Alojzije StepinacIz Glasa Koncila donosimo članak pravnog stručnjaka prof. emeritusa dr. sc. Željka Horvatića koji piše o tome kako je inicijativa sa znanstvenog skupa »Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće«, održanog u Lepoglavi 5. prosinca 2008, da se omogući reviziju kaznenog postupka protiv bl. Alojzija Stepinca i svih osoba nepravedno osuđenih zloporabom političke moći za vrijeme komunističke vladavine, urodila plodom. Naime, u Zakon o kaznenom postupku, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2009, preuzete su sve odredbe o reviziji koje su ranije izostavljene, ali s dodacima koji su predloženi u Lepoglavi 5. prosinca 2008, naime, da više nema roka za pokretanje revizije i da osim zakonskih nasljednika reviziju mogu pokrenuti i udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava. "Time je Hrvatski sabor odgovorio i onima koji su bez pravih argumenata pokušali obezvrijediti »lepoglavsku inicijativu«. Sada mi je, zbog toga ali i iz drugih razloga, čudno da se i nakon više od dva mjeseca od stupanja na snagu novog zakona u sredstvima javnog priopćavanja nisu mogle naći (ili mi je u pretoplim ljetnim mjesecima promaklo) vijesti i/ili komentari o tako značajnoj promjeni u hrvatskom pravnom sustavu in favorem zaštite ljudskih prava, pravednosti i vladavine prava. To je jedan od razloga zbog čega sam napisao ovaj članak da bi javnosti učinio dostupnim spoznaju o toj promjeni i njezinu značenju."

Add a comment        
 

 

Josip JurčevićU dubokoj sjeni nadahnutih i nadasve oštroumnih polemika naših vodećih političara, kao što je primjerice bila ona između ministra Polančeca i predsjednika Mesića prije odlaska ovog drugog u prijateljski posjet nesvrstanoj Kubi, odvija se u Haagu suđenje Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini za, a što bi drugo, nego zajednički zločinački pothvat. Daleko od medijske pažnje, a na optuženičkoj klupi, po zapovjednoj i raznim drugim odgovornostima su bosanskohercegovački dužnosnici iz redova hrvatskog naroda, jer su po optužnici zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom Gojko Šuškom, i da ne nabrajamo dalje, izvršili agresiju na BiH u cilju pripojenja njezinog dijela Velikoj Hrvatskoj. U svojstvu svjedoka obrane, odnosno stručnog svjedoka generala Slobodana Praljka, ovaj je tjedan svoj iskaz davao dr. sc. Josip Jurčević, koji je, podsjećamo, ujedno trenutno i jedan od predsjedničkih kandidata.(mm)

Add a comment        
 

 

hkvOd udruge "Inicijativa mladih za ljudska prava" primili smo demanti da je sudjelovala u "orkestriranoj hajci", kako je navodno navedeno u članku Uredništva Portala HKV-a. Radi se o hajci na biskupa Slobodana Štambuka [Propovijed mons. S. Štambuka] povodom njegove izjave da bi bilo poželjno za Predsjednika RH izabrati osobu koja svoje katoličanstvo svjedoči životom po vjeri. Međutim, naš je tekst upotrijebio formulaciju "...u ponajviše orkestriranoj hajci...". Tako je dozvolio, da su neki sudjelovali u toj hajci iz vlastitog uvjerenja, bez ili prije orkestracije, a sada saznajemo da među takve treba ubrojiti i Inicijativu mladih za ljudska prava. (S.Barišić)

Add a comment        
 

 

Slobodan Štambuk«Ne bi li bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj njezin predsjednik bude katolik, ali ne samo po svjedočanstvu krsnoga lista, nego po svjedočanstvu života po vjeri», kazao je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk u propovijedi povodom obilježavanja Dana hrvatskih mučenika u Udbini 12. rujna 2009. Oko te «sporne» izjave na zadnje su se noge očekivano podigli dežurni hrvatski dušobrižnici. Oglasio se tako pučki pravobranitelj, a zatim i Inicijativa mladih za ljudska prava koji tvrde kako se takva izjava izravno kosi s ustavnim načelima koja zabranjuju diskriminaciju na osnovi vjerske pripadnosti. Čitavu jadnu, smiješnu i ponajviše orkestriranu hajku zaokružila je izjava predvodnika napada na Katoličku crkvu predsjednika Mesića, koji je ustvrdio da bi Crkva morala jednog dana povesti računa »o toj svojoj gospodi koja uporno rade protiv hrvatskog Ustava«.(mmb)

Add a comment        
 

 

Jadranka KosorDanas je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izdalo priopćenje u dva reda po kojem je sada napokon jasno kako je Vlada Jadranke Kosor pristala pregovarati sa Slovenijom na osnovu prijedloga Olija Rehna od 15. lipnja 2009., dakle prijedloga koji Hrvatska tada nije prihvatila i koji nije u skladu s onim što je prihvatio Hrvatski sabor. To je izravno u suprotnosti s onim što je još jučer izjavila premijerka Jadranka Kosor, odnosno kako sve što je dogovoreno piše u njezinom pismu Predsjedništvu Europske unije. Gotovo je nevjerojatno kako je o zadnjim pregovorima izvještena hrvatska javnost, kao što je nevjerojatno da Hrvatska nakon svega teritorijalnim ustupcima kupuje članstvo u jednoj međunarodnoj organizaciji, ma koja ona to bila. Koliko je nama poznato, na ovaj razvoj događaja prvi je i valjda jedini reagirao predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman, a u nastavku priopćenje njegovog stožera od 14. rujna prenosimo u cijelosti.(mm)

Add a comment        
 

 

Skupština HKV-aJedan od agilnijih članova Hrvatskoga kulturnog vijeća Drago Duvnjak reagirao je u zadnjem broju Hrvatskog lista na prije objavljeni članak Dražena Kosa u dijelu koji se tiče rada naše udruge. Naime, neke činjenice nisu izneseno točno, a i djelovanje HKV-a stavljeno je u neodgovarajući kontekst. Tako Duvnjak piše: "Hrvatsko kulturno vijeće nije nikakav 'neobjašnjiv derivat Matice hrvatske već je obična građanska udruga otvorena za svakog domoljuba dobre volje koja se financira od članarina svojih članova i donacija. Prema tome, ne spada u rang državnih institucija među koje je u predmetnom članku svrstana (Matica hrvatska, HAZU ) a ni u kategoriju braniteljskih udruga za koje se skrbi nadležno ministarstvo. To je bitna činjenica jer znači da HKV nije ovisan o državnom novcu. Dakle tu djeluju ljudi koji slobodno misle i to javno izražavaju i politički djeluju."(hkv)

Add a comment        
 

 

Dan hrvatskih mučenikaS internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o svečanoj proslavi Dana hrvatskih mučenika koja je obilježena 12. rujna na Udbini koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je ispred Crkve hrvatskih mučenika u izgradnji predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Misnom slavlju prethodio je mimohod motorista-branitelja koji su iz mjesta hrvatskih stradanja po cijeloj domovini donijeli po jedan kamen koji će na simboličan način biti uzidan u novu crkvu. Sudionike slavlja pozdravio je domaćin mons. Bogović, a nakon mise i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Friščić i ličko-senjski župan Milan Jurković. "Ovdje u Udbini svoje će mjesto imati i svi vjernici hrvatskoga naroda koji jesu i žele biti svoji, a pritom se trude živjeti u razumijevanju s drugim ljudima i nacionalnostima, drukčijim vjerama i nacionalnim opredjeljenjima, istaknuo je mons. Štambuk. Potom se kritički osvrnuo na zahtjeve za uklanjanjem križa iz javnosti, a što se, kako je rekao, objašnjava potrebom za tolerancijom. Ali tolerancija je uvažavanje i prihvaćanje drugoga s njegovim osobitostima, a nije izbjegavanje svojega da bih se drugome svidio. To nije tolerancija, to je samoubojstvo svojeg dostojanstva, rekao je propovjednik. Spominjući pak skore predsjedničke izbore, biskup Štambuk upitao se: Ne bi li bilo normalno i poželjno da budući predsjednik katoličke Hrvatske bude katolik, ne samo po listu, nego i po svjedočenju života?"

Add a comment        
 

 

žrtveIz Hrvatskog slova prenosimo komentar Gorana Jurišića, voditelja Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, koji piše o nedopustivom hrvatskom ignoriranju Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima koji se obilježava 23. kolovoza. "U biti, ispada kao da su u Hrvatskoj “problem” žrtve komunizma kojih se rijetko tko u službenoj hrvatskoj politici prisjeća. Službena hrvatska politika je stvorila takvo duhovno ozračje da je nepopularno pisati i govoriti o žrtvama komunizma, ali ako ćemo obilježavati samo žrtve fašizma, onda prešućujemo i krivotvorimo povijesnu istinu, i manipuliramo javnošću, i biračkim tijelom, u politici. Prešućivanjem Europskog spomendana u spomen na žrtve oba totalitarizma i autoritarna režima, zamišljena 28. zvjezdica na stijegu Europske unije tamni i nestaje u političkoj shizofreniji i močvari “Zapadnog Balkana”. 23. kolovoza 1939."

Add a comment        
 

 

kornatska tragedijaIz Hrvatskog slova prenosimo propovijed Fra Nikole Mate Roščića održanu na svetoj misi prigodom obilježavanja dvogodišnjice velike kornatske tragedije 30. kolovoza ove godine na Velikom Kornatu.  "Ovaj današnji molitveni spomen kod Gospe od Tarca želi biti osobiti znak sjećanja i molitve za njihov vječni mir i spokoj, ali i čuvanje bolne uspomene na samom mjestu teške tragedije. Neka dobra Gospa od Tarca svojim zagovorom i primjerom bude Majka utjehe žalosnih i Posrednica milosti koja će u dušu i srce ožalošćenih roditelja i obitelji unijeti utjehu i duševnu snagu koja je potrebna kad nas zatekne preteški križ života i stradanja kao što je ovaj."

Add a comment        
Sri, 25-11-2020, 12:21:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.