HrvatskaČesto se podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj zasnivaju na odnosu prema državotvornosti. Oni koji smatraju kako je neophodno sačuvati hrvatsku državu i ističu svoju nacionalna pripadnost doživljavaju se desničarima, dok oni koji se ležerno ponašaju prema hrvatskom nacionalnom pitanju, koketirajući rado s jugoslavenskim vremenima, nazivaju se hrvatskim ljevičarima. No, ovakva podjela posljedica je činjenice da se jugoslavenska vlast u Hrvatskoj provodila preko odnarođenog sloja ljudi, čiji je utjecaj znatan i danas, kako u politici, tako i u medijima. U drugim zemljama podjela na lijeve i desne ne uključuju pitanje državotvornosti, što je dobro primijetio Tihomir Dujmović u svojoj zadnjoj kolumni: "Slovenci imaju ljevicu, ali je ona, kako smo vidjeli, glasnija u svojatanju Piranskog zaljeva negoli je hrvatska desnica ozbiljna u obrani istog tog zaljeva! Imaju Britanci laburiste i konzervativce: razlikuju li se u pitanju čija je nafta u Basri i čiji su Folklandi? Imaju i Talijani ljevicu: njihov komunistički lider Togliatti, nakon Drugoga svjetskog rata ministar pravde, pisao je zakon o oprostu na temelju kojeg ni jedan viši talijanski fašistički časnik koji je ubijao po Istri i Dalmaciji, nikad nije izručen u Titove ruke. A nema tada ljevijeg u Italiji od Togliattija! Nisu oni bili manji antifašisti od Vlade Janjica Cape i Mike Špiljaka, ali su imali mjeru i razlikovali su ideologiju od nacionalnih relacija. Ovdje se na koncu sudilo čak i nadbiskupu Stepincu! To je bila slavna hrvatska ljevica!". (mm)
Add a comment        
 

 
SrebrenicaOd Vjesnikova dopisnika iz Sarajeva saznajemo kako su se "udruge koje okupljaju članove obitelji Bošnjaka ubijenih u Srebrenici 1995. godine usprotivile najavljenom dolasku glavne haaške tužiteljice na komemoraciju, koja će 11. srpnja biti održana u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, no istodobno naglašavaju da nikome pa ni Carli del Ponte ne mogu zabraniti dolazak na ovaj skup". Čelnici udruga postavljaju pitanje "gdje je sad obraz zbog kojeg navodno nije prisustvovala komemoraciji na 10. godišnjicu genocida, jer još nisu bili uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić". Smatra se da je na takav stav dodatno utjecala afera vezana za Haaško tužiteljstvo u svezi sa čuvanjem u tajnosti dokumenata koji su inkriminirali Srbiju u predmetu tužbe Bosne i Hercegovine za počinjeni genocid. Obilježavanje obljetnice srebreničke tragedije pratit će i dostojanstveni ukop 465 identificiranih žrtava, kao i " kilometarski "Marš smrti" kojim se podsjeća na put kojeg su Srebreničani prelazili 1995. godine nastojeći se spasiti od srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga". Valja napomenuti da udruge iz Srebrenice također poručuju "da nisu dobrodošli oni političari koji se ovog grada sjete samo 11. srpnja". (mmb)
Add a comment        
 

 
Generali Čermak i MarkačKako u Večernjem listu piše Davor Ivanković - "Nikome u Haaškom sudu ne žuri se dostići vremenske rokove koje im je nametnulo Vijeće sigurnosti UN - a". Haaški sud bi, kako je predviđeno, sve procese trebao dovršiti do konca 2008. godine, dok tužitelji istovremeno mjesecima kasne s davanjem potrebne dokumentacije obranama. "Svi u Haagu znaju da se iza toga krije činjenica da tužiteljstvo loše stoji s konkretnim iskazima protiv trojice optuženih hrvatskih generala, a ono što konkretnije i imaju skrivat će do posljednjeg trenutka i pokušati uskratiti vrijeme za pripremu". Na statusnoj konferenciji u slučaju Gotovina, Čermak, Markač, tako se čulo od strane tužiteljstva da je ono "u fazi ulaganja napora". Istovremeno, "kontributori više ne žele plaćati stotine milijuna eura i dolara za sud koji je polučio tako malo" - "tribunal je donio samo nekoliko desetaka presuda. Do sad je to stajalo više od milijarde eura, a tužitelji i suci zarađuju desetke tisuća eura mjesečno. Odvjetnički timovi obrana tek nešto manje". U svakom slučaju, lako se složiti s Ivankovićem kada kaže: "Tribunal ima poglavito političku funkciju. Diktira svojim procesima razvoj političkih situacija u državama bivše Jugoslavije i piše im noviju povijest. Da je primarni interes bila pravda, Tribunal bi bio organiziran poput onog nürnberškog koji je posao efikasno završio u godinu dana.". (mmb)
Add a comment        
 

 
Luka MišetićIz Jutarnjeg lista donosimo članak Ane Plišić o najnovijem potezu braniteljskog tima generala Gotovine. "Do kraja ovoga mjeseca podnjet ćemo zahtjev za puštanjem generala Gotovine na privremenu slobodu" - potvrdio je u nedjelju šef odvjetničkog tima Luka Mišetić. Iako je izgledno i pribavljanje jamstva Vlade, haaško tužiteljstvo u izjavi za Media Servis uzvraća, kako će se takvom zahtjevu oštro protiviti jer je riječ o bjeguncu. Nadalje, Mišetić smatra: "Ako uvjerimo sudsko vijeće u to da će se vratiti, onda postoji šansa da ga puste na slobodu. Naš je dakle posao uvjeriti sud raznim jamstvima da će se Ante Gotovina vratiti" - te dodaje - "Imamo jamstva koja do sad nitko nije upotrijebio jer nitko do sad nije imao tu okolnost da je optuženik bio u bijegu. Ne mogu, međutim, o tome još govoriti."(mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić"Mnogo je zainteresiranih da se Zagorec ne izruči. Uzbuđenje je i u Austriji. Ako tko ilegalno može snimati razgovore i tvrditi da su nalog dale austrijske tajne službe, pitanje je štite li oni u Austriji nekoga koga Hrvatska traži ili štite hrvatske interese" - tako je jučer predsjednik Mesić komentirajući razvoj događaja u aferi Zagorec, i time ponovo u Hrvatsku uveo institut vanjskog neprijatelja, koji se rado rabio prije demokratskih promjena 90-tih godina prošlog stoljeća.
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecHrvatsko kulturno vijeće, usprkos medijskoj blokadi, polako se probija do šire hrvatske javnosti. Tomu svjedoči činjenica da se u visokotiražnim dnevnim listovima počinju pojavljivati osvrti na aktivnosti HKV-a, a dio ovih izvještaja prenijeli smo i na našem portalu. O djelovanju HKV-a kao i aktualnim problemima na hrvatskoj kulturnoj i političkoj sceni za tjednik Hrvatski list (broj od 28. lipnja) govorio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec. Između ostalog, cilj udruge je očuvanje i razvoj hrvatskog identiteta koji je u današnje vrijeme ozbiljno narušen. Hrvoje Hitrec posebice upozorava na proces stvaranja tzv. "zapadnog Balkana" koji prikriveno provodi vladajuća politička elita, služeći se vještim manipulacijama i obmanama na svim razinama. Nakon sklopljenog "srdačnog" Pakta o stabilnosti koji nas prostorno "pakira" u novu političku tvorevinu, tzv. "zapadni Balkan", sličan razvoj događaja prati jezična pitanja. Zajednički bosansko-hrvatsko-srpski kao službeni jezik "zapadnog Balkana" već je u uporabi Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Iz tih razloga nužno je zaštiti hrvatski jezik, kao jedan od temelja identiteta hrvatskog naroda, kao što to čine svi ostali narodi. Kao odgovor na spomenute probleme u hrvatskom društvu, kao i na druge poput krivotvorenja istine o Domovinskom ratu, korupcije, ili rasprodaje nekretnina u Hrvatskoj, Hrvoje Hitrec spominje i političku opciju - Savez za Hrvatsku. (zdk)
Add a comment        
 

 
MeđugorjeSilvije Tomašević u Večernjem listu izvještava o porastu posjećenosti Međugorju, koje je od prvog ukazivanja Gospe 1981. godine postalo treće najveće svetište u svijetu. Po pisanju talijanskog lista Repubblice, Međugorje je po posjećenosti odmah iza hodočašća Bogorodici od Guadalupe u Meksiku i Lourdesu. Po ovom izvoru Međugorje godišnje obilazi oko 6-7 milijuna hodočasnika. "Misa se služi na oko 40 jezika, a za vrijeme pričesti podijeli se nekoliko desetaka tisuća hostija " - objašnjava Saverino Gaeta, talijanski pisac i marijanolog, autor upravo objavljene knjige o Međugorju "Sve je istinito". (mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićU nedjelju smo se zapitali da li će izravno uplitanje predsjednika Mesića i njegovog Ureda u sudski postupak protiv generala Zagorca popratiti odgovarajuće reakcije u hrvatskoj javnosti. Možemo ustanoviti da su do sada reakcije mnogih tijela i političara izostale, ali i to da se u javnosti ipak čuju glasovi i onih koji smatraju da je ponašanje predsjednika Republike nespojivo s pravnom državom. Mladenka Šarić u Večernjem listu donosi izjavu bivšeg državnog odvjetnika i predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost Krunoslava Olujića o nedopustivom uplitanju savjetnika predsjednika Mesića - a time i Ureda predsjednika u pregovore sa Vladimirom Zagorcem. "Da Hrvatska drži do vladavine prava, u Saboru bi već bio otvoren postupak njegova opoziva zbog kršenja ustavnih odredbi" - smatra Olujić, naglasivši kako su Mesić i njegovi suradnici, koji sada tvrde kako je čitava akcija provedena u koordinaciji sa državnim odvjetništvom, višestruko pogriješili "jer je Zagorec zahvaljujući Mesiću ublažio svoju pravnu poziciju, a možda i odškrinuo vrata sudskoj odluci kojom će biti odbačeno njegovo izručenje." (mmb)
Add a comment        
 

 

Milorad PupovacTihomir Dujmović upozorio je u svojoj kolumni "(Ne)poželjni politički Hrvati" u Večernjem listu na opasnosti koje proizlaze iz politike koju zastupa Milorad Pupovac po kojoj građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj ne moraju biti politički Hrvati. Naime, kako Dujmović dobro zamjećuje, ovakva Pupovčeva politika podrazumijeva da i pored pouka koji nudi nedavna povijest srpsko stanovništvo ne treba ništa značajnije mijenjati u načinu na koji je prije rata doživljavalo hrvatsku državu: "U ruralnim krajevima od te teze do slogana ”ovo je Srbija” manje je od pola koraka". A kao svojevrsno objašnjenje tomu kako je moguće da Pupovac vodi ovakvu politiku dok je istovremeno koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, Dujmović nabraja još nekoliko apsurda: "...u zemlji u kojoj je čelnik IDS-a više negoli znakovito najavio da ubuduće povezivanje zemalja na Jadranu vidi kroz svojevrsni “jadranski parlament”, pa tu zlokobnu najavu nitko nije zamijetio, u zemlji u kojoj istom provincijalnom šutnjom biva ogrnuta sramota da Slovenci na tisuće Hrvata mogu prisluškivati jer smo im to omogućili pretvorbenim idiotizmom, u zemlji u kojoj ministar obrane kad isplaćuje plaće svojoj vojsci mora zamoliti talijansku banku da nakon podrobnog uvida u tu isplatu isplati plaću jer ozbiljne nacionalne banke nemamo, u takvoj zemlji dilema (o političkim Hrvatima, op. ur.) s kojom se muče Arlović i Pupovac traži osvrt!".

Add a comment        
Sri, 3-06-2020, 02:31:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.