suđenje Norcu i AdemijuNakon što je na suđenju generalima Ademiju i Norcu 26. rujna ove godine svjedok Stevo Jović - bivši milicajac iz Divosela - naveo kako mu je rečeno da su mu ženu živu nabili na kolac, te nakon što je umirovljena ravnateljica riječkog Zavoda za sudsku medicinu Renata Dobi-Babić tu izjavu opovrgnula izjavivši da u Medačkom džepu niti jedno tijelo na kojem se radila obdukcija nije imalo tragove masakriranja, u srijedu se na tom istom suđenju u tom smislu opet moglo svašta čuti. «Na leševima iz Medačkog džepa nije bilo tragova sakaćenja, mučenja ili seksualnog nasilja, ali je po položaju nekih tijela utvrđeno da su zapaljena živa» - rekao je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu banjalučki patolog Željko Karan. Fascinantna je zapravo količina upornosti i ustrajnosti kojom se hrvatski branitelji sustavno prikazuju kao monstrumi koljači, silovatelji, a sad eto i spaljivači živih ljudi, a sve to bez igdje ikakvih dokaza. U stručnost (i dobronamjernost) banjalučkog patologa na ovom mjestu nema potrebe zadirati, no stječe se dojam da za optužbu bilo koje osobe da je bila u stanju počiniti takav strašan čin ipak nije i ne može biti dovoljno ustvrditi da su ta tijela – zaključujući po položaju ruku i nogu – eto spaljena živa i «logičnim» slijedom ustvrditi da su tako nešto, ako je to i istina, naravno počinili hrvatski vojnici i k tome još namjerno.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićIz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o pozadini predizbornih aktivnosti predsjednika Mesića, posebice njegovo ponašanje i odnos prema Crkvi, koji bi se prije mogao nazvati kavanskim nego diplomatskim. Vukman smatra kako je prava intencija da se dođe do revizije međunarodnih sporazuma između Svete Stolice i Hrvatske, prvenstveno u smislu vjeronauka i vojnog ordinarijata. Kad bi se zagreblo još malo dublje ispod površine, lako bi se iščitale i Mesićeve «skrivene» namjere aktivnog sudjelovatelja u pred i post izbornim zbivanjima i kuhinjama: "Zapravo, njegova arbitraža i miješanje u izbore je po sebi već skandalozno, no on je i dalje nedodirljiv u domaćim medijima. Njegov stil sve više podsjeća na stil venezuelanskog predsjednika Chaveza. Posebno u odnosu prema katolicima i Crkvi podsjeća na Chavezovu rogobatnost, ali i po osebujnom šeretskom shvaćanju demokracije. S američkom politikom uvijek je tako: dok im je južnoamerički Chavez glavni neprijatelj, balkanski im je Chavez „na ovim prostorima“ najvažniji prijatelj".
Add a comment        
 

 
MladićIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića, u kojem se postavlja pitanje kako je moguće da pripadnici zločinačke Vojske Republike Srpske, ne samo da do današnjeg dana nisu osuđeni za svoja nedjela, nego ih se u Republici Srpskoj još uvijek slavi kao hrabru i pobjedničku vojsku. "Prije petnaest godina (1992.) osnovana je Vojska Republike Srpske (VRS), koja je naslijedila agresorsku JNA. Djelovala je sve do 2005. U tom razdoblju njezini su pripadnici počinili strašne zločine, od kojih je jedan od najtežih onaj u Srebrenici. U Republici Srpskoj i danas se njome ponose. Imala je čak 70 generala. Svi oni trebali bi biti optuženi i odgovarati za zlo koje su učinili muslimanskom i hrvatskom narodu. Zasad su optuženi i osuđeni tek neki. Ratko Mladić još je na slobodi. Tko su ratni generali VRS? Ne treba prepustiti zaboravu njihova imena, a još manje njihova zlodjela. Sve su to bivši aktivni pripadnici JNA koji su pristupili VRS – dragovoljno. Najznačajniji je Ratko Mladić koji je obavljao dužnost zapovjednika Glavnog štaba".
Add a comment        
 

 
Drago KrpinaU proteklim smo tjednima u više navrata na našem portalu donijeli članke koji su se odnosili na izborne programe stranaka, a vezano uz nadolazeće nam parlamentarne izbore. S portala Hrvati AMAC donosimo u nastavku opširan razgovor s našim članom Dragom Krpinom, koji se nakon privremenog političkog «umirovljenja» ponovno aktivirao i kandidirao za zastupnika u Hrvatskom saboru. Internetske stranice njegove nezavisne liste dostupne su na adresi dragokrpinanezavisnalista.com.hr. U razgovoru za portal Hrvati AMAC Krpina iznosi svoje mišljenje o trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, razrađuje svoja rješenja, ali i uspoređuje HDZ kakav je bio za vrijeme Tuđmana, te onaj današnji pod vodstvom Ive Sanadera: «Današnje vodstvo HDZ-a na čelu sa Sanaderom ima dva lica. Prema svojim inozemnim patronima hine neupitnu odanost demokraciji i načelima legalnosti. Unutar stranke ponašaju se suprotno. Sanader je u HDZ-u proteklih godina izvršio dvostuki, programski i statutarni, puč. Programski puč ogleda se u tom što politika koju on provodi nije posljedica rasprave i demokratske odluke unutar stranačkih tijela već njegova gruba samovolja koju iz osobnih, karijerističkih ili materijalističkih razloga podržava jedna uska skupina klimoglavaca. Nikad ni jedno stranačko tijelo nije donijelo odluku o radikalnoj promjeni stranačke politike niti se unutar stranke uopće o tako čemu ikad raspravljalo. Sanader odluke o svemu donosi sam i to na način da slijepo izvršava i najbizarnije zahtjeve koji se Hrvatskoj upućuju s raznih inozemnih adresa».(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecU prošla dva tjedna ovaj se portal po prirodi stvari više pozabavio skoro nadolazećim izborima i donio najzanimljivije dijelove programa nekoliko, trenutno najjačih političkih stranaka u Hrvatskoj. Ovom prilikom prenosimo razgovor (s portala Hrvati AMAC) s predsjednikom HKV-a - Hrvojem Hitrecom - koji na ove parlamentarne izbore izlazi sa svojom nezavisnom listom. Više o stavovima i promišljanjima Nezavisne liste Hrvoja Hitreca može se pročitati u nastavku, a internetske stranice s imenima i životopisima kandidata mogu se naći na adresi www.neovisna-lista-hrvoja-hitreca.info. U uvodu izdvajamo nekoliko komentara o "velikim" hrvatskim strankama, HDZ-u i SDP-u: "Razlike su samo u kraticama. I jedni i drugi služe se nepodnošljivim frazama s jedne, i trivijalnostima s druge strane... U SDP-u se teško može govoriti o ustrojstvu, prije rastrojstvu i konfuziji. HDZ-u se uspjela nametnuti oligarhija sa Sanaderom na pramcu. Šutljiva većina u HDZ-u progovorit će ako HDZ izgubi izbore.".
Add a comment        
 

 
MesićKako piše Večernji list, Stjepan Mesić mogao bi biti kandidat za idućeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. I ne samo to, jer osim što potvrđuje da hrvatski predsjednik o takvoj mogućnosti nakon isteka mandata 2010. godine zaista ozbiljno i razmišlja, autor Dejan Jazvić odlazi korak dalje i ističe: «Mesić se stoga nameće kao logično rješenje. Riječ je o političaru s golemim iskustvom i međunarodnim ugledom. Odličan je poznavatelj prilika u BiH i vrlo omiljen u većem dijelu bosanskohercegovačke javnosti. Bošnjaci ga vole, Hrvati poštuju, a i Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu. Svi se slažu da je Mesić prijatelj BiH.» Po čemu je to Jazvić zaključio da Hrvati u BiH Mesića poštuju zaista ne možemo dokučiti, a što se tiče činjenice da Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu – to bi već mogla biti istina – kao posljedica njegove politike i svih poteza koje je povukao sa svoje predsjedničke funkcije. Jer, ako se radi o politici koja nema puno veze s hrvatskim nacionalnim interesima, ona nečijim interesima ipak mora odgovarati. Što se tiče Hrvata u BiH, teško da bi oni Mesića u tom smislu dočekali s bilo kakvim odobravanjem, jer on je što se dobrobiti njihovih interesa tiče, zadnjih godina učinio, reći ćemo, malo ili ništa - da ne bi sada ulazili u širu raspravu. Predsjednik je kazao kako bi se spomenute funkcije rado prihvatio ako bi se sve strane složile. Ovaj uvjet za sada još nije ispunjen ni što se srpske strane tiče. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je poručio kako hrvatski predsjednik "ne treba razmišljati" o dolasku u BiH kao visoki predstavnik. Dakle, ako se i kojim čudom s imenovanjem Stjepana Mesića za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH s vremenom slože Srbi i Bošnjaci, kao treća prepreka ostaju Hrvati – osim ako Mesić njih već sada ne ubraja u stranu koju se u BiH ne treba ništa pitati.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vukovar - 18. 11. 2007.Dokumentacioni informacioni centar Veritas svaki mjesec izdaje biltene u kojima se voditelj ovoga centra Savo Štrbac osvrće na teme vezane za sudske postupke za ratne zločine. Obično se u tim osvrtima Štrbac bavi hrvatskim časnicima i suđenjima pred hrvatskim sudovima, no u rujanskom broju, potaknut zbivanjima u Haagu, svoj komentar posvetio je presudi "vukovarskoj trojci" Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću. Točnije, Štrbac je žarište stavio na reakcije u hrvatskoj javnosti i među političarima, zaključujući: "Potpuno je izvjesno da će ova presuda biti glavna tema u Hrvatskoj sve dok se ne održe parlamentarni izbori. A poslije toga, euforija će se stišati i slučaj "Vukovarske trojke" vratit će se u pravne okvire, a to znači u Haaški sud, gdje mu je i mjesto." Rekli bi da je čak i cinični Savo Štrbac, čovjek premazan svim mastima, uspio podcijeniti sposobnost hrvatskih političara da tema od posebnog hrvatskog nacionalnog interesa pometu pod sag, daleko od oči javnosti. Nakon natezanja oko toga tko će govoriti u Općoj skupštini UN-a na temu presude Haaškog suda Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću, hrvatski političari izgubili su vrlo brzo zanimanje za ovu temu - tek još neka izjava, reda radi, bez ikakve namjere da se bilo što konkretno napravi. Ništa bolji po tom pitanju, naravno, nisu se pokazali ni hrvatski mediji. Jedino što je ostalo je narod, koji je jučer u velikom broju pohodio Vukovar. (mm)
Add a comment        
 

 
BleiburgIz novog broja Hrvatskog slova donosimo komentar sveučilišnog profesora i hrvatskog veleposlanika u mirovini – Nikole Debelića. Autor se osvrnuo na fenomen nekažnjenog ubijanja Hrvata od Bleiburga do Ovčare, od Dubajića do Šljivančanina, te zlokobnu šutnju koja je do današnjih vremena karakterizirala odnos hrvatske vlasti spram stotina tisuća ubijenih. Ratko Maček, glasnogovornik vlade nakon hrvatsko-slovenskih pregovora po prvi je puta iznio brojku od 190 000 Hrvata od ukupno 450 000 ubijenih.» Od strane hrvatskih vlasti do sada su dolazile plašljive i izbjegavajuhe ocjene partizanskih nedjela, čak bez jasne moralno-političke osude. To se radije prepuštalo crkvi koja u okviru svog poslanja radi argumentirano i etički besprijekorno. Nnajbolji primjer je povijesna propovijed kardinala Bozanića na bleiburškom polju. Prepušta se i aktivnim, nažalost osamljenim, veteranskim i domovinskim udrugama te odvažnijima među intelektualcima, koji ukazuju da je za puku opstojnost, za dostojanstvo i jedinstvo hrvatskog naroda neophodno izrehi jasnu osudu zločina i imenovati odgovorne. Što se do sada čekalo? Zar je moguhe da hrvatsku vlast ne zanima masakr nad pripadnicima vlastitog naroda, najvehi masakr u Europi nakon završetka II. svjetskog rata? Je li o tome raspravljao Hrvatski sabor? Kako je moguhe da „za more krvi nije izrečena ni jedna presuda“, da ime Josipa Broza još stoji na jednom zagrebačkom trgu, da se kroz mnoge medije uporno glorificira bivša država, a prešuhuju strahote te države…?»
Add a comment        
 

 
VukovarPovodom nedjeljne obljetnice spomena na žrtvu grada Vukovara, njegovih građana, kao i svih onih koji su svoje živote položili za njega i cijelu Lijepu Našu na Oltar Domovine, donosimo prigodni tekst Tina Kolumbića iz Hrvatskog slova pod nazivom - Vukovar je hrvatski svjetionik. "Kao što je Dubrovnik na jugu Hrvatske bedem hrvatskoga duha i slobode, tako je i Vukovar na istoku Lijepe Naše tvrđava i svjetionik koji će za buduće naraštaje svjedočiti gdje je za čovjeka granica preko koje ne smije prijeći, ako želi biti čovjek. Vukovar će biti i opomena svima koji bi nasiljem htjeli širiti svoj prostor. Zlo više ne će moći preko Vukovara, a duh vukovarskih branitelja bit će na svakoj stopi hrvatske granice".
Add a comment        
Ned, 29-03-2020, 03:55:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.