NašicePrenosimo članak iz Glasa Slavonije o 62. obljetnici krvoprolića kojeg je učinila poslijeratna komunistička  vlast, više od mjesec dana nakon završetka 2. svjetskog rata, nad mnoštvom razoružanih ljudi na Crnom potoku u blizini slavonskog gradića Našica. Događaj, očito, nije dovoljno "medijski atraktivan" da bi stigao dalje od regionalnog lista, no to je stara i stalna tužna hrvatska priča. Za svaku je pohvalu to što je gradska vlast u Našicama u travnju ove godine utvrdila novi gradski praznik - Dan sjećanja na komunističke žrtve, posvećen onima na Crnom potoku. Iako izgleda kako počinitelji i nalogodavci ovog i mnoštva drugih zločina iz poslijeratnih godina nikada ne će biti kažnjeni, ipak bi se moralo jasno, javno i službeno reći što se sve dogodilo. I, zbog tih stradalih ljudi, njihovih obitelji i potomaka, a ponajviše zbog svih nas i naše budućnosti. Obilježavanje tih događaja na način na koji su to učinili Našičani, odličan je primjer i početak.
Add a comment        
 

 
Oliver Dulić - predsjednik Skupštine SrbijeU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač napravio je malu usporedbu statusa pripadnika hrvatskog naroda u zemljama na području bivše Jugoslavije sa statusom koji pripadnici naroda iz tih zemalja uživaju u Hrvatskoj. Po ovom pitanju situacija je dosta jednostavna: "U Sloveniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Slovenci u Hrvatskoj imaju. U Crnoj Gori Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Crnogorci u Hrvatskoj imaju. U BiH Hrvati su samo na papiru konstitutivni narod, što su konstitutivniji - to ih je manje... U Srbiji Hrvate su uspjeli podijeliti po nazivu, a Hrvata koji se izjašnjava "jugoslavenom" posjeli na mjesto koje po izbornim rezultatima pripada četnicima. U Makedoniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Makedonci u Hrvatskoj imaju.".
Add a comment        
 

 
Marko Perković ThompsonUmjesto da se potegne pitanje kako to da je HRT prenosio koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu samo na satelitskom kanalu, čime je opet grubo zanemaren interes hrvatske javnosti za ovog vjerojatno najpopularnijeg hrvatskog izvođača, mediji su se usredotočili prvenstveno na reakcije raznih organizacija koje u normalnim okolnostima ne bi trebale zavrijediti nikakvu pažnju. Naime, da je HRT prenio slikom Thompsonov koncert onda bi svima i koji nisu bili na koncertu bilo jasno da on nije imamo nikakve veze s ustaštvom, već je ponovo kao i uvijek bio obilježen jedino nacionalnim zanosom. Traženje u mnoštvu od 60 tisuća gledatelja nekoliko pojedinca s ustaškom ikonografijom međutim postalo je važnije od onoga što je cijeli spektakl odista predstavljao. Sve to proizlazi i činjenice, s kojom se neki krugovi nikako ne mogu pomiriti, da Thompsonovi koncerti jasno pokazuju kako u Hrvatskoj nacionalni osjećaji nisu svedeni na minimum, i da će raznorazni balkanski projekti i dalje nailaziti na otpor u hrvatskom narodu. Pri tome spomenuti krugovi uporno poistovjećuju hrvatstvo s ustaštvom, što ne treba zvati ničim drugim nego čistim rasizmom.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićDonosimo niz članaka vezanih uz aferu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju. Većina njih odnosi se na reakcije oporbe, u kojima su one HNS-ovih čelnika, Vesne Pusić i Radomira Čačića, te one DC-ove čelnice Vesne Škare Ožbolt, najoštrije u političkim optužbama i zahtjevima za odgovornost Vlade. No, ove kritike čine se potpuno neopravdanima ako su točne riječi predsjednika Vlade Ive Sanadera: "u više navrata dali smo značajan novčani iznos za takve i slične operacije, koje idu neovisno od osiguranih proračunskih sredstava, a samo u zadnjih nekoliko mjeseci USKOK-u smo prebacili oko šest milijuna kuna za takve i slične operacije". Naime, ako je predsjednik Vlade znao za istragu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju i sudjelovao u odobravanju sredstava za tu operaciju onda je, rekli bi smo, poprilično upitna motivacija onih koji traže njegovu odgovornost. Od onih koji navodno žele Hrvatsku bez korupcije prije bi očekivali zahtjeve da ovakve istrage postanu znatno brojnije, i da obuhvate sve neovisno o njihovim političkim vezama. S druge strane, ako Sanader nije znao za koje to točno operacije Vlada odobrava sredstva, onda je jasno da cijela operacija ne može proći bez političkih posljedica za Vladu. Treba primijetiti da je prvi o operaciji javno progovorio predsjednik Mesić u subotu ujutro riječima: "Centar korupcije, hardver korupcije, je fond za privatizaciju. Ne znamo gdje je softver, došli smo samo do hardvera i slomit ćemo mu kičmu.". Da li se dakle u slučaju Hrvatskog fonda za privatizaciju radi zaista o prvom koraku u obračunu s korupcijom, što većina građana već godinama traži, ili se samo radi o akciji "tko će kome smjestiti", ostaje za vidjeti. Nažalost, iskustvo nas ući kako je u Hrvatskoj uvijek ovo drugo posrijedi. Za početak, predsjednik RH je spomenuo samo Hrvatski fond za privatizaciju, kao da na svim ostalim razinama korupcija nesmetano ne buja. (mm)
Add a comment        
 

 
Razaranja u ŠkabrnjiU skladu s najavom koju smo objavili, od petka do nedjelje održan je 4. Hrvatski žrtvoslovni kongres. Prva dva dana rad kongresa odvijao se u Zagrebu u Hotelu Sheraton, dok se u nedjelju kongres preselio u Škabrnju. Kako javlja Hina, u zaključnoj izjavi 4. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa su Tužiteljstvo haaškog Međunarodnog kaznenog suda i glavna tužiteljica Carla del Ponte optuženi za zločinački pothvat protiv hrvatskog naroda i hrvatske države. Osim Hinine vijesti donosimo i detaljan program kongresa.
Add a comment        
 

 
Crtež mosta za PelješacČini se da most za Pelješac, koji se u zadnje vrijeme svako malo u nacrtima podizao zbog zahtjeva iz Bosne i Hercegovine, nikada ne će biti dovoljno visok. Naime,  član državne Komisije za granice Bosne i Hercegovine, Mugdim Čukle, izjavio je kako "razgraničenje na moru između Hrvatske i BiH nije završeno i zbog toga se mora prekinuta svaka aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom". Čukle je još dodao: "Tek kada se uradi posao oko teritorijalnih voda u skladu s konvencijama UN-a, onda će se u tom kontekstu moći gledati i priča o pelješkom mostu i o tome ispunjava li uvjete ili ne”.  Više pojedinosti se može pročitati u nastavku iz članka kojeg prenosimo iz Dnevnog lista.
Add a comment        
 

 
SaborIz prošlog broja Hrvatskog lista prenosimo članak Slavena Letice na temu povijesnog nasljeđa koje opterećuje cjelokupno hrvatsko društvo. Točnije, Letica se osvrće na pitanja kardinala Bozanića postavljena u propovijedi na bleiburškom polju koja su s mrtve točke pokrenula ozbiljniju kritičnu raspravu o hrvatskoj komunističkoj prošlosti. U svezi sa saborskom deklaracijom o osudi komunističkih zločina Letica je iznio svoja iskustva i razmišljanja koja, dojma smo, malo previše pojednostavljuju stvari: "Iako sam predložio "lustracijski paragraf" bio sam svjestan kako će me HDZ-ova većina, sa svojim koalicijskim partnerima, zamoliti da ga uklonim iz završnoga teksta da bi mi pružila glasačku potporu. Razlog za to nije navodni "strah HDZ-a od lustracije", već činjenica što je ta stranka svjesna kako je agresija na našu zemlju 90-ih godina prošloga stoljeća proces lustracije učinila krajnje složenim. Naime, na tragu poznate Tuđmanove teze o "nacionalnom pomirenju", u obranu zemlje i naroda uključili su se i mnogi ljudi koji su sudjelovali u gušenju ljudskih prava pa i u počinjenju zločina u doba totalitarnoga jugo-komunističkoga poretka. Istodobno, mnogi komunistički disidenti postali su sudionicima agresije na Lijepu Našu, pa i počinitelji pojedinačnih i masovnih zločina. Upravo zbog toga krajnje složenoga i kontroverznoga povijesnoga nasljeđa, danas je vrlo teško ozakoniti i provesti lustraciju, jer se u javnosti stalno sukobljava nekoliko nepomirljivih lustracijskih paradigmi i pokreta.".
Add a comment        
 

 
Suzana JašićU Vjesniku je Silvana Oruč Ivoš prokomentirala temu političkih manipulacija i sukoba interesa, ilustrirajući je s tri primjera. Silvana Oruč Ivoš osvrće na se prvo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se Hrvatima iz BiH ukine pravo glasa, a onda raspravlja sukoba interesa u slučaju Radimira Čačića i predsjednice udruge GONG Suzane Jašić, o čemu smo već pisali na našem portalu. Što se GONG-a tiče, umiješani u cijelu aferu se očigledno nisu uspjeli dogovoriti kako će se javnosti prikazati brojke: "Na jednom saborskom odboru otvorila se rasprava o tome je li predsjednica udruge Gong (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i članica Programskog vijeća HRT-a Suzana Jašić isto tako u sukobu interesa. I to zato što su toj udruzi koja promatra izbore i kad oni jesu i kad nisu, prema onome što su sami objavili na svojim web-stranicama, donacije od HRT-a nenormalno porasle (recimo na 12 milijuna kuna godišnje) od kada je Jašić članica vijeća te kuće. Iako saborski odbor o tome nije mogao donijeti konačnu odluku jer je mišljenje zastupnika bilo podijeljeno, razvidno je da Jašić po tom pitanju nije u sukobu interesa. Naime, ono što su objavili na svojim web-stranicama neistina je. Novi ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić pojasnio je da se reklame koje HRT objavljuje Gongu ubrajaju u kategoriju općih informacija koje moraju objaviti.".
Add a comment        
 

 
Hrvatski fond za privatizacijuKako javlja Hina, u subotu je uhićeno šest osoba, od kojih su tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Njih se sumnjiči da su bili dio korupcijskog lanca, pri čemu su sami na burzi kreirali uvjete pod kojima su kasnije kupovali dionice. Također ih se sumnjiči da su činili malverzacije s državnim nekretninama koje su Hrvatskom fondu za privatizaciju bile dane na raspolaganje. Donosimo i vijest Hine o tome što je o ovom slučaju izjavio predsjednik Vlade Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za tisak. Dakle, on je između ostalog najavio i ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, što možda i nije tako loša ideja ako se uzme u obzir da su u malverzacije bili uključeni njegovi čelnici. Naime, teško je vjerovati da ove zlouporabe nisu loše utjecale na cijelu Fond. Mi se nadamo pak da je ovo tek prvi korak prema obračunu s krupnom korupcijom, a ne samo žrtva pješaka. 
Add a comment        
Sub, 18-01-2020, 21:08:42

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.