SanaderKao što svi znamo, nalazimo se usred predizborne kampanje koja će se na području Hrvatske voditi sve do 25. studenoga ove godine, kada će cijela ova priča dobiti i svoj završetak održavanjem parlamentarnih izbora. Kako je izborne teme kao i teme koje su vezane uz izbore proteklih nekoliko dana, kao i u onima koji nam tek predstoje vrlo teško - gotovo nemoguće - ignorirati i ovaj  portal će se na njih sve više naravno osvrtati. Ovog puta smo se odlučili zaviriti na internetske stranice nekolicine u ovom trenutku najjačih parlamentarnih stranaka u Lijepoj Našoj, i u obliku svojevrsnog informativnog sažetka svojim čitateljima omogućiti bolji i konkretniji uvid u značajnije dijelove njihovih predizbornih planova i programa. Ono što smo odmah opazili je da je svim strankama u žarištu interesa rješavanje aktualnih gospodarskih problema, pa je i u našem pregledu najviše govora o njima. Naš kratki osvrt na programe započet ćemo s strankom koja se, još uvijek nalazi na vlasti, stoga je i red da najprije pogledamo koja i kakva rješenja nam kao takva i predlaže u razdoblju do 2011. godine.(mmb)
Add a comment        
 

 
MilanovićNa internetskim stranicama SDP-a, zbog dosta općenitih konstatacija i tumačenja, snalazili smo se malo teže. Prva tema s kojom ćemo se na ovom mjestu pozabaviti jest gospodarstvo (moramo primijetiti vrlo širok pojam) pod kojim je navedeno sljedeće. Visoke stope gospodarskog rasta SDP-ovci planiraju ostvariti povećanjem domaće proizvodnje, razvojem transporta, napose željezničkog prometa, korištenjem vlastitih resursa i potencijala – «Naš prvi cilj je gopodarski rast od najmanje 6 posto u prvoj godini vlasti, te za 4 godine dostići stopu od 8 posto. Takva stopa gospodarskog rasta omogućit će veću zaposlenost i veće plaće, bolji život za radnike, bolje mirovine i bolji život za umirovljenike, proširiti besplatne zdravstvene usluge te osigurati dodatna sredstva znanosti i obrazovanju». Što se tiče regionalnog razvoja njihovi su ciljevi – uravnotežiti regionalni razvoj (smanjenjem krupne socijalne i ekonomske nejednakosti i povećanjem konkurentnosti regionalnog gospodarstva) te priprema Hrvatske za učinkovitu integraciju u EU i korištenje Strukturnih fondova - ustrojenjem jedinstvenog pravnog okvira (novi zakon) te ugradnjom suvremenih načela regionalnog razvoja.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatsko društvo političkih zatvorenikaNenad Piskač u svom uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu govori o poražavajućim kriterijima koji se primjenjuju pri selektivnom odlučivanju koji se od uvjetno rečeno ratnih zločina moraju sankcionirati, a koji su zločinci amnestirani već zbog samog cilja i smjera politike koju su svojedobno vodili. Zlončincima se tako od strane suda u Haagu proglašavaju pokojni borci za slobodnu Hrvatsku – Tuđman, Šušak, Bobetko, Červenko, dok se drugima poput Tita i njegovih jugokomunista nikad nije, a očito ni neće suditi. "Pomaka, međutim, ipak ima. Nedavno je izišla knjiga "Žrtvoslov Ruševa, Djedine Rijeke, Sovskog Dola, Pake i Imrijevaca" (Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Podružnica Osijek, Ogranak Đakovo) u nakladi od 500 primjeraka. U knjizi su za svako mjesto navedene do sad poznate žrtve partizanskog pokreta i komunističkog režima, kao i iskazi i svjedočanstva. No, je li to dovoljno ili treba učiniti korak dalje od nametnutog nam poražavajućeg kriterija? "Prema svim pokazateljima, znatan broj Hrvata i drugih, iz Ruševa, Djedine Rijeke, Sovskog Dola, Pake i Imrijevaca stradao je ili nestao u poraću. Stoga je i naglasak ovog žrtvoslova na ratnim i poslijeratnim žrtvama/stradanju Hrvata. Poimence je popisano 226 mještana… stradalih kao vojnici i(li) kao civili tijekom drugoga svjetskog rata i u poraću. Što prije i preciznije dođemo do cjelovite istine o žrtvama rata i poraća Drugoga svjetskoga rata, totalitarnog komunističkog režima i velikosrpske agresije s početka devedesetih, to ćemo se efikasnije oduprijeti pogubnim manipuliranjima samozvanih antifašista, velikosrpske propagande i haaške politike "pomirbe naroda jugoistočne Europe."
Add a comment        
 

 

Vladimir PutinDonosimo u našem prijevodu članak iz mjesečnika "Unutar Vatikana" s pojedinostima o javnom zaokretu koji je na najvišoj razini učinila službena ruska politika prošli tjedan prema žrtvama komunističkog terora. Autor članka piše o prvom posjetu ruskog predsjednika Putina polju Butovu, mjestu koje je koliko se sada zna konačno počivalište više od 20.760 ljudi, a vjeruje se da bi daljnjim istraživanjima ta brojka mogla višestruko porasti. Tijekom 1990.-ih, ruska je Vlada dala polje Butovo Ruskoj pravoslavnoj crkvi, nakon čega se svake godine otada tamo održava svečanost kao dio državnog dana sjećanja na žrtve političke represije. No, tek se 30. studenog 2007. godine na svečanosti po prvi puta pojavio ruski predsjednik Putin. On je s polja Butovo odaslao dalekosežnu poruku svojim sunarodnjacima, ali i cijelom svijetu: "Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva... Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti - ljudskog života i ljudskih prava i sloboda." Ove riječi tako označuju kraj jedne ere u kojoj su sovjetski zločini u Rusiji prvo kao uopće mogućnost nijekali, pa onda padom komunističkog poretka prešućivali. Nakon ovoga, Hrvatska, ignoriranjem masovnih žrtava poraća, ostaje valjda jedina u Europi koja nije povukla crtu ispod svoje komunističke prošlosti. Kao nekakva Sjeverna Koreja europskog kontinenta.(djl,mm)

Add a comment        
 

 
CrkvaU trenutcima kada se zahuktava predizborna utrka u Hrvatskoj, oglasili su se i biskupi Hrvatske biskupske konferencije te pozvali vjernike da se pripreme i pristupe izborima za zastupnike u Hrvatski sabor "s moralnom sviješću i odgovornošću kako bi i na taj način učinkovito pridonijeli daljnjem razvoju domovine Hrvatske". U jučerašnjoj poruci objavljenoj u povodu parlamentarnih izbora koji će se održati 25. studenog, biskupi napominju kako se doprinos općem dobru ostvaruje i izlaskom na izbore čime se očituje i ljubav prema domovini. Predstojeći izbori tim su važniji što se, nakon postignuća vidljivoga gospodarskog i drugog napretka, što priznaje i međunarodna zajednica, nalazimo na povijesnoj prekretnici ulaska u europske integracije i oblikovanja pravnog ustroja koji će dugoročno odrediti društveni razvoj i vrijednosno ozračje naše zemlje, navode biskupi. Dodaju kako Hrvatski sabor kao najvažnija zakonodavna ustanova u zemlji, drevna institucija koja je stoljećima čuvala pravni kontinuitet hrvatske države i izražavala suverenitet naroda, treba i dalje biti mjesto u koje ćemo birati sposobne, moralne, stručne i časne osobe.(mmb)
Add a comment        
 

 
izboriIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića u kojoj se pozabavio sa svim onim što se od hrvatskih političara i njihovih stranaka u ovo predizborno vrijeme može čuti. Postavlja pitanje zašto se u medijima uopće ne spominju ona pitanja koja su za interese hrvatske države od vitalnog značaja, dok se stranački čelnici uporno prepucavaju oko jednih te istih, moglo bi se reći trivijalnih stvari: "Mi zapravo imamo desetak ozbiljnih tema koje će bilo kojoj vlasti doći na dnevni red praktično čim sjedne u Banske dvore i stoga je frapantno da te teme preskače većina stranaka, kao što je fantastično da iste teme ignorira većina medija! Nešto bi demagogije čovjek otrpio ovih dana, no ignoriranje vitalnih političkih tema iritira! Pogledajte političke teme o kojima se govorilo do sada. Sve nevažnije od nevažnijeg, najčešće čisti futurizam lišen životne realnosti, izborna predstava kao fotogenična kulisa podmetnuta za kakvu dobru fotku! Nema dvojbe da je priča o tome treba li oporezovati špekulativni kapital nastao ulaganjem u dionice relevantna, ali da se tjednima dvije najveće stranke spore samo i jedino oko toga, to djeluje kao narihtana nogometna utakmica!"
Add a comment        
 

 

kardinal BozanićRekli bi smo - napokon! Dakle, u Republici Hrvatskoj mogu se od jučer na jednom mjestu pročitati uklesana imena 15.840 poginulih tijekom Domovinskog rata. Mjesto gdje se to može učiniti je crkva "Sveta Mati Slobode" na zagrebačkom Jarunu u kojoj je u ophodnom prostoru iza oltara postavljen kenotaf s imenima žrtava, te datumima rođenja i pogibije. Ovime je Katolička Crkva u Hrvatskoj bez sumnje dala izuzetno važan doprinos naporima da se prestane obezvrjeđivati Domovinski rat, njegovi ciljevi i žrtve. Iz IKA-ine vijesti izdvajamo dio koji prenosi poruku kardinala Bozanića: "Govoreći o Domovinskome ratu često se čuje govoriti o svemu drugome, samo ne o vrijednostima koje su prožimale te godine hrvatskoga stradanja i patnje; godine ponosa i ljudskosti; godine molitve i pouzdanja u Božju providnost, istaknuo je kardinal, rekavši da je od samih početaka ostvarivanja hrvatske samostalnosti bilo u određenim krugovima pisanja i govorenja o hrvatskim braniteljima na način koji je bio daleko od istine, a i danas se u ime takozvane povijesne objektivnosti zanemaruju okolnosti, ozračje, životna zbilja koja je puno šira od političkih mišljenja i igara koje smo i tada naslućivali, a što malo-pomalo izlazi na površinu u svoj svojoj prijetvornosti.".

Add a comment        
 

 
mons. dr. Mile BogovićDonosimo integralni razgovor s našim članom, biskupom mons. dr. Mile Bogovićem, koji je u skraćenom obliku objavljen u Jutarnjem listu 29. listopada na 7. stranici pod naslovom "Podržao bih koaliciju HDZ-a i SDP-a". U duhu ovog naslova je i ostatak opreme teksta, koja naravno odudara u potpunosti od poruke koju je biskup Bogović želio uputiti. U svezi uređivačke politike Jutarnjeg lista biskup Bogović nam je poručio: "U javnost nije ušla moja poruka, nego poruka urednika Jutarnjeg lista. Ta njegova poruka provlači se kao moja pa su neki došli do toga kako se preko mene „vrh Crkve“ dogovorio s „Pantovčakom“ za strategiju u predstojećim izborima. Niti sam ja „vrh Crkve“, niti me je netko ovlastio da u njegovo ime progovorim, a još manje bih želio da se moje riječi tumače na crti usuglašavanja s Pantovčakom. Ništa drugo ne želim nego da se moje riječi shvate onako kako su – dovoljno jasno – napisane.". Jutarnji list izostavio odgovore na tri zadnja pitanja, što uključuje i ono o gradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini iako je ono bilo dogovoreno za poseban okvir. U nastavku donosimo također i inačicu razgovora s opremom teksta koju je objavio Jutarnji list.
Add a comment        
 

 
Kardinal BozanićNa svetkovinu Svih svetih kardinal Bozanić predvodio je tradicionalnu misu u crkvi Krista Kralja na Mirogoju. U nastavku donosimo, po izboru IKA-e, najzanimljivije djelove propovijedi. "Svetkovina Svih svetih nas potiče da gledamo i tražimo lijepe stvari kojima ćemo hraniti svoj duh, to je blagdan koji nas potiče da razmišljamo o našim korijenima i našem identitetu. U kulturi u kojoj je smrt tabu promiču se krivi izbori za ljudski život. I kod nas neki u posljednje vrijeme promoviraju takozvanu Noć vještica - Halloween. Taj amerikanizirani uvoz na skriveni način promiče nastojanje kulture koja ne želi da se spominje smrt, kako se ne bi narušila površnost i plitkoća svakidašnjeg življenja." Nakon euharistijskog slavlja zagrebački nadbiskup sa sudionicima misnog slavlja pred Glavnim križem na Mirogoju izmolio je molitvu odrješenja za sve naše pokojne. Na odlasku od Križa oko kojega gori tisuće svijeća i stoji veliko vjerničko mnoštvo, kardinal se zauustavio i na grobu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, odajući mu počast.
Add a comment        
Čet, 6-08-2020, 11:37:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.