MesićI ovoga je ponedjeljka u sad već za komentiranje nezaobilaznoj emisiji Hrvatskoga radija «S predsjednikom uz kavu» urednika Maria Harapina, predsjednik Mesić u relativno kratkom vremenu uspio iznijeti nekoliko pojedinosti koje vjerojatno kod svake osobe mogu izazavati oprečne reakcije, no ovakav sajam taštine koji nam vodeći ljudi države ovih dana demonstriraju nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Tako je, nakon prekjučerašnje samohvale premijera, na red jučer došao predsjednik Mesić. I on je kao i Sanader iznio mnoštvo teško probavljivih upakiranih fraza o velikom uspjehu hrvatske diplomacije, odličnim odnosima s Amerikom i svim divotama koje nas očekuju u NATO-u. No, Mesić je pritom uspio otići i korak dalje i požaliti se da je dio medija prema njegovu mišljenju, umanjio njegovu ulogu u posjetu Georgea Busha i da su više ugađali Vladi i premijeru. Strašno, kako su se samo usudili. Taština našega predsjednika koji je inače naviknut da bude glavna medijska zvijezda svih događaja, tiskovina i emisija nikad im tako nešto ne će moći oprostiti. A da ne će tako lako oprostiti ni svome medijskom rivalu Sanaderu, moglo se vidjeti iz izjava kako bi se ako ga pozovu, mogao pridružiti najavljenim sindikalnim prosvjedima protiv Vlade. Šteta je samo što ga ni sindikalni vođe tamo ne žele.(mmb)
Add a comment        
 

 
HaagIz Hrvatskog lista donosimo komentar o svemu što je hrvatska vlast progutala i žrtvovala za malo ili ništa dobivenog za uzvrat iz Europe. Tako se od trenutnog položaja Hrvatske kao bilo kakvog političkog čimbenika u Europi i svijetu gorom čini još samo činjenica  da hrvatski branitelji sjede u Haagu, dok njima i hrvatskom narodu sude sve samo ne za to prikladni i kredibilizirani suci. Izdvajamo: "A pred kojim to nazovi sucima trebaju branitelji Hrvatske sada odgovarati za svoje navodne zločine? Na ovim stranicama već je bilo riječi o glavnim okvirima Haškog suda i profila suda pred kojim se sada nalaze Gotovina, Čermak i Markač - a koji nas poziva na oprez. Predsjednik suda Alfons Orie nije nitko drugi već bivši advokat srpskog psihopata Duška Tadića, što glede hrvatskih okrivljenika nikako ne može biti znak sudske nepristranosti. Jedan od sudaca je gđa Elizabeth Gwaunza, koja je pravila cijelu svoju karijeru u Zimbabveu, pod okriljem marksističko-lenjinističkog-maoističkog vladara Roberta Muga-bea, jednog od najkrvavijih afričkih tirana. Drugi sudac je Uldis Kinis, Letonac koji je ušao u pravosuđe 1981 g., kada je strašni Boris Pugo iz KGB-a drmao i oblačio gradom Riga, dočim su njegovi sudovi slali letonske disidente i patriote u gulag".
Add a comment        
 

 
TitoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača na temu nedavno obnovljene Titove galerije na Brijunima, kao jasnog znaka nedopustive sinergije komunizma i liberalizma koji vlada u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Titoistička izložba je „otvorena u svibnju 1984.“, kad je vrijedila totalitarna komunistička parola „i poslije Tita – Tito“. Da je riječ o nečemu navodno kulturološki nezaobilaznom i civilizacijski pozitivnom, govori i ovaj citat: „Jer, kako je prije godinu i pol rekao autor teksta u svojevrsnom vodiču kroz izložbu, danas pokojni Anton Vitasović, 'doći na Brijune, a ne vidjeti fotoizložbu o Titu isto je kao doći u Rim, a ne vidjeti Papu'“! Prisjetimo se o trećoj obljetnici smrti da je papa Ivan Pavao II u odnosu na Tita daleko zaslužniji za međunarodno priznanje države Hrvatske (i Slovenije i BiH), ali nijedna se hrvatska javna ustanova nije odvažila izdvojiti pola milijuna kuna za galeriju i fotoizložbu o pet papinih pastoralnih pohoda hrvatskim katolicima, tri u Hrvatskoj i dva u Bosni i Hercegovini".
Add a comment        
 

 
Branko ČuloIstodobno s nastavkom sudskog procesa protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača u Haagu, petnaestak je hodočasnika pošlo jučer s mjesta masovne grobnice na Ovčari kod Vukovara na hodočašće do Srđa iznad Dubrovnika, kamo bi trebali stići 1. svibnja i prijeći oko tisuću kilometara. Cilj hodočašća, koje se održava pod nazivom "Lanac istine o generalu Anti Gotovini i Domovinskom ratu", jest poduprijeti hrvatske generale u Haagu. Hodočašće je potaknuo i organizirao hrvatski branitelj i hodočasnik Branko Čulo iz Osijeka, član Hrvatskoga kulturnog vijeća koji je do sada hodočasteći prešao više od 10.000 kilometara u čast hrvatskim braniteljima haaškim optuženicima.(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanader i Bush"Posjet američkog predsjednika sigurno je vrhunac naših bilateralnih odnosa, ali i vrhunac učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske. Ono što su naraštaji Hrvata sanjali, događa se ovih dana. Mislim da su ovo povijesni i veliki dani za Hrvatsku", izjavio je u nedjelju novinarima premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prije početka izborne skupštine zagrebačkog HDZ-a. Hm… Čak ako je i od Sanadera - reklo bi se - previše je. U zadnjih nekoliko dana od kada je američki predsjednik otišao iz Hrvatske, premijer demonstrira toliku razinu samodopadnosti i samoreklame, da bi se tako nešto prilično teško podnijelo čak i kada bi se radilo doista o nečemu što su naraštaji Hrvata sanjali. A ovako, ako je Sanader možda doista i zaboravio - mi nismo - pa ćemo ga tako podsjetiti da su naraštaji Hrvata sanjali svoju samostalnu i neovisnu državu, koju su pred neko vrijeme i ostvarili. S druge strane, o Bushu i NATO-u ih nitko ni za mišljenje ne želi pitati, a kamoli onda da se zna da li i što sanjaju.(mmb)
Add a comment        
 

 
Ana LovrinHrvatsko kulturno vijeće, kao što svi naši redovitiji čitatelji dobro znaju, organiziralo je niz stručnih skupova pod naslovom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Mnogi govori istaknutih osoba iz javnog života mogu se naći u rubrici - Skupovi HKV-a>Haaški sud - do koje se dolazi preko glavnog izbornika s lijeve strane. Miljenko Pahalić u zadnjem Hrvatskom listu donio je pak podroban izvještaj o nedavnom savjetovanju o ratnim zločinima kojima su predstavnici nevladinih udruga kao što je Documenta, izvršne i sudske vlasti (Ana Lovrin, Branko Hrvatin, Mladen Bajić, ...), te Vincent Degert, šef delegacije Europske komisije u Zagrebu. Sudeći po pisanju Hrvatskog lista, na savjetovanju se moglo svašta čuti, ali naravno ništa od onoga što se čuje na stučnim skupovima HKV-a.
Add a comment        
 

 
Poruka"Ubijenom svećeniku mediji dakle nisu pristupili kao žrtvi nego kao krivcu preduhitrivši svaku službenu istragu i stvarajući gotovo dojam u javnosti da je svećenik takvu smrt i zaslužio" - piše Ivan Miklenić u Glasu Koncila vezano uz ubijenog svećenika Josipa Rafaja. Može se postaviti pitanje kakvu poruku nam daje ovakvo novinarstvo? Odgovor se nameće sam po sebi, i nema naravno nikakve veze sa župnikom iz Generalskog Stola. Naime, svećenici su opet za neke postali klasni neprijatelji s kojima se treba obračunati svakom prilikom i u svakom pogledu. Nekad se to radilo za potrebe komunistički vlastodržaca, a danas se to radi za potrebe onih kojima je transparentnost svaka druga riječ. O opsezima medijske kampanje najbolje svjedoči još niz primjera o izvještavanju hrvatskih tiskovina unazad tjedan, dva vezanim uz Katoličku crkvu u Hrvata, a koje je Miklenić prikupio u uredničkom komentaru koji se može pročitati u nastavku.(mm)
Add a comment        
 

 
del PonteIz Večernjeg lista donosimo članak Dražena Čurića koji se osvrnuo na reakcije hrvatskih biskupa na optužbe Carle Del Ponte o tome kako je Katolička crkva u Hrvatskoj skrivala generala Antu Gotovinu. Izdvajamo: "Potpuno neprihvatljivo Čudimo se. Teško je shvatljivo da su takve stvari moguće. Svima pa i Tužiteljstvu mora biti istina na prvom mjestu, rekao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na konferenciji za novinare, koju je organizirala Hrvatska biskupska konferencija nakon 36. plenarnog zasjedanja održanog u Zaprešiću. Potpuno je neprihvatljivo to što je Carla del Ponte koristila svoju službu kako bi napisala knjigu koja je puna konstrukcija. Biskupi su i prije bili upoznati da se bivša haaška tužiteljica žalila na njihovo ponašanje te tražila od Pape da ih pritisne kako više ne bi skrivali Gotovinu".
Add a comment        
 

 
BraniteljiS internetskih stranica www.hdpz.net donosimo komentar Alfreda Obranića, predsjednika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koji se osvrnuo na neospornu povezanost sporta i domoljublja, ali i na neke negativnosti vezane uz tu tematiku, primjerice krajnje neprimjerenu konstantnu zastupljenost svih sportskih događaja u medijima u odnosu na medijsku prisutnost ratnih heroja i junaka koje gotovo uopće i nema. "Pitam, kojemu su to poginulom ili ranjenom vitezu Domovinskog rata ti isti mediji posvetili toliko vremena, pažnje i, na koncu - novca? Niti jednom! Blago Zadro, Andrija Matijaš Pauk, Marko Babić i stotine heroja koje ne mogu sve pobrojiti, bili su spomenuti na toj istoj HTV kao trećerazredni nogometaši. Kakav je to sustav vrijednosti uspostavljen u toj državi Hrvatskoj?"
Add a comment        
Uto, 26-05-2020, 18:05:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.