, ti su problemi obrađeni već u prvom dijelu". Program privrednog razvoja Hrvatske donosimo u dva nastavka.
Add a comment        
 

 
Milanović i JurčićKako su mnogi od komentara s ovog Portala imali, kako se to kasnije pokazalo «proročku providnost», nije i ne treba biti iznenađenje što se to isto dogodilo ponovno. Točnije, radi se o SDP-u i njihovom dojučerašnjem kandidatu za premijera Ljubi Jurčiću. Konstatirali smo ranije kako im je Jurčić poslužio samo kao svojevrsni paravan sa štihom patriotizma i nacionalne retorike koji bi SDP-u priskrbio podršku i onih malo "desnijih" birača, a sve po Račanovom receptu kako iskoristiti Budišu. No, ovog se puta situacija malo zakomplicirala, pa je Milanović, kao pravi kapetan broda koji neumitno tone, a pitanje je samo vremena kad će i potonuti, morao s «broda» odbaciti sav suvišan teret kako bi se što duže uspjeli održati na površini. Jedna od prvih stvari kojih se «kapetan» Milanović riješio, bio je njegov premijerski kandidat u kojeg se sve do prije nekoliko dana nepokoklebljivo zaklinjao. No, iako u početku pomirljive, posljednje izjave Ljube Jurčića o određenim mimoilaženjima u mišljenjima u odnosu na Milanovića jasno ukazuju da je i SDP-ovcima lagano jasno da od "njihove" Vlade ne će biti ništa. Naime, od čovjeka koji se neki dan nudio za potpredsjednika Vlade za gospodarstvo upravo nakon što je oslobođen dužnosti potencijalnog premijerskog mandatara, Jučića se preobrazio u čovjeka (kako je pisao jučer tisak) za kojeg je sada praktički isključeno da bi sudjelovao u SDP-ovoj ministarskoj postavi, čak i kad bi Milanović u konačnici dobio mandat za sastavljanje Vlade. Koliko će to utjecati na za sada kratku, ali burnu Milanovićevu karijeru predsjednika stranke - vidjet ćemo. U svakom slučaju, u trenutku kada je odbio u dogovoru s Vesnom Pusić čestitati Sanaderu na izbornoj pobjedi, trebao je biti svjestan one stare: "Tko se mača laća, od mača će i poginuti".(mmb)
Add a comment        
 

 
GjeneroO činjenici na kakve je niske grane cijela predizborno-postizborna situacija u Hrvatskoj svela državnu političku elitu dovoljno govori i samo letimično bacanje pogleda na dnevne i tjedne tiskovine, te tko ih u istima i na koji način kudi ili pak zagovara. Naime, neke od njih, koje su kroz duže vrijeme imale tendenciju da budu ili postanu - nazovimo to tako - ozbiljna novina, u posljednje vrijeme pisanjem nekih svojih kolumnista i komentatora ozbiljno odlaze ispod svog standarda u nekom sasvim drugom smjeru. Najbolji primjer tog i takvog novinarstva jesu komentari Vjesnikova gosta kolumnista Davora Gjenera. Svatko tko je u posljednjih nekoliko godina imao priliku pročitati bar nekoliko njegovih tekstova vrlo lako može zaključiti kako su njegove današnje kolumne koje izlaze u spomenutom listu uvelike različite od onog što smo iz njegovih usta ili pera do sada bili naviknuti slušati ili čitati. Riječ je naime o očitoj promjeni strana koja se najbolje očituje u otvorenoj podršci političkim potezima premijera Sanadera, odnosno u hvalospjevima promućurnom vodstvu ove države u dijelu koji se odnosi na njega i njegovu stranku. No, problem nije u tome što je Gjenero promjenio «poslodavca», problem leži u okolnosti da se ništa drugo osim toga u razini njegova pisanja na žalost nije promijenilo. (mmb)
Add a comment        
 

 
LatinIz Hrvatskog slova donosimo kratki osvrt autora Danijela Pačića, na prošlotjednu emisiju Latinica čija je glavna tema bila karizma. Cijela emisija potrošena je na nekoliko nepotrebno dugih i već viđenih priloga. Posebice se to odnosi na već toliko puta prožvakano ponavljanje priča o karizmi Josipa Broza i hvalospjeva o njegovom političkom i diplomatskom značaju. "Tema o karizmi je čak i jamčila odsustnost patetike, toliko tipične za izdanja te emisije u posljednjih nekoliko godina. Na žalost, Latin je učinio nemoguće. Emisiju s potencijlno atraktivnom temom učinio je dosadnom. Prvih pola sata se bavio već bezbroj puta obrađenom karizmom Josipa Broza, uz pomoć priloga gdje su Brozovi prijatelji i suradnici gledateljstvu svjedočili o njegovoj silnoj dobroti, duhovitosti i zgodnim anegdotama u susretima s raznim državnicima, monarsima i njegovim prijateljima despotima sa svih strana svijeta. Da te zgode i nezgode iz života druga Tite već ranije nismo slušali u stotinama različitih verzija, sve je to moglo biti i duhovito. Ovako se sve činilo kao vječiti deja vu".
Add a comment        
 

 
masovne grobnice u SlovenijiI dok se u Hrvatskoj sve češće i uz sve veću podršku određenog dijela političke vlasti slave i obilježavaju tekovine antifašizma i velike partizanske pobjede, o naličju njihove borbe koja je rezultirala stotinama tisuća ubijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata piše se i govori malo, ili gotovo ništa. Ne zna se pritom dali je veća tragedija u činjenici da je zločin počinjen ili u stravičnoj okolnosti da se krvnici i egzekutori pobijenih ljudi u Lijepoj Našoj još uvijek slave kao narodni heroji. Istovremeno, iz Slovenije ponovno pristižu nove informacije o pronađenim masovnim grobnicama iz 1945. godine. Tako je posebna komisija slovenske vlade koja istražuje tzv. "prikrivena grobišta" sondirala u srijedu lokaciju Žančani, 2 km od Slovenj Gradeca, blizu granice s Austrijom, kako bi utvrdila dimenzije masovne grobnice u koju je bačeno nekoliko tisuća zarobljenika strijeljanih u svibnju 1945., a riječ je većinom o Hrvatima vraćenim iz Bleiburga, navode u petak slovenski mediji. Bez obzira na nedavno sklopljen hrvatsko-slovenski sporazum o održavanju i obilježavanju grobišta, gorak se okus ne može isprati. Postavlja se pitanje kako je moguća tolika kronična nezainteresiranost hrvatske političke elite da se posmrtni ostaci pobijenih Hrvata barem adekvatno zbrinu i prevezu u domovinu. No, sve dok u Lijepoj Našoj na očigled bude rastao trend veličanja i uzdizanja svega što je povezano s partizanskom vojskom i njihovim «djelovanjem» na ovim prostorima, ništa se drugo ne može ni očekivati.(mmb)
Add a comment        
 

 
ZečevićDavor Zečević Zec (40), jedan od takozvanih «dečkiju s Knežije», likvidiran je u subotu dok je izlazio iz stana svoje djevojke Ivane Šikić – novinarke HTV-a i glasnogovornice u prvoj Mesićevevoj predsjedničkoj kampanji. Zečević je naime dobio slobodan vikend te je došao iz kaznionice u Lepoglavi, gdje je služio devetogodišnju kaznu zatvora. Od policije se vezano uz ovaj slučaj nije moglo saznati mnogo, tek da je ubojica za sobom ostavio vrlo malo tragova, što potvrđuje tezu da se radi o hladnokrvnom profesionalnom ubojstvu kao posljedici međusobnih obračuna unutar zagrebačkog podzemlja. Podsjećamo, istraga protiv pripadnika zločinačke organizacije započela je još za vrijeme Tuđmana. Kasnije je za vrijeme koalicijske vlasti bivši glavni odvjetnik Ortinski izjavljivao kako može dokazati spregu političkog, medijskog i kriminalnog vrha. Njegove su izjave rezultirale njegovim opozivom, kao i smjenama policijskih inspektora nadležnih za rasvjetljavanje slučaja. Postavlja se pitanje zašto se ti ljudi kao najkompetentniji stručnjaci ne angažiraju danas, u kako policija kaže situaciji kroničnog nedostatka bilo kakvih tragova. Možda zato jer je piramida moći, bez obzira na nekoliko izmjena Vlada, u ovom slučaju ostala ista.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o fenomenu trenutne postizborne situacije u Hrvatskoj. Piskač komentira kako se slična stvar dogodila i na prethodnim parlamentarnim izborima 2003. godine. Naime, HDZ je i tada dobio relativnu većinu, no Račan je priznao pobjedu, iako je HNS-ova Vesna Pusić i tada – kao i sad, tražila formiranje Vlade ljevice. No u odnosu na prošle izbore postoji ipak i značajna razlika. Za razliku od birača koji su tada odlučili tko će preuzeti vlast, ovog je puta dirigentsku palicu u svoje ruke preuzeo predsjednik Mesić, a nama ostaje da vidimo kako i na koji način će izvedbu privesti kraju. "U trenutku dok ovo pišem, stvaraju se, dakle, dvije vlade, premda izborni pobjednik ima deset mandata više od izbornog gubitnika. Milanović za razliku od Sanadera ne dobiva potporu i čestitke inozemnih čimbenika. Bit će da vani ipak priznaju temelje izborne matematike. Njegova je jedina potpora Mesićev zabrinuti politbiro s Pantovčaka, koji mimo izbornih rezultata zahtijeva „vjerodostojan dokaz o parlamentarnoj većini“." Može se još dodati kako čestitke inozemnih čimbenika, odnosno njihova glasno iskazana volja, odista mogu biti odlučujući faktor koji će konačno presuditi tko će biti novi mandatar hrvatske Vlade. Kako na sramotu nacije, tako kao i potpuno nepotrebni dug koji će trebati četiri godine vraćati.(mm)
Add a comment        
 

 
zerpS portala Liderpress.hr donosimo komentar Tončija Tadića o problematici proglašenja zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa od strane države Hrvatske. Taj je fenomen sad već postao «vrući krumpir», odnosno svojevrsna kušnja za svaku hrvatsku vladu, pa i za onu buduću koja nikako da dobije mandatara. Tadić između ostalog iznosi temeljne definicije i načela Međunarodnog prava kako bi se u spomenutu tematiku moglo ući dublje i argumentiranije. Također spominje kako je u Saboru prošao njegov prijedlog o proglašenju gospodarskog pojasa iz 2001. godine: "Saborska rasprava o mom prijedlogu iz ožujka 2001. provedena je 9. srpnja 2001., ali unatoč suglasnosti svih da treba proglasiti gospodarski pojas, prevladalo je mišljenje da će to narušiti naše odnose s Italijom i s EU. Glasovanja o tom prijedlogu uopće nije bilo! O njemu se raspravljalo u Saboru i u listopadu 2003., ali je umjesto gospodarskog pojasa proglašen tzv. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas ZERP. Zašto? Zato da Talijani ne bi shvatili kako proglašavamo gospodarski pojas - nego njegovu imitaciju s istim ciljevima!? S time da na Međunarodnom sudu pravde moramo dokazivati da je to isto što i gospodarski pojas kako bismo ostvarili ista prava. ZERP ima sadržaje gospodarskog pojasa, ali prema odluci Sabora obuhvaća samo morsku vodu, a ne i morsko dno i podzemlje (kao gospodarski pojas!), tj. ne preklapa se s epikontinentalnim pojasom, pa je radi tog propusta moguće da razgraničenje ZERP-a možda neće slijediti crtu sredine".
Add a comment        
 

 
Pravni fakultetU Hrvatskoj postoji veliki broj raznih udruga, od onih strukovne naravi, do onih kojima je političke teme najbliže. Nažalost, politika vrlo često određuje tko će voditi i strukovne udruge, pa tako dobivamo strukovne udruge koje vode pojedinci koji su potpuno zaslijepljeni svojom političkom misijom. Zgodan primjer za to je slučaj na koji se ovdje osvrćemo, a o kojem nam je materijale nedavno poslao jedan od naših čitatelja. Tako ovdje donosimo odgovor iz 2003. udruge ELSA Hrvatska, podružnice Europske udruge studenata prava i mladih pravnika, na tekst Matka Marušića "Zašto volimo Hrvatsku" koji im je elektroničkom poštom poslao HIPnet. Tekst "Zašto volimo Hrvatsku" na romantičan, ali opet razložan način govori o potrebi očuvanju nekih općih i nacionalnih vrednota u Hrvatskoj. No, odgovor iz ELSA Hrvatske, kojeg su svojedobno potpisali Ruth Frölich i Igor Volner, otkriva politički ekstremizam kakav se rijetko vidi i na hrvatskoj političkoj sceni.(mm)
Add a comment        
Sri, 3-06-2020, 08:27:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.