Lino ČervarIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Srećka Ilića s Linom Červarom, izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije i istaknutim političkim djelatnikom. Izdvajamo: "Rukomet je u Hrvatskoj postao pokret, htio to netko priznati ili ne. I oni građani koji ne znaju puno o rukometu – a pišu mi – prepoznaju da je to više od igre – da je to duh mladosti, borbenosti te poštenja i srca. Intervju Pere Metličića je ljude dirnuo do suza kad je iz dubine rekao da igrajući za hrvatsku vrstu igra za domovinu i za svoju djecu. Savez je samo sugerirao da se polemika odvija poslije prvenstva, no ja nisam mogao birati vrijeme, napadači su ga odredili. Ja sam se samo branio. Valja naglasiti da nitko nema pravo na osobnu nesnošljivost i na isključivost da samo jedan čovjek nudi istinu; postoji riječ pluralizam mišljenja, uvijek su dvije strane medalje, nikada samo jedna".
Add a comment        
 

 
Mile BogovićOvih su se dana neki hrvatski mediji ponovno "proslavili" svojim senzacionalističkim, neargumentiranim i tendencioznim načinom pisanja. Ovoga su se puta svojim "hicima" upravo okomili na tijelo ubijenoga svećenika Josipa Rafaja, župnika iz Generalskoga Stola. Pisalo se tako o župnikovom navodnom bogatstvu, o tome kako je vozio skupe aute i posuđivao novac uz kamate, što ne samo da nisu potvrđene činjenice, već su ti i takvi medijski navodi popraćeni zgražanjem mještana koji za svojega bivšeg župnika nalaze jedino riječi hvale. Najdalje je u svojim nagađanjima tabloidskog tipa ipak otišao dnevni list Slobodna Dalmacija, plasiravši ponovno rekla-kazala priču o navodnim skandalima pokojnoga župnika financijske pa čak i ljubavne prirode, zbog kojih je onda i premješten iz Korenice u novu župu. Takve neprovjerene i zlonamjerne napise demantirao je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović u svojoj propovijedi sa ispraćaja pokojnoga župnika Rafaja, a koju sa internetskih stranica gospic.hbk.hr u nastavku donosimo u cjelosti. Izdvajamo: "Zar je stalo do istine novinaru koji piše da je pokojnik bio premješten iz Korenice u Generalski Stol zbog neke prljave afere. Ja osobno sam ga premjestio i kažem pred svima vama i pred Bogom da ga nisam premještao zbog nikakve afere nego jednostavno zato da se svećenici razmjeste u skladu s potrebama biskupije. Pokojnik nije bio nikakav slučaj u našoj biskupiji, nego svećenik koji je slušao svoje poglavare i korektno se postavljao u svojoj službi prema vjernicima koji su mu bili povjereni".(mmb)
Add a comment        
 

 
Logor StadionJučer, 19.ožujka 2008. godine, na blagdan Svetoga Josipa, navršeno je 14. godina od kako su 294 hrvatska zatočenika logora "Stadion" jednog od najzloglasnijih logora koje je Armija BiH tijekom rata imala u Bugojnu razmijenjeni. Međutim, za obitelji 20 odvedenih zatočenika koji nisu imali sreću tog 19. ožujka 1994. godine biti razmijenjeni i vratiti se svojim kućama agonija i danas  traje jer lokacije s tijelima nestalih i odvedenih još su uvijek nepoznate. Vezano uz tu temu sa internetskih stranica www.poskok.info donosimo komentar u kojem se može pročitati i dio priopćenja kojim je Koordinacija udruga proisteklih iz Domivnskog rata HVO HB Bugojno, izrazila svoje nezadovoljstvo činjenicom što su dokazi o tijelima nestalih još uvijek skriveni od strane nalogodavaca i neposrednih počinitelja zločina, kao i činjenicom da se dvije osobe koje su ujedno i najodgovornije za učinjene strahote, još uvijek nalaze na slobodi. Izdvajamo: "Mi, preživjeli logoraši i obitelji nestalih, uvjereni smo da rezultata neće ni biti sve dok na optuženičkoj klupi ne bude i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, a bivši zapovjednik Armije BiH u Bugojnu, aktualni ministar obrane Selmo Cikotić, ministarsku fotelju zamijeni zatvorskom ćelijom'', stoji u priopćenju. Bugojanski Hrvati smatraju kako od napola urađenog posla očito nema koristi jer unatoč procesuiranju četvorice spomenutih Bošnjaka, ključne karike u lancu odgovornosti za zločine nad bugojanskim Hrvatima i ubojstvo 20 zatočenika iz logora ''Stadion'' i dalje nedostaju".
Add a comment        
 

 
Spomenik u DerventiPosljednjih dana u medijima se pojavilo niz natpisa o «Ustaškom spomeniku» koji je u Modranu pored Dervente podigla obitelj Ćorluka. Na taj način povrijeđeni su osjećaji brojnih obitelji čiji su najmiliji, mahom mladi ljudi, poginuli braneći svoj dom 1992. godine prilikom srpske okupacije Dervente. Jedino što je za te obitelji i mene kao zapovjednika 3. bojne Modran, čiji su bili pripadnici, ostalo sveto je spomen mjesto kojim smo im odali počast. Njihov spomenik je u obliku srca, a nije ga podigao , kako navodite, Jozo Ćorluka, otac našeg Vedrana, nego su spomenik financirale isključivo obitelji poginulih branitelja. Istina je da se srce nalazi na spomeniku žrtvama iz Drugog svjetskog rata, ali on nije u obliku slova U nego u obliku Hrvatskoga grba. Znači li to da se oznaka koju nosimo na automobilima, koja je na našim dokumentima, smatra Ustaškom? Zasigurno ne. Ponos je jedino što nam je ostalo. Jedino što je u toj priči važno i vrijedno spomena jeste velika žrtva koje su podnijele brojne hrvatske obitelji s toga područja, koje su i unatoč tome 1992. godine protjerane iz svojih domova. Tada nitko nije digao glas protiv naše izdaje. Tamo su ostali životi brojnih mladih hrabrih momaka koji su samo branili svoj dom. Obiteljima je posjet svetom groblju na kojem su pokopani njihovi najmiliji, od kojih su mnogi bili gotovo djeca, sve za što žive. Sve druge insinuacije i podmetanja od onih koji su odgovorni za naše sudbine, u današnje vrijeme, krajnje su neprimjerena. Posebno je neprimjereno da hrvatski mediji takvima daju toliki prostor koristeći ime Vedrana Ćorluke koji je svojim sumještanima darovao zvono jer ima veliko srce. To je hvale vrijedno, a ne skandalozno djelo.(I. Ćorluka)
Add a comment        
 

 
ŠkrinjaIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se u pomalo neobičnoj formi - u obliku pisma svojoj prabaki dotaknuo problematike ZERP-a. Izdvajamo: "Da ne duljim, ZERP Hrvatima predstavlja ono što praunuku predstavlja prabakina škrinja. Ako ju izjedu crvi – a oni ne priznaju granice, grickaju sve što ne zaštitiš - onda će crvi pojesti i fascikl sa ZERP-om. Kužiš? Zato se ne smijemo okretati prošlosti jučerašnjih izjava kamoli međunarodnom pravu, da ne prozremo logiku eurocrva i njihovih kmetova. Ako, međutim, spriječimo crve da pojedu tvoju škrinju, koja je sad, privremeno moja a u budućnosti bi trebala privremeno pripasti mojim praunucima, onda smo sačuvali i ZERP. Trenutno je situacija ovakva: Od 1. siječnja 2008. ZERP je na snazi bez primjene. Genijalno? Da, prvi smo izmislili okruglu kocku! Vjerojatno ti je jasno kako se naši legitimiteti mogu dogovoriti da su i pregovori i crvi iznad Hrvatskoga sabora, da je sve, pa i on, u „europskom duhu“ relativno. Crvljivo. I dalje moli za nas, naše u Haagu i naše škrinje. Bez njih postali bismo nepametni: Goli, bosi, gladni i izigrani, osuđeni skupo plaćati tuđu opravu, brašno, kruh i zerponosne plodove iz tuđih zglancanih škrinja punih crvljive praznine".
Add a comment        
 

 
Pupovac i SanaderKako stvari stoje hrvatska Vlada danas bi mogla priznati neovisnost Kosova, a ta bi odluka mogla dovesti do nove krize vladajuće koalicije. SDSS sigurno neće podržati takvu odluku, što je jučer potvrdio i potpredsjednik te stranke Milorad Pupovac. «Premijer Sanader najavio je tu mogućnost, ali SDSS je protiv toga. Smatramo da treba još pričekati s priznanjem. Hrvatska ima puno razloga još čekati» - rekao je Pupovac. O izlasku SDSS-a iz Vlade zbog mogućeg priznanja Kosova Pupovac još ne želi govoriti, iako ni tu mogućnost ne isključuje. «Tijela SDSS-a odlučit će što ćemo učiniti ako dođe do priznanja» - poručuje. Ovakve Pupovčeve izjave zapravo ne koriste nikome, ni Hrvatima ni Srbima ni hrvatsko srpskim odnosima jer naprosto predstavljaju diplomatsku i profinjeniju, ali još uvijek tendencioznu politiku prema Hrvatskoj.  Prema istraživanju agencije Puls provedenom krajem veljače, 79 posto građana podržava priznanje Kosova. Zanimljivo je ipak da 51 posto anketiranih smatra da Hrvatska ne treba žuriti. Izgleda da slično misli i premijer Sanader jer se iz diplomatskih izvora bliskih njemu ovih dana moglo saznati kako premijer priželjkuje da se zbog delikatnosti čitave situacije priznanje učini u paketu s još nekim od zemalja u regiji, kojima bi takav politički potez također mogao biti u interesu. Štoviše, spominje se da je ta mogućnost bila jedna od glavnih tema nedavnog posjeta crnogorskoga premijera Mile Đukanovića Hrvatskoj. Toliko o pričama kako će hrvatsko priznanje biti vremenski usklađeno s priznanjima zemalja članica EU. Sada se pak, posve suprotno najavama čeka da ono uslijedi s priznanjima ostalih država koje prema planu i programu spadaju u asocijaciju Zapadnoga balkana, kako bi se valjda potvrdio njen smisao i potrebitost. (mmb)
Add a comment        
 

 
Kosovska mitrovicaKako piše Vjesnik, odred specijalne policije UNMIK-a je u ponedjeljak ujutro munjevitom akcijom savladao prosvjednike i vratio kontrolu nad zgradom koja je jedan od malobrojnih simbola međunarodne uprave u srpskim općinama na sjeveru Kosova. Nekoliko desetaka pripadnika međunarodnih pretežno ukrajinsko-poljskih snaga tom je prigodom ranjeno, a jedan je Ukrajinac i podlegao ozljedama. Sudeći prema informacijama , ali i fotografijama i snimkama koje pristižu iz spomenutoga područja spomenuti sukobi sve više neodoljivo podsjećaju na one između Izraelaca i Palestinaca, a takvi bi se prizori mogli i nastaviti, pogotovo ako međunarodna zajednica odluči dugoročno nametnuti svoju vlast na spornom području.(mmb)
Add a comment        
 

 
Medački džepBivši zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomas James Calvin ponovio je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Ovoga puta izostavio je svoje podatke o hrvatskim žrtvama spomenute «bitke», za koje su i hrvatski izvori kao i časnici UN-a koji su svjedočili nešto ranije u procesu sa sigurnošću ustvrdili kako ih nije bilo. Podsjećamo o konkretnoj nepostojećoj bitci u nekoliko smo navrata već pisali na Portalu( 1 ,2 ,3 ,4 ). Ipak fascinira upornost kojom Kanađani ne odustaju od priče o svojem imaginarnom sukobu s Hrvatima, iako im se ista kontinuirano osporava na način da je već mnogo takozvanih argumenata uspješno opovrgnuto. Ruku na srce, Kanađani od spomenute, ne zavaravajmo se isključivo političke konstrukcije niti mogu, a niti žele odustati. Kad bi se tako nešto dogodilo, bila bi to velika pljuska kanadskoj vojsci, ali i državi koja je svojim «hrabrim» vojnicima za srčanost i hrabrost u izmišljenoj bitci podijelila 800 medalja, proglasivši je ni manje ni više svojom najvećom bitkom od Korejskoga rata. No nitko i ništa ne može opravdati činjenicu da se i dalje dopuštaju zlonamjerne konstrukcije koje će, ako se ne spriječe, predstavljati povijesnu istinu i negativno obilježiti ne samo direktne sudionike borbe za slobodu vlastite države, nego i generacije koje dolaze. Zaustavimo laži! (mmb)
Add a comment        
 

 
ČačićPortal javno.hr objavio je dokumentaciju koja otkriva kako je predsjednik Uprave INA d.d. Tomisalv Dragičević 2000. godine poklonio nešto više od milijun kuna državne naftne kompanije INA-e, sestri Radimira Čačića Radmili Ramuščak. U cijelu aferu je nečasno upetljano još nekoliko visokopozicioniranih HNS-ovaca, uključujući i uglednoga zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Također se iz dokumentacije može naslutiti kako su predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, kao i još neki visokopozicionirani članovi HNS-a "imali svoje prste'"u cijelom slučaju koji je Čačićevoj sestri donio milijunsku korist. Više puta spominjane financijske malverzacije Čačića, kao i nekih drugih HNS-ovaca ne bi trebale čuditi nikoga, ako se u obzir uzme činjenica kako je on o svome "specifičnom" načinu poslovanja u nekoliko navrata govorio čak i prilično otvoreno, ali se po onoj staroj "vuk ujeo magare" nije ništa dogodilo, osim što je za nagradu Čačić bio kandidiran kao jedan od premijerskih kandidata na prethodnim izborima. Predsjednik Mesić na sva se usta raspričao o problemima korupcije, sukoba interesa kao i o potrebi da se u mrežu konačno ulove i krupnije, a ne samo sitne ribe. Ako su te priče zaista i iskrene, u ribolov ne bi trebao otići daleko, dovoljno je da pogleda kako ribe grizu u njegovoj vlastitoj stranci.(mmb)
Add a comment        
Čet, 4-06-2020, 05:28:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.