Dragan VasiljkovićKako javlja Hina, Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, po odluci australskog suda trebao bi biti izručen Hrvatskoj na temelju uhidbenog naloga Interpola koji je podignut zbog sumnje da je predvodio postrojbe koje su počinile zločine za vrijeme Domovinskog rata. Podsjećamo, Dragan Vasiljković (52) ima dvojno australsko i srbijansko državljanstvo, i živio je u Perthu kao učitelj golfa. Uhićen je 20. siječnja 2006. godine. Optužen je da je osobno nadzirao planove za napad na policijsku postaju u Glini i zauzimanje sela Gornji i Donji Viduševac, pri čemu je došlo do uništavanja kuća, progonstva lokalnog stanovništva i smrti civila, uključujući stranog novinara. Optužen je također za zlostavljanje i pokolj zatočenih hrvatskih vojnika i policajaca u ljeto 1991. godine, kao i za ratne zločine počinjene u selu Bruška u blizini Bekovca u veljači 1993. godine.
Add a comment        
 

 

Hrvatski vojnikDonosimo pismo Hrvatskog zbora koje je upućena prije godinu dana na mnoge adrese u Hrvatskoj u svezi izmjena koje su učinjene na spomeniku žrtvama Bleiburške tragedije. Hrvatski zbor s punim pravom ukazuje na to kako je novi tekst na spomeniku potpuno neprimjeren, a mi bi dodali da čak ima grješka i u ono malo riječi što piše na hrvatskom. Također, ovom prilikom ukazujemo još jednom na neodrživo stanje zbog kojeg se posmrtni ostaci ubijenih u Sloveniji 1945. nakon kraja rata zbog "nezainteresiranosti" hrvatskih dužnosnika čuvaju na provizoran način u toj zemlji, umjesto da već jednom budu prebačeni u Domovinu i dostojno sahranjeni.

Add a comment        
 

 

Luka MišetićDonosimo iz tjednika Globus razgovor s Lukom Mišetićem, voditeljem braniteljskog tima generala Ante Gotovine. Ovaj razgovor baca malo više svjetla na zbivanja u posljednjih par tjedana u svezi suđenja trojici hrvatskih generala u Haagu, koja su zbog načina izvještavanja hrvatskih medija ostala javnosti dobrim dijelom nepoznata i nejasna. Iako se pitanjima više sugerira nego pita, i dalje razgovor u Globusu s Lukom Mišetićem pruža vrlo zanimljiva i važna objašnjenja trenutnog stanja u kojem se nalazi sudski postupak, kao i odnosa koji vladaju među odvjetničkim timovima koji brane generale Gotovinu, Čermaka i Markača.

Add a comment        
 

 
Ivan ŠimonovićPrenosimo u hrvatskom prijevodu u cijelosti članak koji je objavio The New York Times, u kojem je opisano kako su u postupku koji je pokrenula Bosna i Hercegovina pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zatajeni neki od ključnih dokumenata koji bi rasvjetlili pravu ulogu Srbije u ratu u BiH. Treba primijetiti da ono što "otkriva" The New York Times ne može više promijeniti odluku o odbijanju tužbe za genocid BiH, pa se motivi  za članak koji prenosimo mogu objasniti dodatnim pritiskom na Srbiju u svezi kosovskog pitanja. No, u svemu ovome ima jedna pojedinost koja se nigdje ne spominje. Naime, sada kada je, istina, kasno za BiH, razotkrivena manipulacija sa srpskim arhivima, oni koji vode hrvatsku tužbu na Međunarodnom sudu pravde trebala bi moći razmjerno lako doći do novih važnih dokaza. No, ako se sjetimo zalaganja dr. Šimonovića, pravnog zastupnika RH u Haagu, da Hrvatska povuče svoju tužbu protiv Srbije, ovo naše razmišljanje može biti račun bez krčmara.
Add a comment        
 

 
Mladen BajićPrenosimo komentar Ivice Marijačića iz Hrvatskog lista o radu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Izdvajamo nekoliko pojedinosti o njegovom radu koje su dijelom možda manje poznate široj javnosti: "Bio je početkom 90-ih splitski županijski tužitelj, zatim vojni tužitelj RH. Obrađujući kaznena djela koja su s hrvatske strane počinjena nad zatočenicima u splitskom zatvoru "Lora" , Bajić je tada srpske zatočenike tretirao kao pobunjenike i pripadnike neprijateljskih postrojba koje su napadale Hrvatsku. Deset godina poslije, služeći potrebama nove politike, nevladinih udruga i pritiscima međunarodne zajednice, Bajić je iste te zatočenike bez imalo problema pretvorio u civile. S tim u svezi, ostvario je primjerenu suradnju sa srpskim propagandistima i tajnim službama te nevladinim udrugama radi pribavljanja svjedočenja i dovođenja svjedoka koji su bili neprijateljski vojnici. S lakoćom je dolazio do "dokaznog materijala" protiv hrvatskih osumnjičenika, ali nikako protiv srpskih počinitelja zločina. Kada je početkom 2000. postao glavni državni odvjetnik, dokazivao se primarno potjerom za generalom Antom Gotovinom služeći maksimalno lojalno Haaškom tužiteljstvu i potrebama Račanove, a onda i Sanaderove vlasti koje su akcijskim planovima svjedočile svoje prihvaćanje optužnice protiv Gotovine i ekstremnu servilnost Tužiteljstvu u Haagu.".
Add a comment        
 

 

ZNGHaag je naša svakodnevna tema u posljednjih desetak godina iz jednostavnog razloga što je to glavna alatka krivotvorenja povijesti u svrhu kontroliranja naše budućnosti. Koliko se daleko odmaklo tim planom možda se ponajbolje vidi u prijedlogu novih hrvatskih udžbenika iz povijesti iz kojih bi djeca branitelja trebala čuti neku sasvim drugačiju priču od one koju su svojim životima svjedočili njihovi očevi i majke. To zorno prikazuje situaciju u kojoj se Hrvatska danas nalazi,  te iscrtava koliko je od njene nezavisnosti ostalo svega 16 godina od njenog proglašenja. Što hrvatska vlast čini da bi zaštitila hrvatske interese. Ništa? Da je barem tome tako. Da su barem generali, vojnici prepušteni sami sebi kao što su to bili devedesetih. Bilo bi im lakše...

Add a comment        
 

 
Tihi svjedociVeć smo više puta pisali o grobištima u Sloveniji u kojima se nalaze posmrtni ostaci velikog broja hrvatskih žrtava ubijenih poslije 2. svjetskog rata. Mnogi posmrtni ostaci trenutno čuvaju se u prostorijama Instituta za sudsku medicinu u Ljubljani. Naime, iako bi to trebala biti samo stvar formalnosti, još uvijek ne postoji dogovor između službenog Zagreba i Ljubljane koji bi omogućio prebacivanje ovih posmrtnih ostataka u Hrvatsku. U ovome samo vidimo slijed jedne politike koja je zločine počinila i skrivala ih od hrvatske javnosti onoliko koliko se to skrivati moglo. Danas ova politika izbjegava pokopati svoje žrtve, čime bi one dobile dostojan grob, ali i krvnici tihe svjedoke onoga što su počinili. 
Add a comment        
 

 
LondonNa ovom portalu već smo pisali opširnije o nedosljednostima britanske strane u slučaju Milana Španovića. Podsjećamo, Milan Španović nakon dužeg pravnog natezanja našao je sklonište u Velikoj Britaniji, usprkos zahtjeva Hrvatske za izručenje zbog sumnje da je počinio ratni zločin. U Veliku Britaniju sklonio se i Damir Travica, osumnjičenik za teške ratne zločine, čije je izručenja Hrvatska također zatražila. Za razliku od slučaja Španović, u slučaju Travica britansko pravosuđe je donijelo odluku o izručenju. No, i pored toga do izručenja nikako da dođe zbog "zapinjanja" u britanskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Donosimo članak iz Slobodne Dalmacije u kojem su objavljene pojedinosti iz policijskog zapisnika pobunjenih Srba, koji sadrži iskaz Damira Travice u kojem je on podrobno opisao svoje zločine. Upozoravamo čitatelje da se radi o tekstu koji je vrlo mučno čitati.
Add a comment        
 

 
Nova TVNova TV u svojem jučerašnjem dnevniku donijela je vijest kako se predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić priprema za svjedočenje na Haaškom sudu u svojstvu svjedoka optužbe u procesu protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata: Prlića, Petkovića, Praljka, Stojića, Ćorića i Pušića. Treba imati na umu kako proces protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata izravno može naštetiti Hrvatskoj ako sud presudi da je Hrvatska bila agresor na Bosnu i Hercegovinu. Kako je Mesić već više puta pokušao to svojim političkim autoritetom progurati kao činjenicu, moglo bi se dogoditi da on postane ključni svjedok protiv zemlje kojoj je na čelu.
Add a comment        
Čet, 14-11-2019, 05:09:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.