Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2007.

U Vjesniku je objavljen članak iz kojeg se saznaje kako  je naredbom o homologaciji vozila od 1. travnja ove godine znatno postrožen uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku. Voditelj HAK-ova odjela za homologaciju Miroslav Sučić naveo je tako kako se od 1. travnja pojedinačni uvoz vozila smanjio i za 70 posto, hvaleći nove odredbe po kojima se "prilagođavamo svjetskim standardima vezano uz sigurnost vozila, ali i zaštitu okoliša". No, treba imati na umu kako strogi uvjeti za uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku, koja nema vlastitu proizvodnju osobnih automobila, ide prvenstveno na ruku uvoznicima novih vozila, kao i bankama koje su u stranom vlasništvu i koje odobravaju građanima kredite u tu svrhu. Činjenica da se u zapadnoeuropskim zemljama osobna vozila mogu vrlo jeftino kupiti čim dostignu 5-6 godina starosti ili pokažu nekakav manji kvar mogla bi s pametnom politikom dobro iskoristiti. Naime, uvoz jeftinih polovnih, a opet dobrih vozila sa stajališta hrvatske ekonomije sigurno je bolje nego uvoz novih i skupih vozila. No, umjesto da tehnički pregledi prije registracije budu osnovni kriterij po kojem neko vozilo može biti na cesti ili ne, Hrvatska ima model koji štiti moćni uvozni lobi. I to je sva istina u svezi motiva koji stoje iza uredbi o homologaciji vozila, a briga za svjetske standarde i zaštitu okoliša koje spominje voditelj HAK-ova odjela za homologaciju priče su za malu djecu. (mm)

Detalji

Objavljeno: 05. rujna 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o izvještavanju medija o uhićenom hrvatskom generalu Anti Gotovini, posebice o iznošenju niza zlonamjernih laži o navodnim presudama protiv generala Gotovine u Parizu. Istina je, pokazalo se, posve suprotna. Prije dvije godine, na sud su dospjeli obavještajci bivšeg francuskog predsjednika Mitterranda, čija je žrtva bio i Ante Gotovina, zbog podmetanja svojim političkim protivnicima. I pored ovih saznanja, brojne gnjusne laži iznesene su u našim tiskovnim medijima i na HTV-u kojima se junak Domovinskog rata general Ante Gotovina želio prikazati francuskim gangsterom. Ivkošić u svojoj kolumni iznosi pozadinu takvih napisa o generalu Gotovini (i cijelom Domovinskom ratu), koji su krenuli dolaskom Račana i Mesića na vlast 2000., i koji su se nastavili i za Sanaderove Vlade. Naravno da demantija pogrešnog iznošenja činjenica ne će biti, pogotovo ne u mjeri u kojoj su vođeni beskrupulozni i zlonamjerni napadi na Gotovinu i Domovinski rat. A te su napade predvodili oni novinari i komentatori koji poput papagaja (tako su ih, naime, njihovi nalogodavci naučili) na svako iznošenje drugačijih stavova od onih koje oni prenose odgovaraju naučenim frazama: "da se opet izvlači teorija zavjere", da su takovi stavovi "za svaku osudu", "da to nije europsko ponašanje", itd. Može se dodati da se svaka laž kad tad razotkrije (što takve novinare ne muči) i da hrvatski narod, protivno njihovom željama, dugo pamti. (djl)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Jučer se, u Mostaru, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH raspravljalo o Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH. Izrečena su vrlo oštra mišljenja i zamjerke hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Parlamenta BiH koji su šutke propustili usvajanje ovoga Zakona, protiv kojega je bila cijela sveučilišna zajednica i Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zatraženo je od političkih stranaka pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa. U nastavku donosimo priopćenje za javnost sa sjednice Hrvatskog intelektualnog zbora.

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

U ponedjeljak, na komemoraciji poginulim hrvatskim vatrogascima koja je održana u Šibeniku, predsjednik Mesić je svojim govorom izazvao popriličan gnjev vatrogasaca, kazavši kako je odlazak njihovih kolega na otok Kornat bio «nepotrebna avantura». Ova izjava koja je kornatsku tragediju svela na hir nekog neozbiljnog neimenovanog zapovjednika, u trenutcima tuge zbog izgubljenih života izazvala je dodatni očaj budući da svatko zna kako je osnovna vodilja vatrogasne služne odazvati se na svaki poziv o požaru. Reklo bi se ništa novoga od Mesića, koji po svoju predsjedničku pojavu nikad nije izdigao iznad razine "kafanskih" razgovara, u kojima se govori o svemu, a ne rješava ništa. A da u odluci da se gasi požar na Kornatu nema ništa neobičnog svjedoči članak iz Večernjeg lista koji prenosimo u nastavku. U tom članku iznosi se sadržaj audio snimaka na kojima su zabilježeni pozivi s Kornata u kojima uplašeni i ljutiti stanovnici pitaju kada će konačno doći vatrogasci jer su ugrožene kuće i ljudi. «Ovi panični pozivi zadarskim vatrogascima, a dakako, zvali su i šibenske, dokazuju da vatrogasci nisu išli ni u kakvu avanturu već gasiti požar» - kazao je zapovjednik zadarskih vatrogasaca, Željko Šoša. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2007.

Povodom 5. obljetnice napada (10. rujna 2002.) na obespravljene policajce koji su prosvjedovali na Trgu sv. Marka u Zagrebu, u ponedjeljak 10. rujna 2007. u 17 sati održati će se sveta misa u crkvi Sv. Marka. Prosvjed obespravljenih policajaca trajao je ukupno 613 dana i noći - bio je najdulji koji je ikada održan u demokratskoj Hrvatskoj. Započelo ga je oko 300-tinjak otpuštenih i obespravljenih policajaca po Račan-Lučin kriterijima. Ostaje zapamćen po solidarnosti građana i molitvi krunice koja se u 17 sati svakodnevno molila u kapelici Sv. Fabijana i Sebastijana vise od 400 dana. Većina prosvjednika policajaca, otpuštenih hrvatskih branitelja, kasnije je ipak vraćena na posao. Nažalost ostalo ih je dvoje-troje čiji status ni do danas nije riješen. U nastavku se može pročitati izvod iz dnevnika obespravljenih policajaca.

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Zvonimira Despota na činjenicu da se u Bregani na ulaz u Sloveniju ovaj vikend čekalo i više od šest sati. Despot kao krivca proziva slovensku i hrvatsku stranu: "Slovenci sami sebi zabijaju autogol, makar možda misle da to nama šalju poruku, da nas kažnjavaju zbog političkih nesuglasica i pojedinih animoziteta. Da se razumijemo, nije riječ o svim Slovencima, o čemu i te kako mogu posvjedočiti naši ljudi na granici koji se svakodnevno druže sa svojim susjedima u Sloveniji i kojima je teško palo rušenje mostova. Tu je prije svega riječ o konstantnoj slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Ona se vodi slovenskim interesima, a pravo je pitanje što je s našim interesima, tko njih zastupa, i znamo li uopće koji su naši interesi? Ili ćemo svi biti klimoglavci i sljegači ramenima.".

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2007.

Nakon sukoba u osječkoj koaliciji HDSSB-HSP ovih dana uslijedile su ostavke. Branimir Glavaš podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskoga vijeća, dok je predsjednik HSP-a Ante Đapić više nije gradonačelnik grada Osijeka. Osim što su dvije strane izmijenile niz političkih udaraca i optužbi koje nisu vrijedne posebne pažnje, na površinu je isplivalo i zanimljivo pitanje cijene gradnje dvorane Gradski vrt u Osijeku za svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine. Naime, po modelu javno-privatnog partnerstva i uz potporu Vlade RH predviđeno je kako bi gradnja ove dvorane trebala stajati 843 milijuna kuna. Visoki iznosi, primjerice, spominjali su se i u Zagrebu, gdje je za dvoranu na Laništu od 15000 mjesta dogovoreno plaćanje 87 milijuna eura, ili 5800 eura po sjedalici. No, dok u Zagrebu ni jedna relevantna politička stranka nije postavila pitanje cijene dvorane, u Osijeku vidimo da sve ne prolazi potpuno glatko. HDSSB se tako založio za uzimanje zajma za gradnju iste dvorane koji bi s kamatama iznosio 320 milijuna kuna, odnosno 523 milijuna manje od modela javno-privatnog partnerstva. A, da li je kako sugerira HDSSB-ova računica model javno-privatnog partnerstva samo dobar recept za to kako iz javnih fondova novce prebaciti u privatne, moglo bi se uskoro saznati. Naime, osječko Gradsko vijeće odlučilo je osnovati višestranačko povjerenstvo kao posebno radno tijelo, sa zadaćom preispitivanja sadašnjeg modela financiranja izgradnje dvorane u Osijeku. Rezultate rada ovog povjerenstva će zacijelo mnogi očekivati s nestrpljenjem. (mm)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2007.

Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić na jučerašnjoj je sjednici Programskog vijeća HRT-a izjavio kako je Hrvatska radio-televizija izložena svojevrsnom reketu, a ravnatelj HTV-a Robert Šveb najavio je moguće pokretanje sudske tužbe zbog napisa da je u sukobu interesa. "Neistine, neistine, neistine", rekao je Sutlić komentirajući napise u pojedinim medijima o radu sadašnjeg čelništva kuće. Ustvrdio je kako postoje "zainteresirani u kući, a i vani koji rade mimo onoga što želimo i što smo najavili da je program rada u ovom mandatu". Ovo je izvadak iz Hinine vijesti u kojem se čelnici HRT-a žale na reket i neistine vezane uz njihovu kuću. To što se mnogi gledatelji žale na iste probleme već godinama dakako nema puno veze sa žalopojkama Vanje Sutlića i Robert Šveba, budući su žalbe u slučaju gledatelja vezane uz televizijski program HRT-a. Vanja Sutlić i Robert Šveb, s druge strane, ne mogu se pomiriti s činjenicom da je na vidjelo isplivao financijski aranžman po kojem će dojučerašnja tvrtka RoBaGo ovog drugog od HRT-a ubilježiti 3,2 milijuna kuna. Zbog čega? Zbog licence od 2,1 milijuna kuna na tupasti kviz "Uzmi ili ostavi" kojeg je uz silne napore teglio Željko Pervan, i zbog licence od 1,1 milijun kuna za novi (zaključujući po imenu) kviz "Jedan protiv svih" s kojim se gledatelji HRT-a još nisu imali nesreću suočiti se. (mm)