Željko Komšić"Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Haris Silajdžić usprotivili su se u ponedjeljak mogućem preustroju BiH u federalnu državu ocijenivši kako to ne bi riješilo postojeće probleme a vjerojatno bi otvorilo niz novih." Ovako glasi početak Hinine vijesti u svezi prijedloga Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), o preustroju BiH u državu s četiri federalne jedinice.  Osim što se spomenuta dva člana predsjedništva očigledno nisu složila s prijedlogom Dragana Čovića, iz Hinine vijesti se čini također jasnim kako Željko Komšić i Haris Silajdžić nisu predložili nikakvo rješenje koje bi pripomoglo prevladavanju ozbiljnih problema s kojima Bosna i Hercegovina suočava. Pri tome vrijedi primijetiti kako je za razliku od Željka Komšića, Haris Silajdžić nedavno sudjelovao u neuspjelim pregovorima u SAD-u sa srpskom stranom oko novog BiH ustava. U ovakvim okolnostima, ocjena bečkog dnevnika Kurir, o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi ne čini se potpuno neutemeljenom. (mm)

Add a comment        
 

 
Kanadski vojnikKako javlja Hina, danas je Sudsko vijeće, kojeg vodi sudac Marin Mrčela, odlučivalo o dokaznim prijedlozima tužiteljstva i obrane za suđenje generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu u svezi akcije Medački džep. Sudsko vijeće odbilo je razmatrati dokumente srpskog Informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas, kojeg vodi Savo Štrbac, a što je predložilo tužiteljstvo, procjenjujući da postoje relevantniji podaci o nestalima i ubijenima u Medačkom džepu u rujnu 1993. godine. Ono što je posebno zanimljivo, imajući u vidu nejasnoće s ulogom kanadskih pripadnika UNPROFOR-a, a o čemu smo pisali podrobnije u prošlom prilogu, je to da je Sudsko vijeće odbilo prijedlog obrane da se uvrstiti u postupak dokumentacija o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a. Obrazloženje ove odluke Hina, nažalost, nije prenijela.
Add a comment        
 

 

Ratna karta - Medački džepUhićenjima povezanima s oslobođenjem Medačkog džepa u rujnu 1993. cijela vojno-oslobodilačka operacija ponovo će postati predmet raznih političkih i pravnih tumačenja. Ovim povodom zavirili smo malo u svoj arhiv i ovdje ponovo objavljujemo prilog koji daje sažeti pregled osnovnih naglasaka iz opširne studije o akciji "Medački džep" člana Upravnoga odbora HKV-a dr. Miroslava Međimoreca, a koja je objavljena u časopisu "National Security and the Future".(hkv)

Add a comment        
 

 
SuboticaIz Večernjeg lista prenosimo kratku vijest o brutalnom napadu na Blaška Temunovića, vođu Hrvatsko-bunjevačko-šokačke stranke koji se dogodio u ponedjeljak u Subotici. Napadači su Temunoviću psovali "ustašku majku", pretukli ga i pobjegli. Znakovito je da je, prema Večernjem listu, napad osudio G17 plus, ali se ne spominju reakcije utjecajnijih srbijanskih političkih čimbenika. Pregledom internetskog izdanja beogradskih Večernjih novosti ustanovili smo da o tom događaju nema nikakvog izvještaja, pa tako naravno ni nekakvih reakcija. Ne možemo nego sa žaljenjem konstatirati da je i to posljedica komunističkog, tj. jugoslavenskog izjednačavanja hrvatstva s ustaštvom, što se i danas nastavlja, kako osim u susjednim zemljama tako i često usred samostalne Hrvatske. (djl)
Add a comment        
 

 

HKVZaslugom današnjih vodećih hrvatskih političara, u zadnje vrijeme svako malo u medijima nailazimo na vijesti koje bi trebale pripadati jednom prošlom vremenu, odnosno razdoblju propale Jugoslavije. Nažalost, ove vijesti postaju sve više naša svakidašnjica, tako da se zaista opet može govoriti o ugroženosti hrvatskog jezika, kulture i identiteta. A kada se nekom narodu uskraćuje primjerice pravo na jezik, onda nema sumnje da se taj narod nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. U ovom kontekstu vrijedi se prisjetiti prvih triju točaka iz Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije koju je 2005. donijelo Hrvatsko kulturno vijeće:

1. Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Taj proces, krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

2. Osobito smo zabrinuti što se s mnogih strana opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskoga jezika, njegov u Ustav zapisan naziv, kao i hrvatski jezični standard. Zahtijevamo da se zaustavi prodor u hrvatske škole onih jezičnih priručnika koji ne poštuju hrvatsku jezičnu tradiciju i rezultate suvremene hrvatske jezikoslovne znanosti.

3. Smatramo nedopustivim da se krivotvori dalja i bliža hrvatska povijest, relativiziraju događaji i osobe bitni za opstanak hrvatskoga naroda, te da se tako ponavlja ideološki obrazac pristupu povijesti iz razdoblja hrvatske neslobode. Odlučni smo u zahtjevu da se zaustave stalni udari na stare hrvatske kulturne institucije. Upozoravamo i na pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika, kao i na diletantsko i jednoumno arbitriranje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i umjetnosti uopće.

U nastavku se mogu pročitati tri vijesti koje zorno svjedoče o licu i naličju trenutnih regionalnih integracija.

Add a comment        
 

 
NašicePrenosimo članak iz Glasa Slavonije o 62. obljetnici krvoprolića kojeg je učinila poslijeratna komunistička  vlast, više od mjesec dana nakon završetka 2. svjetskog rata, nad mnoštvom razoružanih ljudi na Crnom potoku u blizini slavonskog gradića Našica. Događaj, očito, nije dovoljno "medijski atraktivan" da bi stigao dalje od regionalnog lista, no to je stara i stalna tužna hrvatska priča. Za svaku je pohvalu to što je gradska vlast u Našicama u travnju ove godine utvrdila novi gradski praznik - Dan sjećanja na komunističke žrtve, posvećen onima na Crnom potoku. Iako izgleda kako počinitelji i nalogodavci ovog i mnoštva drugih zločina iz poslijeratnih godina nikada ne će biti kažnjeni, ipak bi se moralo jasno, javno i službeno reći što se sve dogodilo. I, zbog tih stradalih ljudi, njihovih obitelji i potomaka, a ponajviše zbog svih nas i naše budućnosti. Obilježavanje tih događaja na način na koji su to učinili Našičani, odličan je primjer i početak.
Add a comment        
 

 
Oliver Dulić - predsjednik Skupštine SrbijeU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač napravio je malu usporedbu statusa pripadnika hrvatskog naroda u zemljama na području bivše Jugoslavije sa statusom koji pripadnici naroda iz tih zemalja uživaju u Hrvatskoj. Po ovom pitanju situacija je dosta jednostavna: "U Sloveniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Slovenci u Hrvatskoj imaju. U Crnoj Gori Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Crnogorci u Hrvatskoj imaju. U BiH Hrvati su samo na papiru konstitutivni narod, što su konstitutivniji - to ih je manje... U Srbiji Hrvate su uspjeli podijeliti po nazivu, a Hrvata koji se izjašnjava "jugoslavenom" posjeli na mjesto koje po izbornim rezultatima pripada četnicima. U Makedoniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Makedonci u Hrvatskoj imaju.".
Add a comment        
 

 
Marko Perković ThompsonUmjesto da se potegne pitanje kako to da je HRT prenosio koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu samo na satelitskom kanalu, čime je opet grubo zanemaren interes hrvatske javnosti za ovog vjerojatno najpopularnijeg hrvatskog izvođača, mediji su se usredotočili prvenstveno na reakcije raznih organizacija koje u normalnim okolnostima ne bi trebale zavrijediti nikakvu pažnju. Naime, da je HRT prenio slikom Thompsonov koncert onda bi svima i koji nisu bili na koncertu bilo jasno da on nije imamo nikakve veze s ustaštvom, već je ponovo kao i uvijek bio obilježen jedino nacionalnim zanosom. Traženje u mnoštvu od 60 tisuća gledatelja nekoliko pojedinca s ustaškom ikonografijom međutim postalo je važnije od onoga što je cijeli spektakl odista predstavljao. Sve to proizlazi i činjenice, s kojom se neki krugovi nikako ne mogu pomiriti, da Thompsonovi koncerti jasno pokazuju kako u Hrvatskoj nacionalni osjećaji nisu svedeni na minimum, i da će raznorazni balkanski projekti i dalje nailaziti na otpor u hrvatskom narodu. Pri tome spomenuti krugovi uporno poistovjećuju hrvatstvo s ustaštvom, što ne treba zvati ničim drugim nego čistim rasizmom.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićDonosimo niz članaka vezanih uz aferu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju. Većina njih odnosi se na reakcije oporbe, u kojima su one HNS-ovih čelnika, Vesne Pusić i Radomira Čačića, te one DC-ove čelnice Vesne Škare Ožbolt, najoštrije u političkim optužbama i zahtjevima za odgovornost Vlade. No, ove kritike čine se potpuno neopravdanima ako su točne riječi predsjednika Vlade Ive Sanadera: "u više navrata dali smo značajan novčani iznos za takve i slične operacije, koje idu neovisno od osiguranih proračunskih sredstava, a samo u zadnjih nekoliko mjeseci USKOK-u smo prebacili oko šest milijuna kuna za takve i slične operacije". Naime, ako je predsjednik Vlade znao za istragu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju i sudjelovao u odobravanju sredstava za tu operaciju onda je, rekli bi smo, poprilično upitna motivacija onih koji traže njegovu odgovornost. Od onih koji navodno žele Hrvatsku bez korupcije prije bi očekivali zahtjeve da ovakve istrage postanu znatno brojnije, i da obuhvate sve neovisno o njihovim političkim vezama. S druge strane, ako Sanader nije znao za koje to točno operacije Vlada odobrava sredstva, onda je jasno da cijela operacija ne može proći bez političkih posljedica za Vladu. Treba primijetiti da je prvi o operaciji javno progovorio predsjednik Mesić u subotu ujutro riječima: "Centar korupcije, hardver korupcije, je fond za privatizaciju. Ne znamo gdje je softver, došli smo samo do hardvera i slomit ćemo mu kičmu.". Da li se dakle u slučaju Hrvatskog fonda za privatizaciju radi zaista o prvom koraku u obračunu s korupcijom, što većina građana već godinama traži, ili se samo radi o akciji "tko će kome smjestiti", ostaje za vidjeti. Nažalost, iskustvo nas ući kako je u Hrvatskoj uvijek ovo drugo posrijedi. Za početak, predsjednik RH je spomenuo samo Hrvatski fond za privatizaciju, kao da na svim ostalim razinama korupcija nesmetano ne buja. (mm)
Add a comment        
Pon, 25-05-2020, 06:14:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.