Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Prenosimo komentar Davora Ivankovića iz Večernjeg lista s kojim se lako složiti u dijelu u kojem se zaključuje kako su SAD i Velika Britanija, kao ključni saveznici Haaškog suda, dobro znali što ona radi i ne radi. Činjenica je da je ona već prije najavila svoj odlazak u ljeto 2007., pa članak u New York Timesu i istup Sir Geoffreya Nicea više izgledaju kao pranje ruku od posla koji je zajednički odrađen s Carlom del Ponte. Ono s čim se puno teže složiti je dio komentara Davora Ivankovića u kojem se hrvatskim političarima, počevši od Stjepana Mesića, pripisuje doza naivnosti u pristupu Haaškom sudu. Nama se prije čini da se i s ove strane isto tako znalo jako dobro što se radi, i kako se na tome može politički profitirati.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Haaško tužiteljstvo danas je u potpunosti odbacilo tvrdnje da je imalo ikakve veze sa skrivanjem dokumenata o umiješanosti Beograda u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde (ICJ) u procesu u kojem je Bosne i Hercegovina tužila Jugoslaviju za genocid. "To nije i ne može biti odgovornost ICTY-a ni njegova Tužiteljstva", stoji u izjavi Haaškog tužiteljstva, u kojoj se dodaje "kao što se može pročitati u njegovoj presudi, Međunarodni sud pravde odlučio je ne zatražiti dokumente o kojima je riječ". Istina je da dogovori Carle del Ponte i Beograda o prikrivanju umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pred javnošću ničim nisu obvezivali ICJ. Stoga se postupci ICJ-a nikako ne mogu opravdati postupcima ICTY-a, čime je skandal oko zaobilaženja podataka relevantnih za suđenje ratnim zločinima u radu oba ova suda koje  je osnovao UN tim veći.  Što se tiče ICTY-a, prvo su relevantni dokumenti tokom postupka protiv Slobodana Miloševića cenzurirani prema javnosti. Onda je cijeli postupak obustavljen njegovom smrću u Haaškom pritvoru, slično kao i u slučaju smrti Slavka Dokmanovića i Milana Babića u istom tom pritvoru. ICJ pak jednostavno nije htio imati uvid u te dokumente. U svakom slučaju, na oba suda nije došlo do donošenja presuda koje su za Jugoslaviju mogle imati teške međunarodnopravne posljedice. "How come?" - reklo bi se na engleskom.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak koji obrađuje temu raspodjele vlasništva nad zemljom u raznim zemljama. Mi posebno izdvajamo dio koji se odnosi na važno pitanje prodaje nekretnina strancima: "Mnogima je poznato da države članice EU-a zakonskim odredbama štite svoje vlasništvo, osobito zemlju (ili zemljište). Želim da čitatelji shvate pravu bit problema i koje posljedice mogu proizaći ako država ili građani kao vlasnici zemljišta budu prodavali zemlju strancima nekontrolirano, bez ikakvog ograničenja. Naime, zbog ulaska u EU, Hrvatska će morati "potpuno otvoriti tržište nekretnina za strance." Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama i suvlasnik agencije Kastel-Zagreb d.o.o. u razgovoru za Poslovni dnevnik (9. veljače 2006.) naglasio je između ostalog slijedeće: ,,U pregovaračkom timu imamo ljude koji su u stanju ponuditi kvalitetna rješenja za Hrvatsku. Trebaju postići što duži period odgode mogućnosti kupnje poljoprivrednog i šumskog zemljišta i posebno zaštititi nacionalne parkove, kulturna dobra i stare gradske jezgre.".

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2007.

Jutarnji list objavio je pismo koje im je uputio glavni tužitelj u suđenju Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), sir Geoffrey Nice. U ovom pismu on nedvosmisleno optužuje Carlu del Ponte za to što je unatoč njegovog protivljenja bez ikakve pravne osnove dozvolila Beogradu da "prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovina od ICJ-a, ali i od vlastite javnosti". Sir Geoffrey Nice piše: "Motivi gospođe Del Ponte da pristane na takvu nagodbu meni ni dan-danas nisu jasni, ni poznati. Naime, Tužiteljstvo ne samo da nije ništa dobilo od tog "deala", nego je stvorilo nepoželjan presedan jer je poslije toga Beograd počeo primjenjivati iste uvjete za slične dokumente - i to s uspjehom, jer je gospođa Del Ponte opet osobno odobravala takve inicijative Beograda.". Mi se pitamo što se još treba dogoditi na sudu u Haagu, a da glavna tužiteljica Carle del Ponte napokon odgovara za svoje postupke. Ona je od Haaškog suda već davno napravila čistu političku a ne pravnu instituciju, o čemu sada već otvoreno svjedoče i njezini suradnici. Krivci su amnestirani a žrtvama se sudi, što samo otvora put u nove ratove.

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2007.

Prenosimo vijest o nepristojnom i drskom vladanju jednog od kandidata za premijera na HRT-u nakon što su se u studiju ugasile kamere poslije snimanja emisije "Otvoreno". Radi se o kandidatu za kojeg se inače vežu brojne afere u građevinskim poslovima, a za koje državno odvjetništvo nikako da pokaže primjereno zanimanje. Nadalje, radi se o kandidatu koji je 2005., kada je predvodio hrvatsku Davis kup reprezentaciju na gostovanju u Sjedinjenim Američkim Državama, bahato iseljenicima iznio svoj pravi politički program, koji se svodi na to da je Hrvatska "prćija" njega i njegovih i da će tako i ostati. Što se tiče emisije "Otvoreno", spomenuti kandidat je izjavio kako se ne bi odazvao da je znao tko će osim njega još biti gosti, pa stoga mi HRT-u možemo samo poželjeti još puno takvih gostiju kako Hrvatska možda jednog dana ne bi bila ičija "prćija".

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2007.

Kao predsjednik Udruge sudionika Bleiburga i hrvatskih križnih putova, dr. Šošić uputio je prošli tjedan pismo u kojem se suprotstavlja izboru Vanje Sutlića, i općenito kadrova naslijeđenih iz komunističkog sustava na čelo hrvatske nacionalne kuće HRT. Šošić podsjeća na rezoluciju Skupštine Vijeća Europe pod naslovom "Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima". U točki 13 ove rezolucije stoji kako Skupština Vijeća Europe "poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude." Budući da je hrvatska stvarnost kao što to primjećuje dr. Šošić u velikom raskoraku sa sadržajem ove rezolucije, odlučili smo se je u cijelosti objaviti na našem portalu.