hvidraDonosimo priopćenje HVIDR-e u vezi s aktualnim napadima na Zvonka Bušića. Izdvajamo: "Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba osuđuje svakodnevne napade na Zvonka Bušića, te beskrupulozno izjednačavanje borbe za Hrvatsku s terorizmom. Od 1991. godine mučki je ubijeno puno hrvatskih policajaca od Borova sela do Plitvica, a da ni jedan od današnjih dušobrižnika nije digao glas da se kazni i osudi bilo tko od odgovornih za smrt hrvatskih policajaca. Jaser Arafat je dobio Nobelovu nagradu za mir, članovi grupe Baader Mienhof, pušteni su na slobodu, Che Guevara se i dan danas slavi, te se nošenjem majica i drugih modnih dodataka slavi njegov lik i djelo. Postavlja se pitanje po čemu su oni drugačiji i veći borci za svoja uvjerenja i ideologije, od borbe za Hrvatsku. U Hrvatskoj je postala poželjna navika i praksa pljuvati i osuđivati sve što je hrvatsko."(I. Pandža)
Add a comment        
 

 
Bog i HrvatiIz Hrvatskoga slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o nedopustivoj promjeni kursa hrvatske političke elite koja se u želji da zadovolje kriterije europskih moćnika počela zabrinjavajuće odvajati od stavova i mišljenja Crkve, što nikada na ovim prostorima, ali i općenito nije bio dobar znak i nagovještaj bilo čega pozitivnog u budućnosti. Izdvajamo: "Ono malo osposobljenih i odvažnih katolika u hrvatskoj politici izgubilo je podlogu za djelovanje i sve je dalje od središta odlučivanja. Savez za Europu otvoren je samo folklornom i deklarativnom, ne i za sadržajno-vrijednosnom tipu kršćanstva. Sustav vrijednosti Saveza za Europu u sudaru s kršćanskim sustavom vrijednosti bilježi pobjedu za pobjedom, što znači da većina u Hrvatskoj već godinama doživljava nokaut za nokautom. Sustav vrijednosti Saveza za Europu dosad se najmanje dva puta odrekao Boga. U Rimu kad je unaprijed prihvatio sve odredbe kasnije propalog bezbožnog euroustava i drugi put 9. srpnja ove godine u Hrvatskom saboru, za kojega je stoljećima vrijedilo pravilo kako je iznad njega samo Bog."(N. Piskač)
Add a comment        
 

 
KaradžićDonosimo Hininu vijest o detaljima izručenja srpskoga ratnog zločinca Radovana Karadžića, optuženog za kazneno djelo genocida na području bivše Jugoslavije. Izdvajamo: "Nakon toga 31. svibnja 2000. tužiteljstvo je objedinilo sve optužbe u jednu optužnicu i zasebno optužilo Karadžića i Mladića kako bi se postupci mogli voditi odvojeno ukoliko sam jedan dođe do Haaga. Karadžić je tada optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 točaka optužnice - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja. Prema toj optužnici Karadžić, djelujući individualno ili u suradnji s drugima među ostalim s tadašnjim visokopozicioniranim političarima Republike Srpske Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, tijekom rata u BiH od 91. do 95. sudjelovao je u zločinima čiji je cilj bio kontrola nad onim područjima Bosne i Hercegovine koja su proglašena dijelom "Republike Srpske". Da bi postiglo taj cilj, vodstvo bosanskih Srba, uključujući Radovana Karadžića, progonom, ubijanjem, terorom, logorima i deportacijama osiguralo je fizički nestanak ili odlazak nesrpskog stanovništva."(Hina)
Add a comment        
 

 
BušićIz Večernjega lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji piše o reperkusijama i reakcijama koje je u Hrvatskoj izazvao povratak Zvonka Bušića. Izdvajamo: "Tko je za nas Zvonko Bušić: terorist dostojan prijezira ili borac za Hrvatsku, idealist s pehom koji je više negoli pošteno ponio svoj križ? Odgovor se ne traži u analizi njegovih isključivo poli-tičko-promidžbenih ambicija u otmici zrakoplova, kako bi svijet upozorio na nota bene ono sa čim se hrvatska ljevica ni danas ne slaže. Da je Jugoslavija za Hrvate bila mučilište! Niti se odgovor u medijskom obračunu traži u analizi sudske presude. Današnji medijski rat o tome tko je nama Zvonko Bušić iskorišten je za nastavak hrvatske rasprave je li Jugoslavija bila velikosrpska tiranija ili više-manje snošljiva tvorevina "kojoj su doduše reforme bile nužne" kako joj tepaju njezini apologeti koji bi i danas htjeli biti moralni metri društva."(T. Dujmović)
Add a comment        
 

 
HrgovićU svezi s neprimjerenim reakcijama određenoga dijela navijača zagrebačkoga Dinama prema novopristiglom Mirku Hrgoviću, bivšem igraču Hajduka u ponedjeljak su se oglasile i zajednica udruga HVIDR-e Grada Zagreba kao i Udruga hrvatskih dragovoljaca veterana 126. brigade čiji je pripadnik bio Mirkov otac kojega su četnici zarobili i svezanog ubili 12. studenoga 1991. godine. Zaključili su kako je potpuno nedopustivo da se Hrgović osjeća ugroženo u zemlji za koju je njegov otac dao svoj život. U nastavku priopćenje  udruga HVIDR-e grada Zagreba donosimo u cijelosti.
Add a comment        
 

 
KajinU svezi s zabranjenim koncertom Marka Perkovića Thompsona u Umagu, ali i pismom koje je kao znak potpore pjevaču potpisao značajan broj hrvatskih intelektualaca i građana, donosimo komentar Tihomira Dujmovića koji razjašnjava još poneke detalje cijele priče koju samu pozadinu događaja čine još jasnijom, ali i više zabrinjavajućom. Izdvajamo: "Ako se Thompson bude pojavio u Umagu, onda Mesić neće doći u Umag”, plasirao je loptu Kajin, a s dvije ruke loptu je zakucao Mesić rekavši: “Ne smeta mi Thompson, nego njegove poruke 'Za dom spremni’. Znamo koliko je grkljana prerezano pod tim pozdravom.“ Činjenica da predsjedniku države smeta jedna, nota bene, legalna pjesma, koja se gromko pjevala dok je on bio predsjednik Sabora, detalj da se u ovoj epizodi javlja Kajin kao lokalni partijski kadar koji je prijavio centrali ideološkog neprijatelja, bila je odlučna za prvu hrvatsku zabranu koncerta. U tom duplom pasu Hrvatska je doživjela prvu političku zabranu jednog koncerta, i to će crnim slovima biti upisano u povjesnicu naših dana. Zabrana, naime, nije stigla odozdo, nisu gradonačelnik Umaga i šef policije samostalno zabranili koncert! Niti su masovni prosvjedi građana to napravili!"(T. Dujmović)
Add a comment        
 

 
Brian J. MurrayČesto smo svjedoci kako američko društvo iskazuje posebnu brigu za svoje poginule. Na internetskim stranicama http://www.odmp.org/ posvećenim poginulim policajcima našli smo i tekst o Brianu J. Murrayu, koji je stradao pri neutraliziranju bombe postavljene u pretinac za prtljagu na željezničkoj postaji Grand Central na Manhattanu od strane Bušićeve skupine. Ono što je malo poznato je kako bomba nije eksplodirala na samoj željezničkoj postaji, već je nakon dojave iz otetog zrakoplova sa željezničke postaje prebačena na policijski poligon Rodman's Neck u Bronxu: "Službenici Jedinice za bombe bili su poslani da istraže, i uklonili su bombu iz pretinca za prtljagu na kolodvoru. Prenijeli su bombu na za to predviđeno mjesto pri policijskom poligonu Rodman's Neck u Bronxu, gdje je službenik Murray, zajedno s tri druga službenika pokušao neutralizirati bombu daljinskim upravljačem. Kad nisu uspjeli neutralizirati bombu na daljinu, približili su joj se. Tijekom njihovog približavanja, bomba je eksplodirala, ubila službenika Murraya i teško ranija preostalu trojicu službenika." Neko će se pitati zašto je bomba uopće bila (p)ostavljena, a odgovor leži u činjenici da su Bušić i njegovi suradnici zrakoplov oteli bez ikakvog oružja, prijeteći kako su u njemu bombe. Bomba na željezničkoj postaji Grand Central trebala im je dati na uvjerljivosti.
Add a comment        
 

 
Hrvatski listIz jubilarnog dvjestotog broja Hrvatskog lista, koji obiluje zanimljivih člancima i razgovorima, prenosimo tekst o Johnu Ramsdenu, odlazećem britanskom veleposlaniku u Republici Hrvatskoj. Njega je hrvatska politička elita ispratila kao da se radi o nekom namjesniku, a ne običnom veleposlaniku, a tekst otkriva zašto. Zato što i je bio neke vrste namjesnik: "Ramsdenova kolege Lunglevja sjećamo se i po operativnoj akciji MI6 u Hrvatskoj protiv hrvatskih generala i djelatnih časnika. U objavljenom dokumentu POA-e vidljivo je da je tadašnji njen šef Karamarko po nalogu britanske tajne službe pratio hrvatske časnike u svojoj državi, a sam Lunglev da je šefu POA-e i predsjedniku Mesiću upute da se zaposlenike u državnoj upravi kažnjava ukoliko budu opstruirali britanski akcijski plan koji je bio daleko širi nego uhićenje generala Gotovine. Konačno to je i urađeno. Prema tome očito je da je njegova ekselencija John Ramsden mnogo više nego jedan obični veleposlanik, dapače znalac opakih tajnih operacija i intriga protiv Hrvatske".
Add a comment        
 

 
BiHKako prenosi Jutarnji list, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić gubi dio rezidencije koja je u vlasništvu Nadbiskupije vrhbosanske punih 110 godina! Tako je presudio Kantonalni sud u Sarajevu. Prema riječima kardinala Puljića, rezidencija Vrhbosanskoga nadbiskupa nikada nije bila nacionalizirana, te je spomenuti stan pravno uvijek bio i ostao u vlasništvu Nadbiskupskog ordinarijata. Komunistički je režim uselio stanare u prostor Ordinarijata, koji se borio za njihovo iseljavanje osiguravajući im druge stanove. Posljednji stanar je ostao Fadil Smajlović, doušnik bivše SDB-e (Služba državne bezbednosti), kojem je u komunizmu bilo omugućeno i dozvoljeno bespravno živjeti u tuđem stanu radi špijuniranja Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije, a koji je posljednji rat proveo u Istri.(djl)
Add a comment        
Uto, 7-07-2020, 19:11:31

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.