Michael D. O'BrienIz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s kanadskim piscem, esejistom i slikarom Michael D. O'Brienom, čiji su romani "Posljednja vremena", "Pomrčina sunca" i "Dnevnik nevolje" objavljeni i u hrvatskom prijevodu. O'Brien govori i o svome novom romanu pod nazivom "Otok svijeta" - priči o djetetu koje je 1933 rođeno na nemirnom Balkanu, koja prati njegov život sve do trećega tisućljeća. "Usmjeren je prije svega na osobe, dramatizirane kroz život samo jedne od njih, jedne duše. Međutim, povijest koja je dijelom zapleta točno prenosi što se dogodilo te bi u tome smislu knjiga mogla biti ponešto kontroverzna. Već više od stoljeća, zbunjujuća te uvelike intrigantna povijest bivše Jugoslavije predmetom je brojnih knjiga, pri čemu mnoge među njima obiluju revizionističkom poviješću i propagandom. Narodi Balkana žive na granici triju svjetova: Islama, pravoslavnog Istoka i katoličke Europe te se, kao takvi, nalaze na putu velikih svjetskih sukoba koji nisu samo geopolitički, već i duboko duhovni. Ovaj roman zadire u samu srž pitanja: kako osoba može zadržati svoj identitet, čak i samo svoje čovještvo u posvema nečovječnim prilikama?"
Add a comment        
 

 
FaberSvi optuženici za ratni zločin nad osječkim Srbima ocijenili su u utorak kako je svjedočenje bivšeg načelnika osječko-baranjske PU Vladimira Fabera u slučajevima "garaža" i "selotejp" bilo neistinito, a njihovi su odvjetnici ustvrdili da davanjem lažnog iskaza Faber pokušava utjecati na ishod postupka. Nažalost, praćenje ovog sudskog procesa još jedna je očita demonstracija "površnog" izvještavanja hrvatskih medija, kojim se potpuno zamagljuje slučaj Faber. Naime, gledajući televizijske izvještaje i čitajući novinske napise, stječe se dojam kako tvrdnje optuženih na račun Vladimira Fabera iznesene tek tijekom samoga suđenja, i da su zapravo dio obrane. No, malo pažljivije praćenje priče od njenih početaka, odnosno od istražnoga postupka upućuje na nešto posve drugo.(mmb)
Add a comment        
 

 
top secretIz Haaga dolazi novi kamen smutnje oko kojeg se ponovno sukobljavaju interesi Hrvatske, Srbije i BiH, ovoga puta oko toga u kojoj će od tih zemalja biti smještena cjelokupna arhiva koja se odnosi na rad Haaškoga suda. Zapravo, vijest i nije tako nova i na ovu temu već smo pisali na Portalu u članku "Nezavisno povjerenstvo" Haaškog suda. O zadnjem razvoju događaja piše Davor Ivanković u Večernjem listu, napominjući kako je kao i uvijek u svojim zahtjevima najglasnija i najrevnija Srbija. U BiH smatraju kako je najveća šansa da se dokumenti pohrane baš u Sarajevu – zbog najvećeg broja ratnih zločina koji su tamo počinjeni. A Hrvatska? Hrvatska je i ovoga puta negdje po strani, iako poznata po velikoj revnosti u smislu suradnje i opskrbe tribunala svakojakim važnim dokumentima i državnim tajnama, koje po riječima Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra, tamo nikada nisu ni smjele dospjeti. Postavlja se pitanje kako je uopće moguća ideja o stvaranju nekoga međunarodno-pravno potpuno nejasno definiranog arhiva, koji bi sadržavao dokumente koje su države poslale samo i isključivo za potrebe rada Međunarodnoga suda, a ne radi davanja na uvid ili deponiranja na nekoj trećoj lokaciji. Što drugovi hrvatski političari zapravo još uvijek čekaju i očekuju, kada se zna da ideja o stvaranju takvoga arhiva postoji već duže vrijeme i zašto nisu poduzeli baš ništa da se zaštite nacionalni interesi – ili ono što je od njih još uopće i ostalo nakon što je predsjednik Mesić ničim izazvan prema Haagu vodio politiku koja je rezultirala iskrcavanjem tona strogo povjerljivih dokumenata.(mmb)
Add a comment        
 

 
BarezaIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića u kojem piše o ogromnoj ulozi i velikim žrtvama žena tijekom Domovinskoga rata. Među njima, posebice se ističe ime gospođe Mare Bareze koja je svojim trudom i požrtvovnošću postala jednom od osječkih ratnih legendi. "U najtežim trenucima za taj grad odvažno i neustrašivo bila je na čelu onih koji su činili sve da se Osijek nikada ne zove Ocek! Dobila je i brojna priznanja i zahvale, ali tko danas zna o njezinim podvizima osim građana Osijeka i Koprivnice? Za Slavoniju i Osijek bila je vezana poslom (direktorica je Belupova ureda u tom gradu), a u Koprivnici je rođena i u njoj živi. Od početka rata neprestano je na relaciji Koprivnica – Osijek. O onome što je činila ratnih godina djeca bi trebala učiti u školama, jer njezini podvizi nisu ništa drugo nego najljepši primjer kako se brani Domovina. Sjetimo se samo kako su novine na veliko i naširoko pisale kad bi netko prikupio kamion humanitarne pomoći i dostavio u neko ratom zahvaćeno područje. Kad je gospođa Bareza samo u Osijek 1991. i 1992. dopremila više od 200 (!) kamiona hrane, lijekova, stotine hrvatskih odora, različite vojne opreme i stotinu tona oružja i streljiva, sve ukupno vrijedno milijune njemačkih maraka, o tome se uglavnom šutjelo".
Add a comment        
 

 
TibetStotine Tibetanaca prosvjedovale su tijekom vikenda u dvjema sjeverozapadnima kineskim pokrajinama unatoč velikom broju pripadnika snaga sigurnosti. Prema Kablovskoj TV iz Hong Konga, oko 200 vojnih vozila, svako sa 40 do 60 vojnika, u nedjelju uvezlo se u Lhasu, provođeći mjere "narodnog rata“ koje su kineske vlasti objavile pobunjenicima zbog nereda koji su izbili u petak. Tibetanska vlada u egzilu priopćila je da se broj mrtvih u sukobima između kineskih snaga sigurnosti i tibetanskih prosvjednika popeo na 130 ljudi, uglavnom iz istočnih i sjeveroistočnih dijelova Tibeta. Dalaj Lama jučer je poslao poruku kako Kinezi izazivaju kulturalni genocid nad njegovim narodom. Dodao je kako Tibet želi autonomnost kako bi sačuvali svoje nasljedstvo i da ne žele odjeljivanje od Kine, te da bi se Tibet kroz Kinu mogao vrlo lako modernizirati. Iako se u najnovijim kinesko-tibetanskim sukobima sada već spominje velik broj žrtava, imalo značajnije svjetske reakcije na ove su zločine počinjene od strane Kineza i ovoga puta izostale. Sve se svodi na nekoliko prilično šturih izvještaja koji ne pružaju dovoljno informacija i potrebnih podataka, kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi što se točno dogodilo. No i podatci koji su sada poznati itekako su trebali biti dovoljni da se Kini uputi oštar prosvjed i upozorenje kako se ovakvo kršenje ljudskih prava ne će tolerirati. Međutim, ovaj najnoviji primjer najbolje pokazuje koliko je svijet i međunarodna zajednica ažurna i ekspeditivna u traženju pravde kada se za promjenu ne radi o nekom malom, nezaštićenom narodu, nego o jakoj i moćnoj svjetskoj sili kakva Kina danas zasigurno jest.(mmb)
Add a comment        
 

 
Pauci4. gardijska brigada, znana pod nazivom «Pauci», osonovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od dragovoljaca i veće skupine mladih redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a. 4. brigada je jedna od onih postrojbi čiji pripadnici nisu imali vremena za obučavanje, pa je isto vršeno u hodu tijekom izvršenja zadaća koje su postavljane pred njih. Sve borbene zadaće brigada je izvršavala pod geslom "In hoc signo vinces" (U tom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica, operacija Maslenica, Zima 94, Skok-1 i Skok-2, Ljeto 95, a potom akcije Oluja i Maestral. U borbi za slobodu Hrvatske poginula su 193 pripadnika ove postrojbe. Na žalost, one koji su se hrabrima i nepobjedivima pokazali u ratu, pravi porazi izgleda očekuju tek nakon njega.. Tako nam je prispjelo pismo čitatelja Ante iz Splita u kojem upozorava na činjenicu da je prije nekoliko dana ta ista brigada  navodno ukinuta, bez da je Slobodna Dalmacija ili bilo koji drugi medij o tome donio niti jednu jedinu riječ. Posljednje sjedište 4. gardijske udarne brigade bilo je u Kninu. Ako je tome zaista tako, sada od Karlovca pa do juga Hrvatske nema više Hrvatske vojske, piše Ante. U svakom slučaju riječ je o logičnom nastavku trenda kriminalizacije Domovinskoga rata i odricanja svega i svih što bi se sa njime moglo povezati, uključujući i hrvatske generale koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatsko slovoIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji se osvrnuo na mnoge nelogičnosti koje trenutno karakteriziraju hrvatsko društvo u cjelini. Između ostaloga, primjetio je tako da su upravo oni koji su najviše diskriminirani i obespravljeni istovremeno i mnogo mirniji i šutljiviji od onih koji o toj istoj diskriminaciji i Hrvatskoj kao o konzervativnoj i netolerantnoj državi na sva usta pričaju, a na svojoj je koži uopće ne osjećaju. "Paradoksalno, oni koji Hrvatsku proglašuju diskriminatorskom zemljom nisu nimalo diskriminirani. Još veći je paradoks da zemlju u čijem društvu vlada ozračje ultralijeve i anarholiberalne ideologije proglašavaju za nazadnu i konzervativnu, pod utjecajem Katoličke Crkve. A jedan od pokazatelja te shizofrene, prikrivene diskriminatorske ideologije su i mediji, točnije, odnos prema nepoćudnim listovima kao što je „Hrvatsko slovo“. Godinama se naš list nepravedno prešućuje i diskriminira, isključuje se iz elementarnog javnog dijaloga".
Add a comment        
 

 
SrakićSa internetskih stranica www.ika.hr, prenosimo najzanimljivije dijelove propovijedi biskupa Marina Srakića, sa uskrsnoga misnog slavlja održanog u nedjelju u katedrali Sv. Petra u Đakovu. Izdvajamo: "Upravo zato što vjerujemo da je Krist ne samo uskrsnuo i da je živ, nego je s nama 'snagom svog uskrsnuća', ne možemo biti pesimisti. Usprkos mračnosti i proturječnosti suvremene opće i nacionalne povijesti, usprkos razočaranju koje svaki dan doživljavamo, usprkos nesigurnosti za budućnost, mi imamo to pouzdanje: uvijek je moguće početi od početka naš život, našu zajednicu, naš svijet. Usprkos tome što nam se čini da sve ide protiv te pashalne sigurnosti, vjerujemo da budućnost može biti drugačija i da je čovjek još uvijek sposoban pisati nove stranice, vjerujemo da nijedan krug nije zatvoren zauvijek i da nijedna situacija nije bez horizonta; vjerujemo da je 'radikalno novo' i 'apsolutno novo' još moguće; vjerujemo u Božja iznenađenja, upravo jer je Krist uskrsli s nama i s nama je 'snaga njegova uskrsnuća'. Što više, moramo i drugima prenijeti to povjerenje, taj optimizam: biti službenici pouzdanja i širitelji optimizma u zajednici".
Add a comment        
 

 
DvornikU noći s nedjelje na ponedjeljak, 24. ožujka 2008. godine od posljedica moždanog udara preminuo je velikan hrvatskoga glumišta Boris Dvornik. Glumac, scenarist i redatelj, svojim je rijetkim talentom i brojnim kazališnim i filmskim ulogama iza sebe ostavio ogroman i neizbrisiv trag. "Mladi moraju biti hrabri i kad oponašaju i kad zabušavaju. Kakvi su ljudi, takvi će biti i glumci" – tako je govorio Boris Dvornik primajući Vjesnikovu nagradu Kreše Golika 2001. Predsjednik Vlade Ivo Sanader poslao je jučer u ime Vlade i u svoje ime brzojav sućuti obitelji Borisa Dvornika ističući da će se naraštaji ljubitelja kazališne, filmske i televizijske umjetnosti "zauvijek sjećati njegovih neponovljivih glumačkih ostvarenja".(mmb)
Add a comment        
Čet, 4-06-2020, 07:34:02

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.