Mesić u PuliIz tjednika Fokus donosimo komentar Jadranka Bandova o nedavno održanoj proslavi 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije odnosno skupu antifašista u Puli kojem je među ostalima nazočio i predsjednik Mesić. Upravo se najveći dio autorova osvrta odnosi na predsjednikov govor, te se na temelju njega zapitao: "Kojoj to demokratskoj Hrvatskoj, na koju se tako olako poziva, predsjednik Mesić nameće Josipa Broza i njegove komunističko-socijalističke trabante kada iz nekakvog naftalina izvlači kojekakve NOB-ove, JRM-ove, ZAVNOH-e i SRP-ove, kada znamo da je upravo J. B. Tito i njegova Jugoslavija upravo hrvatskom narodu i hrvatskoj državi nanijela neusporedivo najviše štete i zla od bilo kojega drugog osvajača i okupatora na ovim prostorima. Čemu prizivanje “balkanskog krvnika”, kako ga je već okarakterizirala znanstvena svjetska literatura, ako ne uznemiravanju duhova i unošenju nemira u doista krhko nacionalno tkivo koje se tek treba etablirati na razini ravnopravnih i suverenih europskih naroda i džava?"

Add a comment        
 

 
Hloverka Novak SrzićNa Prisavlju i dalje vlada napeta atmosfera. Nakon žustrih napada Izvršnog odbora HND-a, ali i nekoliko kolega novinara s nacionalne televizije na novo izabranu glavnu urednicu informativnog programa Hloverku Novak Srzić, u njenu je obranu stao i Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić. Na izjave koje iz HND-a pristižu o zapanjenosti činjenicom nepoštivanja negativnog mišljenja dijela kolega novinara o Hloverkinom izboru, Sutlić je poručio kako je procedura za postavljanje svih glavnih urednika ista, kako bi svi najprije trebali pomesti pred svojim pragovima te da je jedini kriterij u cijeloj priči stručnost, objektivnost i cjelovita istina. Ne možemo se oteti dojmu da se ovdje zapravo radi ne samo o borbi za očuvanje vlastitih pozicija, već prvenstveno o nezadovoljstvu koje izaziva činjenica da će Hloverkina riječ u mnogim stvarima u kojima je do sad vladala, uvjetno rečeno potpuna sloboda, ipak biti zadnja. Iako mogućnost da se na HRT-u dogode cjelovitije promjene u smislu načina rada postoji, ona je zapravo vrlo mala i najvjerojatnije se u tom pogledu ništa značajnije promijeniti neće. Najveća sposobnost koju je većina novinara javne televizije do sad prezentirala, upravo je brzina prilagođavanja «vanjskim» okolnostima. Zbog te se činjenice nameće pitanje zbog čega se konkretno Hloverki prigovara? Da je bila «režimski» novinar? Primjetno je da ni jedna od izrečenih optužbi nije konkretizirana, nitko od nezadovoljnika nije decidirano izrekao što mu to točno vezano uz njen rad smeta i potkrijepio svoje teze opipljivim argumentima. (mmb)
Add a comment        
 

 
GongKomentiramo članak Ivana Kaštelana iz Slobodne Dalmacije koji piše o djelovanju i financiranju neprofitne nevladine udruge GONG. Čitajući spomenuti tekst nameće se pitanje, po kojim se kriterijima te i takve udruge zapravo financiraju, te da li se ti isti kriteriji zaista i poštuju? Prisjetimo se, GONG je široj javnosti postao poznat na siječanjskom izborima 2000. godine kad su svojom kampanjom «Novo vrijeme» neosporno pridonjeli promjeni vlasti u Hrvatskoj. Kao jedna od zanimljivosti pojavljuje se činjenica da je predsjednica udruge Suzana Jašić, ujedno i članica Programskog vijeća HRT-a, te je radi toga već u nekoliko navrata prozivana zbog sukoba interesa. Iz većine nas medija preplavljuju njihove reklame i spotovi, koji se, kako i sami vole istaknuti – vrte potpuno besplatno. S druge strane, o njihovom se financijskom «angažmanu» ne zna gotovo ništa. U tom smislu autor teksta ističe: «Tijekom deset godina od osnutka prikupili su više od 40 milijuna kuna donacija, a u prošloj su godini svojim zaposlenim članovima i honorarnim suradnicima isplatili gotovo 2 milijuna kuna samo za plaće». Postavlja se pitanje na temelju kojih je to programa naprofitna organizacija u prošloj godini u kojoj nacionalnih izbora nije bilo, imala 18 stalno zaposlenih i 20 ljudi na pola radnog vremena? Donacije koje pristižu prilično često i broje se u stotinama tisuća kuna opravdavaju se trošenjem na istraživanje, evoluciju kampanje te uredski materijal. Netko će još pomisliti kako Gong nije nevladina udruga koja prati izbore već znanstveni institut.(mmb)
Add a comment        
 

 
lipicanciHrvatski lipicanci, koji su 1991 godine ukradeni, odnosno odvedeni preko susjedne BiH u Srbiju najvjerojatnije će, kako trenutno stvari stoje biti vraćeni kući. Podsjećamo, nakon dugogodišnjih apela hrvatske javnosti usmjerenih političkom vrhu države da se po tom pitanju nešto poduzme, te akcija od strane udruga koje se zalažu za očuvanje hrvatske baštine – stvar se ipak pokrenula s mrtve točke. Potkraj kolovoza u Novom Sadu sastali su se ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije – Čobanković i Milosavljević te dogovorili formiranje mješovitog tima veterinarskih stručnjaka, koji bi zajednički obavio sve potrebne provjere i utvrdio njihovo trenutno zdravstveno stanje. A ono je, sudeći po svim informacijama koje sa ergele Bukinac gdje se konji nalaze pristižu, nikako nije dobro. Čak su se i srbijanske udruge za zaštitu životinja pobunile na zastrašujući prizor konja koji su toliko izgladnjeli da im se rebra mogu prebrojati čak i iz veće udaljenosti. Tijela su im prekrivena ranama i ožiljcima, a slabost je tolika da nakon što od iznemoglosti padnu jedva smognu dovoljno snage da ponovno ustanu. Veći broj lipicanaca prodan je na crnom tržištu, a oni koji nisu, ostali su na milost i nemilost nemilosrdnom vlasniku ergele, koji ih je ovako jadne i zapuštene još bahato i bezobrazno htio i unovčiti. (mmb)
Add a comment        
 

 
Vlatko PavletićKako piše Hina nakon kratke i teške bolesti jutros je u 77. godini života u kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu umro akademik Vlatko Pavletić, potvrđeno je iz KB Dubrava. Rođen je u Zagrebu 2. prosinca 1930. Bio je sveučilišni profesor, a od 1987. član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čiji je bio i potpredsjednik šest godina. Od 1990. obnašao je dužnosti ministra prosvjete i saborskog zastupnika, predsjednika Hrvatskog državnog sabora (1995.-1999.), a potom je dva mjeseca bio i privremeni predsjednik Republike Hrvatske, nakon smrti dr. Franje Tuđmana. Za svoj dugogodišnji rad kao javni, kulturni i politički djelatnik bio je višestruko nagrađivan. Nositelj je niza najviših državnih odličja, a 2003. dodijeljena mu je nagrada "Zlatni grb" što ju je utemeljio Hrvatski sabor za zasluge u razvijanju parlamentarne demokracije i tolerancije.
Add a comment        
 

 
GotovinaNovinarka Jutarnjeg lista razgovarala je u Parizu s Jeanom Lucatom bivšim agentom francuske tajne službe, koji je preko Dominiquea Erulina dobro upoznao hrvatskog generala Antu Gotovinu. Lucat je inače bio policajac te inspektor antiterorističke i kontraobavještajne jedinice francuske tajne službe DST koja je bila pod kontrolom predsjednika Francoisa Mitterranda te mu je služila za obračunavanje s političkim neistomišljenicima. Tvrdi kako je 80-tih godina Gotovina iz Legije stranaca došao u Pariz te postao desna ruka Dominiquea Erulina – šefa osiguranja predsjednika ekstremne desnice Jean-Marie Le Penna. Gotovinin odvjetnički tim tvrdi kako ga je zbog njegovog položaja tajna služba htjela uhapsiti odnosno ubiti. U hrvatskim medijima dosta se pisalo o Gotovininim francuskim uhićenjima za koje Lucat tvrdi da su namještena kako bi postao lak plijen političkim protivnicima: «Prvi su uhićeni Boyer i Chaillot kojima je policajac sugerirao da kažu da su s njima bili Gotovina i Erulin, pa da će dobiti manju kaznu. Boyer je na to nagovorio Chaillota. No, kasnije su promijenili iskaz i priznali da Erulin i Gotovina nikad nisu bili s njima - tvrdi Lucat dodajući da je u toj manipulaciji sudjelovao i policajac Paul Barill koji je godinama pokušavao uloviti Erulina zbog sumnji vladajućih da oni planiraju atentat na francuskog predsjednika.»
Add a comment        
 

 
JadranS Portala Hrvati AMAC donosimo komentar koji ukazuje na mnoštvo zanimljivih momenata u smislu rješavanja problematike zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa odnosno pregovora Republike Hrvatske sa Italijom i Slovenijom oko spomenutog pitanja. Kako se pregovori vode u tajnosti svaki podatak koji na ovaj ili onaj način postane dostupan izaziva znatiželju javnosti. Tako je Hrvatski radio objavio da će talijanski ribari moći neometano loviti sve do udaljenosti 12 milja od hrvatske obale! Vezano uz to autor teksta ističe: «2003. godine u Saboru je izglasano proširenje jurisdikcije na Jadranu kojim se izvan granica teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Vladin je prijedlog pred zastupnicima branio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdivši kako će proglašenjem ekološko-ribolovne zone Hrvatska dobiti identičan stupanj pravne zaštite na moru kao i ako proglasi isključivi gospodarski pojas. Na žalost, Ivan Šimonović nije objasnio nikome da se ovdje ne radi o pravnoj zaštiti već o gospodarenju ribljim fondom a tu je između gospodarskog pojasa i ekološko ribolovnog pojasa razlika kao između neba i zemlje». Tom se prijedlogu oštro usprotivio i današnji premijer Sanader istaknuvši : «Nedopustiv je način da nas on drži za budale, tvrdeći da je gospodarski i ribolovni pojas jedna te ista stvar!» Kako je moguće da danas upravo njegova Vlada radi istu stvar samo na obrnut način? Naime, sada će se pojas zvati gospodarski, ali će pravo Hrvatske u raspolaganju morskim dobrima unutar njega biti ograničeno – činjenica koja je sama po sebi presedan par exellance u međunarodnom pravu! Tko koga sad drži za budale gospodine premijeru?(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanader i MesićMilan Ivkošić u svojoj kolumni u Večernjem listu spominje veoma zanimljiv no istodobno i nadasve alarmantan podatak. Naime, Ivkošić piše kako se svakog mjeseca hrvatski inozemni dug uveća za ogromnih 230 milijuna eura. Koliko je nevjerojatno zastrašujuća ta svota najbolje možemo prikazati i shvatiti ako apstraktan iznos pretvorimo u nešto opipljivije. Tako bi se primjerice tim novcem svakog mjeseca mogle izgraditi dvije Arene Zagreb za predstojeće rukometno prvenstvo! Ivkošić također upozorava na činjenicu kako sadašnji «vodeći» političari bodove skupljaju izvlačenjem iz ormara afera i problema iz takozvanog «mračnog Tuđmanovog doba» istovremeno prešućujući činjenicu da se u tih 10 godina zaista zaduživalo tempom kojim se to čini danas, Račanova i Sanaderova Vlada nasljedile bi dug veći od 27 milijardi dolara - umjesto nasljeđenih 10, od kojih je polovica dug bivše države. Tko o čemu, hrvatska politička elita uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini», potenciranjem podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predizbornim obećanjima, ali, zanimljivo o realnim prioritetima poput ekonomskog i gospodarskog razvoja, problemu nezaposlenosti - vrlo rijetko, gotovo nikad. A kad na red konačno dođe i postavljanje tih pitanja, ljudima se zamažu oči prodajom dijelova preostale državne imovine (poput trenutno aktualnih dionica HT-a). (mmb)
Add a comment        
 

 

Zvjezdan LinićJutarnji list donosi razgovor s fra Zvjezdanom Linićem, voditeljem Kuće susreta Tabor u Samoboru i jednim od u javnosti angažiranijih hrvatskih svećenika općenito, povodom seminara duhovnih iscjeljenja, održanog ovog vikenda u zagrebačkom Domu sportova. U samom razgovoru, fra Linić se između ostalog osvrnuo i na nedavnu nacionalnu tragediju na Kornatima, ponudivši ožalošćenim roditeljima, ali i svim onima koji su se ikad našli u sličnoj situaciji svoja duhovna promišljanja i savjet. "Pokušavam upozoriti roditelje koji plaču za djecom, baš kao što su to sada i roditelji vatrogasaca, ne ih zavaravati nekom lažnom utjehom, jer imaju pravo odboliti svoju bol. Ako znaju da su ta osoba, to dijete, muškarac ili žena bili dobri ljudi, neka zahvaljuju Bogu za sve godine koje su ih imali uza se. Svi znamo da će prekidi doći prije ili kasnije, ali je Božji dar nekoga imati uza se. No, u svemu postoji i naša sebična ljudska dimenzija prema ljudima koji su otišli, jer su oni u boljoj situaciji od nas. Ja gledam isključivo na način da meni on nedostaje. To je ljudski i u tome nema ništa grešnog i pogrešnog, ali kako bih pomogao ljudima, govorim im neka puste tu osobu da je Isus zagrli".

Add a comment        
Uto, 7-07-2020, 00:57:18

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.