Carla del PonteIako se po vijestima koje smo prenijeli u četvrtak činilo da će Carla del Ponte zadržati na odmoru u Hrvatskoj, točnije na Brijunima, ovo se pokazalo ipak netočnim. Naime, Carla del Ponte napustila je jučer Brijune nakon što je sudjelovala na "konferenciji o regionalnoj suradnji državnih odvjetnika". Susrela se nasamo i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. Oba razgovora trajala su tek deset minuta, valjda da bi se pokazalo koliko se drži do mišljenja najviših hrvatskih dužnosnika. U nastavku prenosimo članak iz Večernjeg lista s više pojedinosti o brijunskim zbivanjima.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićGlas Koncila donosi komentar Ivana Miklenića o problematici medija koji žive od "afera" i moćnicima iz sjene koji njima sve više i očitije manipuliraju. "Poznato je da su hrvatski mediji davno pali na ispitu profesionalnosti da bi prepoznavali falsifikate od vjerodostojnih dokumenata, ili da bi prepoznali kad koji moćnik ili skupina želi njima najgrublje manipulirati. Neki od važnijih medijskih djelatnika, osobito urednici, davno su izgubili osjećaj odgovornosti za javnu riječ odnosno svijest da su oni odgovorni za ono što objave, a ne izvor, bio on javni ili tajni". Autor teksta smatra da su "takve okolnosti zapravo idealne za djelovanje tkzv. podzemlja koje nije samo ekstremno ili umjereno desničarsko ili ljevičarsko niti samo političko ili ideološko, nego - uz sve to - uvijek profitersko". Miklenić se osvrnuo i na komentar Predsjednika Mesića koji je dao za Jutarnji list od 6. srpnja ove godine, gdje je - nakon što se i sam našao na udaru medija govorio o postojanju "aktivnog obavještajnog podzemlja". Autor smatra da je takvo priznanje samo djelomično potpuno "jer su mnogi političari, a isto tko i mnogi urednici spremni prozvati i denuncirati javnosti one dijelove "podzemlja" koji im ne služe, s kojima se idejno, politički ili općenito interesno ne slažu, a istodobno su spremni komunicirati kao s najčasnijim osobama s predstavnicima drugih klanova "podzemlja" tj. s onima s kojima se slažu, ili o kojima su čak katkad i ovisni". Miklenić piše i o korupciji kao o danas opće raširenoj i prisutnoj pojavi čiji glavni temelji i ozakonjenje "nisu djelo onih snaga u hrvatskoj vlasti koje su se borile za samostalnu hrvatsku državu i za demokratizaciju hrvatskog društva, nego onih snaga koje su se prekaljene u komunizmu znale "prilagoditi" i politički prestrojiti kako bi i u novoj državi znale zadržati ili steći upravljačke i imovinske povlastice, bilo ostajući na javnoj sceni, bilo djelujući u "podzemlju"". (mmb)
Add a comment        
 

 
Abrams - američki tenkU Slobodnoj Dalmaciji Snježana Dukić piše o eventualnoj pouci koja bi se mogla izvući iz nedavne zrakoplovne nesreće koja se dogodila kod Vukovara, a mi postavljamo pitanje - koliko će još "nesretnih slučajeva" poput ovog pada helikoptera Mi-8 i mogućih ljudskih žrtava biti potrebno da se poradi na poboljšanju i modernizaciji izrazito lošeg stanja vojne i tehničke opreme Oružanih snaga RH? Niti činjenica da posjedujemo iznimno kvalitetne pilote i mehaničare ne može ublažiti nemar i nebrigu koja nas je i dovela do situacije koja je danas "blago rečeno" alarmantna. U zrakoplovstvu raspolažemo prastarim istočnim letjelicama, na dijelu kojih je nedavno izvršen remont "kojim ni piloti ni tehničke službe nisu bili pretjerano zadovoljni". Što se pak tiče kopnene vojske, možemo se "pohvaliti" tenkovima starijim od 35 godina, više od 20 godina starim sredstvima za protuoklopnu borbu, te istrošenim pješačkim naoružanjem istočnog podrijetla. Netko će reći: "nije važno svjetlo oružje, već srce u junaka". No, osim inflacije Mesićevih generala, jedino što se zamjećuje novoga u Hrvatskoj vojsci je stalno smanjenje ljudstva u borbenim jedinicama. Kako se čini, HV po NATO standardima ima novu ulogu. Osim što prevoženje hrvatskih dužnosnika do daljnjega otpada, ostalo nam je ipak slati kontingente u Afganistan i konobariti na NATO vježbama na slunjskom poligonu. (mmb, mm)
Add a comment        
 

 
Rade ŠerbedžijaVečernji list piše kako će na poziv predsjednika RH Stjepana Mesića Carla del Ponte odsjesti pri posjetu Hrvatskoj na Brijunima. Osim što će se sastati s Mesićem i Sanaderom, glavna haaška tužiteljica provest će na ovom otočju i nekoliko dana odmora. Doznaje se kako će Šerbedžijin Teatar Ulysses koji zadnjih nekoliko godina također svako ljeto na Brijunima izvodi predstave, ponudit "preko Mesića" Carli del Ponte da dođe na jednu od njihovih predstava. Iako to u vijestima koje prenosimo nigdje ne piše, nije teško predvidjeti kako će se hrvatska strana potruditi svojoj gošći pokazati sobu u kojoj je održan povijesni sastanak Franje Tuđmana s vojnim vrhom neposredno prije Oluje, a koji je poslužio za konstrukciju optužnice haaškog tužiteljstva o "zajedničkom zločinačkom pothvatu". Reklo bi se da su ovim trenutni najviši hrvatski predstavnici potrudili dati i zadnji dokaz da do poštovanja prema zemlji koju predstavljaju drže manje nego do lanjskog snijega. (mm)
Add a comment        
 

 
SrebrenicaKako javlja Hina, u srijedu 11. srpnja u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice obilježena je 12. obljetnica izvršenog genocida - prva nakon što je Međunarodni sud u Haagu svojom presudom konačno okarakterizirao počinjeni zločin njegovim pravim imenom. Na žalost, taj čin suda nije i ne može biti nikakva utjeha obiteljima više od 8000 poginulih i nestalih, jer se svojim nedovoljnim angažmanom i sramotnim političkim kompromisima, pobrinuo da ubojice ostanu nekažnjene. Kao da i to nije dovoljno, na ceremoniji dostojanstvenog ukopa 465 novoidentificiranih žrtava pojavila se i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, unatoč javnom negodovanju i otporu udruge Žene Srebrenice, koje je izazvala već sama najava njenog dolaska. Iako u službenom dijelu programa nije aktivno sudjelovala, njen dolazak dodatno je naglasio nezadovoljstvo obitelji poginulih vezano uz činjenicu neuhićenja odgovornih - Karadžića i Mladića. Znakovito je i to da su na ceremoniji nazočili bošnjački član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić, predsjedatelj Predsjedništva BiH - Željko Komšić, ali ne i srpski član Predsjedništva - Nebojša Radmanović. Nakon svega, ostaje "gorak okus u ustima", a nada da će krivci za spomenute zločine sudski procesuirati, odnosno da će "svijet pomoći da zločini ne budu nagrađeni", je svake godine sve manja. (mmb)
Add a comment        
 

 
HRTI uoči sljedećih parlamentarnih izbora svjedoci smo ponovnom poigravanju s Ustavom zajamčenim pravima na slobodu medija od strane javne televizije. Naime, kako javlja Hina "HRT će uoči sljedećih parlamentarnih izbora predložiti da se oslobodi obveze predstavljanja svih izbornih lista u svom programu". Sama vijest nije dovoljno precizna da bi se iz nje dalo sa sigurnošću zaključiti odnosi li se moguća uskrata medijskog prostora na sve neparlamentarne stranke, ili one koje nemaju po HRT-ovoj procijeni dovoljnu biračku podršku, odnosno medijsku atraktivnost.
Add a comment        
 

 
dr.sc. Željko HorvatićIzlaganje dr. sc. Željka Horvatića, profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske, na trećem stručnom skupu o djelovanju haaškog Tribunala, koje smo već objavili na portalu,  podiglo je dosta prašine i na samome Sudu. Podsjećamo kako je dr. sc. Željko Horvatić, argumentirano analizirajući rad ICTY-a, ustvrdio brojne nepravilnosti u djelovanju tog Suda koje su dovele do "činjenično i pravno potpuno neprihvatljive" optužnice o 'zajedničkom zločinačkom pothvatu', time otvoreno aludirajući kako se zapravo radi o političkom, a ne pravičnom Sudu. Stoga i ne čudi reakcija Carle del Ponte kojom ona traži između ostaloga i očitovanje premijera Sanadera smatrajući kako je "neprihvatljivo da se to događa u zemlji kandidatkinji i sada bi izravno s vladom trebalo vidjeti kako to riješiti". U razgovoru za Hrvatsko slovo, koji ovdje donosimo, dr. sc. Željko Horvatić još jednom naglašava sve navedeno te odgovara Carli del Ponte: "... vrijeme je da prestanete sebe smatrati osobom koja će dozvoljavati ili ne raspravu o nekom pravnom pitanju i da se vratite u realnost i razumne okvire rasprave o svim sadržajima suvremenog kaznenog prava." (zdk)
Add a comment        
 

 
HrvatskaČesto se podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj zasnivaju na odnosu prema državotvornosti. Oni koji smatraju kako je neophodno sačuvati hrvatsku državu i ističu svoju nacionalna pripadnost doživljavaju se desničarima, dok oni koji se ležerno ponašaju prema hrvatskom nacionalnom pitanju, koketirajući rado s jugoslavenskim vremenima, nazivaju se hrvatskim ljevičarima. No, ovakva podjela posljedica je činjenice da se jugoslavenska vlast u Hrvatskoj provodila preko odnarođenog sloja ljudi, čiji je utjecaj znatan i danas, kako u politici, tako i u medijima. U drugim zemljama podjela na lijeve i desne ne uključuju pitanje državotvornosti, što je dobro primijetio Tihomir Dujmović u svojoj zadnjoj kolumni: "Slovenci imaju ljevicu, ali je ona, kako smo vidjeli, glasnija u svojatanju Piranskog zaljeva negoli je hrvatska desnica ozbiljna u obrani istog tog zaljeva! Imaju Britanci laburiste i konzervativce: razlikuju li se u pitanju čija je nafta u Basri i čiji su Folklandi? Imaju i Talijani ljevicu: njihov komunistički lider Togliatti, nakon Drugoga svjetskog rata ministar pravde, pisao je zakon o oprostu na temelju kojeg ni jedan viši talijanski fašistički časnik koji je ubijao po Istri i Dalmaciji, nikad nije izručen u Titove ruke. A nema tada ljevijeg u Italiji od Togliattija! Nisu oni bili manji antifašisti od Vlade Janjica Cape i Mike Špiljaka, ali su imali mjeru i razlikovali su ideologiju od nacionalnih relacija. Ovdje se na koncu sudilo čak i nadbiskupu Stepincu! To je bila slavna hrvatska ljevica!". (mm)
Add a comment        
 

 
SrebrenicaOd Vjesnikova dopisnika iz Sarajeva saznajemo kako su se "udruge koje okupljaju članove obitelji Bošnjaka ubijenih u Srebrenici 1995. godine usprotivile najavljenom dolasku glavne haaške tužiteljice na komemoraciju, koja će 11. srpnja biti održana u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, no istodobno naglašavaju da nikome pa ni Carli del Ponte ne mogu zabraniti dolazak na ovaj skup". Čelnici udruga postavljaju pitanje "gdje je sad obraz zbog kojeg navodno nije prisustvovala komemoraciji na 10. godišnjicu genocida, jer još nisu bili uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić". Smatra se da je na takav stav dodatno utjecala afera vezana za Haaško tužiteljstvo u svezi sa čuvanjem u tajnosti dokumenata koji su inkriminirali Srbiju u predmetu tužbe Bosne i Hercegovine za počinjeni genocid. Obilježavanje obljetnice srebreničke tragedije pratit će i dostojanstveni ukop 465 identificiranih žrtava, kao i " kilometarski "Marš smrti" kojim se podsjeća na put kojeg su Srebreničani prelazili 1995. godine nastojeći se spasiti od srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga". Valja napomenuti da udruge iz Srebrenice također poručuju "da nisu dobrodošli oni političari koji se ovog grada sjete samo 11. srpnja". (mmb)
Add a comment        
Sub, 18-01-2020, 22:29:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.