Damir VanđelićO obrazovanim, uspješnim, moralnim braniteljima nema napisa. Jeste li vidjeli medijski istup - uspješan menadžer branitelj, direktor branitelj, znanstvenik branitelj? Niste jer novoj hrvatskoj «eliti» nije prikladno isticati da su ti, danas uspješni, ljudi branili svoju zemlju kada je to trebalo. To je moralna poruka. Jesu li takvi rijetki među vama? Provjerit ćemo. Jedan od naših branitelja pokraj čijeg imena nikada ne piše, hrvatski branitelj je Damir Vanđelić, zagrebački dečko s Pešćenice, student, branitelj, 6 mjeseci zatočenik Glinskog zatvora. Damir Vanđelić ima besprijekoran životopis visoko moralne osobe. Visoko moralna osoba nije dezerter kada mu je zemlja napadnuta. Damir Vanđelić, menadžer, direktor investicija u ADRIS grupi, Direktor tvrtke Abilia koja upravlja svim ulaganima Adris Grupe, Direktor Adria Resortsa, tvrtke koja u portfelju ima najveći turistički kapacitet Hrvatske, Predsjednik Nadzornih odbora tvrtki Cenmar d.d. i Marimirna d.d. koje su najveći hrvatski uzgajivaći orade i brancina. U nastavku donosimo razgovor koji je s njim vodila Marija Slišković. (M.Slišković)
Add a comment        
 

 
HrvatiIvan Miklenić u Glasu Koncila piše kako je zbog vanjskih blokada i unutarnjih ekonomskih problema koji su pritisnuli Hrvatsku nastupilo vrijeme u kojem je ponovno potrebno odrediti ključne hrvatske nacionalne ciljeve, pri čemu bi se trebao postići što širi konsenzus. No, budući da se u Hrvatskoj često nacionalni ciljevi miješaju s uskogrudnim partikularnim interesima, Miklenić također naglašava: "Nije, niti smije biti smisao hrvatske države punjenje i ostvarivanje državnog proračuna, nego je smisao služenje nacionalnim ciljevima svoje nacije, odnosno hrvatskoga naroda. Isto tako nije, niti smije biti smisao hrvatske države integracija u Europsku Uniju - što bi se moglo iščitati iz izjava da europske integracije nemaju alternative - a jest smisao države da hrvatskom narodu, kao starom europskom narodu, postupno omogući svekoliki europski standard života sprečavajući pojedine interesne skupine koje to zbog svojih interesa onemogućuju".(mm)
Add a comment        
 

 
AMCA TorontoOvih se dana u volonterskoj udruzi bivših hrvatskih studenata i njihovih prijatelja AMCA Toronto podigla prašina u svezi s upitnim kriterijima za dodjeljivanje stipendija studentima, kao i netransparentnim raspolaganjem financijskim sredstvima koje na račun Udruge već dvije godine kao pomoć programu za tamošnje Hrvatske Studije uplaćuje Splitsko Sveučilište. S obzirom da njega financira hrvatska država izgleda da se novac hrvatskih građana u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji i u ovom (kao i u mnogim primjerima unutar Hrvatske) troši na neprimjeren i nepredviđen način. Više o tome donosimo u prilogu Marka Bralića kojim objašnjava razloge svoje ostavke na mjesto člana Upravnog odbora spomenute udruge. "S tako nejasnim kriterijima, stipendiju bi mogao dobiti bilo tko, što je prakticki nastavak započete prakse. Drugi problem se pojavio vezano za financiranje Hrvatskog jezika. Prije dvije godine, na nagovor AMCA-e, Splitsko Sveučilište je preuzelo brigu oko financiranja Programa Hrvatskih Studija na odsjeku za slavenske jezike i književnosti na Sveučilištu u Torontu. Novac je sa Splitskog Sveučilišta dolazio na AMCA račun s namjerom da se prebaci na University of Toronto (u daljnjem tekstu: UofT). Problem je što taj novac nikada nije poslan na UofT. Na moj nedavni upit: "Što novac Hrvatskih poreznih obveznika radi na AMCA računu dvije godine?", dobio sam odgovor da UofT ne potražuje novac za financiranje Hrvatskog jezika."
Add a comment        
 

 
Bugojanska skupinaPočetkom veljače smo u skraćenom i prepričanom obliku objavili na preporuku jednog od članova Hrvatskog kulturnog vijeća pismo Ružice Andrić o Bugojanskoj skupini. Još jedno pismo Ružice Andrić objavljeno je prošli tjedan na Portalu, a u njemu se reagira na vrlo podroban članak iz Cro Expressa (Melbourne, Australija) objavljenom u dva nastavka. Protivno navodu Ružice Andrić, spomenuti članak iz Cro Expressa "Napadi na feljton, knjigu i film o HRB-u i Akciji Fenix '72" potpisalo je deset osoba, pa radi pune informacije ovdje ga objavljujemo u cijelosti. Pri tome naglašavamo da kao i do sada ne želimo arbitrirati o temama i događajima kojima nismo bili ni sudionici, ni svjedoci - iako s druge strane smatramo kako povijesna zbivanja treba raščistiti. Ostaje naravno uvijek i iskreni žal za hrvatskim žrtvama kao i zbog patnji njihovih obitelji.(mm)
Add a comment        
 

 

HRTZaista je paradoksalno što Hrvatsko kulturno vijeće, koje kao malo koja druga udruga okuplja zavidan broj hrvatskih intelektualaca, nikada ne nalazi mjesta u većini hrvatskih medija, neovisno što je napravljeno, organizirano ili poduzeto. Da se ne treba pomiriti s ovakvim sustavnim prešućivanjem rada naše udruge, posebice na Hrvatskoj radioteleviziji kao zakonom uređenog javnog RTV servisa, svojim primjerom pokazao je član HKV-a dipl. ing. Damir Tučkar poslavši protestno pismo na adresu Informativnog programa HRT-a Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Pismo, na koje je do sada stigao samo automatski odgovor HRT-ovog servera za primanje pošte, donosimo u nastavku, razmišljajući o tome da možda ne bi bilo loše da ga svi oni koji ga ovdje pročitaju automatski kopiraju i proslijede HRT-u sa svojih elektroničkih adresa na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Možda bi to ponukalo odgovorne u Informativnom programu Javne televizije da i oni, a ne samo njihov server, napokon ponude nekakav odgovor kada je u pitanju pravo javnosti na informaciju.(mm)

Add a comment        
 

 
Zoran ŠprajcU središnjem Dnevniku HRT-a kojeg je vodio Zoran Šprajc - a neki će reći da je i to već bilo iznenađujuće - objavljena je vijest o kandidaturi prof. dr. Miroslava Tuđmana za predsjednika RH. Prilog, u trajanju od pedesetak sekundi, je pušten u 16. minuti Dnevnika, no ni ta kratkoća nije bila problem dežurnim dezinformatorima za zbunjivanje javnosti. Pa je tako urednik i voditelj Zoran Šprajc izvještavajući o novom kandidatu koji se pojavio uz Ivu Josipovića naveo kako Miroslav Tuđman kaže "da će ponuditi politiku koja će biti alternativa ulasku u Europsku uniju". Iz izjave onda samoga Miroslava Tuđmana koja je nakon toga puštena nije bilo jasno da se zapravo Miroslav Tuđman ne protivi ulasku u Europsku uniju, što bi svatko tko ne poznaje pobliže njegov politički program pomislio iz onoga što je čuo i vidio.(mm)
Add a comment        
 

 
www.miroslav-tudjman.comProfesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta doktor Miroslav Tuđman u ponedjeljak je objavio u Zagrebu svoju kandidaturu na sljedećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Najstariji sin prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana nastupit će na sljedećim predsjedničkim izborima kao neovisni kandidat, nevezan uz bilo koju političku stranku. Kao što smo već na Portalu izvijestili, na Godišnjoj skupštini Hrvatskoga kulturnog vijeća održanoj prošle subote u Zagrebu podržana je kandidatura profesora Miroslava Tuđmana za predsjednika Republike Hrvatske. HKV smatra kako će s dr. Tuđmanom Hrvatska dobiti predsjednika koji će biti u stanju ponovno je učiniti ravnopravnim članom svjetske zajednice i omogućiti joj slobodno biranje svojih političkih prioriteta.Prigodom predsjedničke kandidature dr. Miroslava Tuđmana predstavljene su i njegove internetske stranice koje se mogu pogledati na adresi www.miroslav-tudjman.com. Naravno, i mi smo sa zanimanjem navratili.(mmb)
Add a comment        
 

 
TitoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem uspoređuje situaciju danas, u kojoj se pod krinkom "zapovjedne odgovornosti" osuđuju hrvatski branitelji za događaje iz 1991. s onom od prije šezdeset godina, kad je bez suda i žalbe smrtno stradao dan danas još neutvrđeni broj Hrvata, naravno, bez ikakvih pravnih posljedica, ali ni same želje da se barem utvrdi istina. "„Znam da su streljane ustaše, nešto četnika i nedićevaca… Ne mogu reći, ni da je to bilo masovno… To je bila direktiva druga Tita i dobro se sećam da mi je to sam naredio“ – rekao je Ivan Maček, načelnik OZN-e 1945. godine za Sloveniju (Milomir Marić, „Deca komunizma“, Beograd, 1987., str. 102.). Zdenko Zavadlav zamjenik načelnika Ozne za područje Maribora: "Mi iz slovenske OZNA-e i KNOJ-a ubijali smo samo slovenske domobrane, a kada bismo uhvatili Hrvate predavali smo ih 3. armiji... U rovovima oko dvorca (kod Maribora) ubijali su hrvatske domobrane, ustaše i civile - žene, djecu, starce". Na pitanje kako su mogli masovno ubijati ljude bez suđenja, kad je rat već bio završen, Zavadlav kaže: "Naredba je stigla s vrha, a zna se gdje je bio vrh. Rečeno nam je, da neprijatelja treba ubijati bez suđenja, jer revolucija još traje. Rekli su nam, da je rat bio prva faza revolucije, a ono poslije rata druga faza" (Nedjeljni jutarnji, 25. svibnja 2003.)."
Add a comment        
 

 
BuarqueDonosimo zanimljiv i istovremeno poučan odgovor što ga je tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu brazilski ministar prosvjete Cristovam Buarque dao studentima koji su ga pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Naime, ideje  internacionalizacije pojavljuju se s vremena na vrijeme i kada su hrvatska kulturna i prirodna bogatstva u pitanju - a da o  pokušajima ograničavanja hrvatskoga suvereniteta u ovom ili onom obliku tijekom ratnih godina ni ne govorimo.  "Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zalika nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje."
Add a comment        
Sri, 21-10-2020, 11:34:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.