dr. Mario JarebGlas Koncila objavio je opširan razgovor s dr. Mariom Jarebom, povjesničarem u Hrvatskome institutu za povijest, na temu zločina u 2. svjetskom ratu i nakon njega. Jareb je komentirao više aspekata ove teme, a mi u uvodu izdvajamo dio iz kojeg se saznaje kako je istraživanje zločina u Jasenovcu daleko odmaknulo, dok je s druge strane sa žrtvama zločina kojih se spominjemo u Bleiburgu situacija na žalost još daleko od bili kakvoga zadovoljavajućeg rješenja: "Mislim da je trenutno jedini mjerodavan broj žrtava Jasenovca onaj do kojega su došli istraživači Spomen-područja Jasenovac, a iznosi oko 73.000 žrtava. Sigurno je da rad na tome popisu nije gotov, i nema dvojbe da će biti nekih promjena. Ipak ne bih nagađao o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Pustimo istraživače da rade svoj posao poštujući sva pravila struke, a treba odbaciti kojekakve paušalne procjene i uratke nekih koji svoje radove više nego upitne vrijednosti i namjera ponajprije promoviraju po Beogradu. Što se tiče Bleiburga, treba prvo objasniti da nije riječ samo o žrtvama palim na Blajburškom polju, nego o svim žrtvama komunističkih zločina u proljeće 1945. Zbog toga se o njima najčešće i govori kao o žrtvama Bleiburga i križnih putova. Tu je uglavnom riječ o procjenama, koje često govore o broju do 100.000 hrvatskih žrtava. Ipak su nam istraživanja brojnih mjesta likvidacija u posljednjih nekoliko godina potvrdila tvrdnju o masovnosti i organiziranosti tih zločina, iza kojih je moralo stajati političko i vojno vodstvo komunističke Jugoslavije predvođeno Titom".
Add a comment        
 

 
Miroslav LajčakNakon uspješno sprovedene kampanje u Hrvatskoj s kojom je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini demoniziran do takve granice da neki smatraju politički nekorektnim otvarati temu u hrvatskim interesima u toj zemlji, svaki istup u kojem netko primjećuje neravnopravan položaj Hrvata u BiH sam po sebi je vijest. Nakon što je Milorad Dodig, predsjednik Vlade Republike Srpske, netko vrijeme iz svojih razloga "branio" u Hrvate u Bosni i Hercegovini, stvari su se vratile u staru kolotečinu. A da postoje problemi primijetio je prošli tjedan čak i Visoki predstavnik Miroslav Lajčak u svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a koje u nastavku donosimo u cijelosti. Tako Lajčak nalazi kako je "zabrinjavajuće i to da su bošnjačke stranke preglasale hrvatske zastupnike i u Vladi i u Parlamentu kako bi se odobrila povećanja isplata boračkoj populaciji. Ovakva odluka je zaoštrila političke napetosti između dvije etničke skupine i ukazuje na šire zabrinutosti glede položaja Hrvata u Federaciji". Iako čisto sumnjamo kako bi Lajčaka išta s preglasavanjem Hrvata u Federaciji zabrinulo da se povećanju boračkih mirovina ne protive MMF i Svjetska banka, "šire zabrinutosti glede položaja Hrvata" ipak vrijedi zabilježiti kao posebnu rijetkost. To je ujedno i jedino mjesto na kojem se u podugačkom Lajčakovom obraćanju Hrvati izravno spominju.(mm)
Add a comment        
 

 
Davor Domazet-LošoPotaknuti pismima koja smo primili, prenosimo iz prošlog Hrvatskog lista tekst Davora Domazeta-Loše "Mediji najpogodniji za djelovanje vučjeg čopora". U prvom dijelu autor raspravlja ulogu britanske politike nakon što je, u trenutku kada su se Sjedinjene Američke Države prebacile na Afganistan i Irak, "preuzela glavnu ulogu u ‘nedovršenom miru’ na tzv. ‘zapadnom Balkanu’". U drugom dijelu, koji je već izazvao niz reakcija [Kada te vučji čopor uzme na zub], autor raspravlja podrobnije ulogu pojedinih ljudi unutar Hrvatske u medijskom obračunu s državotvornim idejama, zaključujući: "Slijedom 'naputka Brzezinski' po prešutnom nalogu ustoličenog trećesiječanjskog 'vučjeg čopora' podređeni medijsko-udružbeni 'čoporčići' otpočeli su svoj lov na hrvatskom velikom lovištu uporabom verbalnog streljiva, poput, govora mržnje, fašizama, deset mračnih deset godina, detuđmanizacije, rigidne desnice i to u državi čija je nezavisnost i sloboda izborena s mnogo krvi njezinih branitelja i velikim žrtvama njezinih žitelja. Tim verbalnim streljivom prvo se počelo pucati na branitelje i generale, a potom na sve one koje su oni označili kao protivnike 'demokracije i ljudskih prava'. Po naputku političke ispravnosti politički trećesiječanjski 'vučji čopor' svjesno je pristao da žrtvu i patnju, ali i ponos i dostojanstvo ne samo jednog naraštaja hrvatskih žitelja podaštavaju do mjere da će suicid hrvatskog branitelja tijekom vremena prestati biti bilo kakva vijest".
Add a comment        
 

 
Izvještavanje ili politika?U redovitom uredničkom komentaru u novom broju Glasa Koncila Ivan Miklenić osvrnuo se na način na koji su hrvatski mediji izvijestili o nekim nedavnim važnim događajima. Naravno, nikakvih pomaka na bolje nema, prije će biti baš obrnuto: "Medijima u Hrvatskoj nije bila važna ni zajednička međunarodna izjava triju komisija »Iustitia et pax« biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske pod naslovom »O pravu na grob i o dužnosti pijeteta«. Istina, mediji je nisu prešutjeli, ali su je uglavnom dimenzionirali kao manje važnu npr. od stradanja kojeg psa ili mačke. Uzalud su, i samo krajnje naivni, mogli priželjkivati da se koja kontakt-emisija na javnoj televiziji posveti toj temi, posebno baš toj izjavi koja je veoma uravnotežena, dobrohotna, civilizacijska i krajnje humanistička. Ništa nije za javnu televiziju značilo što se prvi put u povijesti samostalnih država dogodila takva zajednička međunarodna izjava tako istaknutih crkvenih tijela iz tri države. I tiskovine su uglavnom izbjegle objaviti ikakav komentar o toj izjavi, što očito znači da medijski gospodari i moćnici ne žele da se raščisti prošlost, da se iskaže ljudsko dostojanstvo svim žrtvama i da se po jednakim kriterijima osude zločini svih triju totalitarističkih fašističkih, nacionalsocijalističkih i komunističkih režima, ne žele da se stvore uvjeti da se toliki u hrvatskom društvu više ne moraju baviti prošlošću. Medijski gospodari i moćnici očito jako dobro znaju koje to snage u sustavu i izvan sustava vladaju Hrvatskom i koje to snage ne žele da se rasvijetljena i istinom oslobođena prošlost prepusti povjesničarima, i da se pozornost usmjeri na važna pitanja sadašnjega hrvatskog društva".
Add a comment        
 

 
Ruka ruciPrenosimo iz Večernjeg lista komentar Jasmine Popović, za koji je trebalo imati podosta građanske i novinarske hrabrosti.
Add a comment        
 

 
GotovinaMile Gotovina, otac generala Ante Gotovine,  preminuo je u četvrtak rano ujutro u svojoj kući u Pakoštanima od infarkta u 76. godini života. Zdravstveno stanje Mile Gotovine narušilo se prije sedam godina kada se počelo nepravedno optuživati Antu Gotovinu, a prvi srčani udar dobio je nakon optužnice protiv sina. Ante Gotovina ne će doći na pokop svog oca u Pakoštane. Iako je Sudsko vijeće Haškog suda bilo spremno da generala pusti na pokop, Gotovina se Vijeću zahvalio, te rekao da će odustati od korištenja te mogućnosti jer ne želi narušiti dignitet očeva pokopa. General Gotovina očito je procijenio da bi mnogi njegovu pristutnost na pokopu iskoristili kao mogućnost da ga vide, te bi time bio narušen dignitet pokopa. Čitava ova situacia najbolji je pokazatelj koliko je tragična politika koja je u poslijednjih skoro desetak godina dopustila nedopustivo – apsolutno obezvrijeđenje Domovinskoga rata i svih ljudi koji su se u njemu borili, uključujući i one najzaslužnije, ljude koji su istinski nacionalni junaci poput generala Gotovine. No oni su danas progonjeni kao divlje zvijeri i zatvoreni u mraku svojih ćelija, do neki drugi i «zaslužniji» haraju hrvatskom politikom, vojskom, gospodarstvom i medijima.(mmb)
Add a comment        
 

 
HRTIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji je prokomentirao medijsku hajku na direktora programa Domagoja Burića i njegov dopis vezano uz emisiju "30 u hladu", koji je izazvao buru negodovanja brižnih čuvara anacionalne Hrvatske. Izdvajamo: "Hrvatska država kao i druge države ima državnu televiziju, ali je HTV u poimanju nacionalne dimenzije miljama udaljena i od prakse BBC-a i od ORF-a ili od slovenske državne televizije. Taj anacionalni pečat koji je isklesala jugoslavenska sinteza, to je bolest kojoj se ne vidi lijeka. Ta mržnja svakog domoljublja, ta alergičnost na iskazivanje baš svake nacionalne svijesti, ta potreba da se unište sve relacije što su nastale kad je hrvatska država nastajala, to izrugivanje svakoj nacionalnoj svetinji, mržnja i nerazumijevanja baš svega što ima nacionalni kontekst, to frapira. To nužno vodi u nove mržnje, jer se jedan dio naroda s drugim istinski, najdublje i najiskrenije ne razumije. Naime, nema države s državnom TV koja tako prezire svoj nacionalni identitet i nacionalnu svijest!"
Add a comment        
 

 
2 svjetski ratHrvatski «nezavisni» mediji na različite su načine popratili 63. obljetnicu Bleiburga. Tako su se procjene posjetitelja kretale u razmjeru od 3 do 10 tisuća ljudi, što je samo po sebi totalni nonsens, jer se takve stvari u današnje vrijeme ne moraju nagađati, nego prilično lako točno utvrditi, osim ako naravno u nečijem interesu nije suprotno. Ono što je hrvatskim «nezavisnim» medijima u ovom slučaju zajedničko, jest način izvještavanja koji je u prvi plan stavio pojavljivanje nekoliko ljudi u crnom. Od tri slike na naslovnici, na dvije su bile osobe sa ustaškim znakovljem i hrvatske zastave među kojima se naziralo i nekoliko crnih zastava a ispod tih bila je mala sličica hvarskog biskupa...tekst nije trebalo ni čitati jer su slike sugerirale spoj "ustaša i Crkve", ali zato javne osude poslijeratnih komunističkih zločina nije bilo. Ni riječi o 1500 jama u koje su bacane žrtve zločinaca zbog kojih se ustvari i skup u Bleiburgu svake godine i održava, ni riječi o zločincima, njihovim imenima, naredbodavcima, zapovjednoj odgovornosti, 63-godisnjoj medijskoj šutnji, "odgovornim" političarima koji i danas opravdavaju masovna ubojstva bez suda nakon 2.svj. rata osvetom.(mmb)
Add a comment        
 

 
TijelovoPovodom blagdana Katoličke crkve Tijelova, sa internetskih stranica IKA / Križ života prenosimo kratko, ali zanimljivo izlaganje koje će čitatelja uvesti u sam misterij te duhovne svetkovine. Izdvajamo: "Posebnom svetkovinom katolici slave otajstvo Božje nazočnosti u euharistiji, a održavaju se i poznate tijelovske procesije. Kao i u više zapadnoeuropskih zemalja i u Hrvatskoj sutrašnja se svetkovina slavi kao državni blagdan. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen svečanom čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširuje tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije."
Add a comment        
Ned, 29-11-2020, 11:04:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.